ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Vlasnicima garsonijera i jednosobnih stanova na užem području Zagreba, koji svoje stanove žele iznajmiti saborskim zastupnicima, nakon plaćanja poreza i režijskih troškova ostat će, po izračunu, polovica
od ponuđenog iznosa od 2500 kuna odnosno prosječno 'čistih' 1200 do 1400 kuna od mjesečne najamnine.
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Vlasnicima garsonijera i jednosobnih
stanova na užem području Zagreba, koji svoje stanove žele iznajmiti
saborskim zastupnicima, nakon plaćanja poreza i režijskih troškova
ostat će, po izračunu, polovica od ponuđenog iznosa od 2500 kuna
odnosno prosječno 'čistih' 1200 do 1400 kuna od mjesečne
najamnine.#L#
Naime, Sabor je odlučio za smještaj svojih zastupnika unajmiti
manje stanove za koje bi mjesečna naknada iznosila do 2500 kuna
bruto, a u nju su uključeni najamnina i troškovi režija. Naknade će
se, kako je objavljeno u oglasu Sabora, isplaćivati najmodavcima
temeljem ugovora koji će sklopiti sa Saborom - na njihove žiro-
račune.
Zagrepčani su već pokazali iznimno zanimanje za takav posao, ali
budući da je riječ o bruto iznosu, za poreznog obveznika-najmodavca
to znači da je riječ o dohotku. Upravo će to vlasnicima biti
presudan jezičac na vazi pri donošenju odluke o iznajmljivanju.
Naime, takav dohodak se oporezuje, i to sukladno novom Zakonu o
porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. siječnja, na način da se
odmah plaća mjesečni paušalni predujam od 15 posto, a tomu treba
dodati i 18-postotni zagrebački prirez.
Svim iznajmljivačima priznaje se pravo na paušalne izdatke u iznosu
do 30 posto, što pak znači da će se za bruto iznos od 2500 kuna, po
računici iz Porezne uprave, plaćati mjesečno porezni predujam od
310 kuna (3.720 kuna godišnje). Umanji li se ukupna svota za taj
iznos, te za prosječne režijske troškove i komunalije manjeg stana
od 600 kuna (što je varijabilno i ovisi od stana do stana),
proizlazi da će najmodavac dobiti oko 1.590 kuna neto najamnine.
No, tu priči o neto iznosu nije kraj, jer to nije konačno
oporezivanje. Samo s osnova najamnine osobni godišnji dohodak
dakle iznosit će - nakon umanjenja za priznate izdatke - 21.000
kuna. Pretpostavimo (a to je vrlo vjerojatno) da najmodavac-
porezni obveznik i iz drugih izvora ostvaruje dohodak, ulazi u
kategoriju dohotka koji se mora oporezivati uz stopu od 25 ili 35
posto. Dakle porezna prijava za 2001., koju će biti potrebno
podnijeti do kraja veljače iduće godine, morat će sadržavati te
iznose dohotka, što pak znači da će zasigurno biti potrebno platiti
još nešto poreza.
Koliko će to biti, ovisi od iznosa ostalih dohodaka najmodavca i
poreznih odbitaka. Ako je godišnja porezna osnovica do 30.000 kuna,
porez se plaća po stopi od 15 posto, na iznose od 30.000 do 75.000
kuna 25 posto, a na iznose razlike iznad 75.000 kuna 35 posto, sve uz
uvećanje prireza od 18 posto.
Pretpostavimo da stan iznajmljuje osoba s prosječnim mjesečnim
dohotkom od 5.000 kuna, bez posebnih osobnih odbitaka. Zbroji li se
taj dohodak s dohotkom od najamnine, oporezivanje se obavlja po
stopi od 25 posto. Dakle, uzmemo li u obzir takvu računicu
poreznicima će biti potrebno platiti zbog najma još razliku između
15 i 25 posto, odnosno 35 posto poreza. To bi uprosječeno značilo da
će na kraju godine trebati još platiti, ovisno o najmodavcu, oko
2.500 do 4.000 tisuće kuna poreza na dohodak po godišnjoj prijavi.
Podijeli li se taj iznos na mjesečne obroke, od neta od 1590 kuna
treba oduzeti primjerice 200-400 kuna, proizlazi da najmodavci od
iznajmljivanja stana saborskom zastupniku mogu računati na
'čistih' prosječno 1.190 do 1.390 kuna.
Prema oglasu, potencijalni iznajmljivači ponude mogu podnijeti do
25. siječnja. Iz Tajništva Sabora i Ureda za opće poslove Vlade
poručuju kako je u odluci samo spomenut bruto iznos te da se
razmišlja i o ugrađivanju poreznog troška u ukupan iznos.
Pravo da se, dok Sabor zasjeda, smjeste u unajmljeni, odnosno stan
za službene potrebe imaju samo zastupnici čije je prebivalište
udaljeno od Zagreba više od 50 kilometara.
Saborski zastupnici izvan Zagreba do sada su uglavnom odsjedali u
hotelima, a toj je praksi Sabor odlučio stati na kraj zbog enormnih
troškova. Naime, za noćenje s doručkom u pojedinim zagrebačkim
hotelima trebalo je izdvojiti i po 700 kuna dnevno. Uzme li se u
obzir da je na popisu za hotelski smještaj bilo čak 96 zastupnika iz
oba doma, te da sjednice traju i po dva tjedna, troškovi su bili
ogromni. Odsjedanje u hotelima, poručili su više puta iz Sabora,
ubuduće će biti dozvoljeno samo iznimno i to u onim jeftinijim.
(Hina) bm/db db