SYDNEY, 10. siječnja (Hina/Reuters) - Australski znanstvenici su analizirali najstariju DNK ikad uzetu iz nekih ljudskih ostataka i tvrde da rezultati njihove analize opovrgavaju teoriju po kojoj zajednički predak svih ljudi potječe
iz Afrike.
SYDNEY, 10. siječnja (Hina/Reuters) - Australski znanstvenici su
analizirali najstariju DNK ikad uzetu iz nekih ljudskih ostataka i
tvrde da rezultati njihove analize opovrgavaju teoriju po kojoj
zajednički predak svih ljudi potječe iz Afrike. #L#
Istraživači s Australskoga nacionalnog sveučilišta (ANU)
analizirali su DNK uzetu iz ostataka iskopanih 1974. kod jezera
Mungo u državi Novi južni Wales. Datiranje obavljeno u svibnju
1999. pokazalo je da su kosti stare između 56.000 i 68.000 godina.
Antropolog ANU Alan Thorne rekao je da "čovjeka s Munga" ni po
anatomskoj građi ni po DNK ne potječe iz Afrike.
"Ni kostur ni DNK ne pokazuju znakove da preci tog čovjeka potječu
iz Afrike", rekao je Thorne.
Otkriće o kojemu je pisao list "The Australian" suprotstavlja se
općeprihvaćenoj teoriji o evoluciji jer je genetska linija
"čovjeka s Munga" nestala, ali je po stupnju razvoja njegov kostur
jednak kosturu današnjega čovjeka.
Teorija po kojoj svi potječemo iz Afrike tvrdi da se homo sapiens
razvio iz homo erectusa, zajedničkog pretka koji je živio u Africi.
Suvremeni je čovjek tada napustio Afriku i njegovi su se potomci
raširili po cijelome svijetu prije otprilike 150.000 i 100.000
godina.
"Čovjek s Munga" ima anatomiju današnjeg čovjeka, ali linija
njegove DNK više ne postoji pa zato istraživači s ANU zaključuju da
je morala postojati bar jedna skupina potomaka homo erectusa koja
se razvila izvan Afrike.
Prema teoriji o "regionalnom kontinuitetu" koju podupire Thorne,
homo sapiens se razvio iz homo erectusa na nekoliko različitih
mjesta - u Africi, Europi, istočnoj i zapadnoj Aziji, a nakon toga
je uslijedilo miješanje populacija s različitih područja.
DNK je svojevrstan genetski otisak jedinstven za svakoga pojedinca
koji prenosi sve nasljedne karakteristike. Istraživači s ANU kažu
da mitohondrijska DNK "čovjeka s Munga" sadrži sekvence koje se
razlikuju od sekvenca pronađenih u drugim ostacima.
Najstarija dosad ispitana DNK uzeta je iz ostataka neandertalaca -
45.000 godina starog primjerka iz zapadne Njemačke i 28.000 godina
starog primjerka iz Hrvatske.
Iako je genetski otisak bio različit, genetičar iz ANU Simon
Easteal kaže da bi "čovjek s Munga" bio vrlo sličan suvremenu
čovjeku: "Crte njegova lica i morfologija vrlo su moderne i danas ne
bi iskakao iz mnoštva".
"Da je bio u valu modernih ljudi koji su stigli iz Afrike i raširili
se sve do Australije, njegova mitohondrijska DNK bi to pokazivala",
rekao je Easteal.
Thorne je napomenuo da je datiranje "čovjeka s Munga" pokazalo kako
nema sumnje da su preci australskih Aboridžina došli na taj
kontinent iz Azije prije otprilike 70.000 godina - 30.000 godina
ranije nego što se mislilo.
"Prva plovila nedvojbeno su napravljena na području jugoistočne
Azije", rekao je Thorne. "Prva prekoceanska plovidba završila je u
Australiji."
(Hina) dgk dgk