ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Usvajanje Ustavnih promjena najvažnija je ovogodišnja odluka hrvatskog parlamenta, čime je vladajuća koalicija ostvarila predizbornu najavu da će polupredsjednički sustav promijeniti u parlamentarni,
ocjena je većine političkih analitičara.
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Usvajanje Ustavnih promjena
najvažnija je ovogodišnja odluka hrvatskog parlamenta, čime je
vladajuća koalicija ostvarila predizbornu najavu da će
polupredsjednički sustav promijeniti u parlamentarni, ocjena je
većine političkih analitičara.#L#
Novi saziv Zastupničkoga doma Hrvatskog sabora odradio je nakon
sječanjskih izbora devet sjednica, od kojih jednu izvanrednu.
U novi saziv Doma izabran je 151 zastupnik iz 11 stranaka, a najviše
- 68 zastupnika - iz koalicije SDP-a i HSLS-a. Od ostalih stranaka
vladajuće šesteročlane koalicije, HSS je dobio 16 zastupničkih
mjesta, IDS četiri, a HNS i LS po dva.
HDZ je, pak, dobio 46 zastupničkih mjesta, HSP četiri, PGS dva, HKDU
i SBHS po jedno, dok su nacionalne manjine zastupljene s pet
predstavnika.
Već u travnju, tri su zastupnika napustila HDZ i osnovala novu
stranku - Demokratski centar, na čelu s bivšim ministrom vanjskih
poslova Matom Granićem. Krajem godine pridružio im se i Đuro
Njavro, a HDZ je prije toga napustio i Zlatko Canjuga, koji je
prešao u HND. Tako je danas u Zastupničkom domu predstavljeno čak 13
stranaka.
Najvažnija ovogodišnja odluka Zastupničkog doma jest promjena
Ustava, kojom je polupredsjednički sustav vlasti transformiran u
parlamentarni. Tako Vlada od donošenja ustavnih promjena odgovara
isključivo Saboru, a ne više predsjedniku države.
Predsjednik Republike i dalje će se birati na neposrednim izborima,
a premda su njegove ovlasti smanjene, ostao je vrhovnim
zapovjednikom oružanih snaga, a ima određene ovlasti u vanjskoj
politici, te nad službama sigurnosti.
Ovakvo pozicioniranje triju najviših tijela državne vlasti
osigurava ravnotežu u njihovim odnosima i onemogućuje
koncentraciju moći u bilo kojem od njih, isticano je u raspravama u
parlamentu.
Ustavnim je promjenama, također, naziv Hrvatski državni sabor
promijenjen u Hrvatski sabor.
Sabor je donio Deklaraciju o suradnji Hrvatske sa Sudom u Den Haagu,
kojom ističe da svi počinitelji ratnih zločina na prostoru bivše
Jugoslavije trebaju biti kažnjeni, bez obzira na to koje su
nacionalnosti i koje su dužnosti obavljali.
Hrvatska neupitnim smatra nadležnost Haaškog suda nad ratnim
zločinima počinjenima za Domovinskog rata i neposredno nakon
njega. Obvezala se pritom da će njezini pravosudni organi poduzeti
sve kako bi ratni zločinci bili otkriveni i primjereno kažnjeni.
Radi ulaska u WTO izmijenjeni su brojni zakoni, među kojima i Zakon
o carinskoj tarifi, kojim su carine smanjene za 28 posto.
U svibnju je Sabor prihvatio paket zakona kojim su za dva postotna
boda smanjene stope doprinosa na plaće za zdravstveno (s 9 na 7
posto) i mirovinsko osiguranje (s 10,75 na 8,75 posto), čime je
cijena rada u prosjeku smanjena za 3,30 posto.
Gospodarstvo bi tako trebalo godišnje uštedjeti više od milijardu
kuna, a Vlada očekuje da će biti potaknuti zapošljavanje i veća
ulaganja.
Radi rasterećenja gospodarstva, Sabor je krajem godine prihvatio i
smanjenje poreza na dobit s 35 na 20 posto, kao i brojne porezne
olakšice, među kojima i onu kojom će se poduzećima kao olakšica
priznavati plaće svih novozaposlenih osoba u godini. Prihvaćene su
i izmjene poreza na dohodak, čime je uvedena treća stopa, pa će se
dogodine taj porez plaćati po 15, 25 i 35 posto.
Izglasan je državni proračun za iduću godinu u iznosu od 49,67
milijardi kuna, što je prvi puta da je proračun manji od
prethodnoga.
Hrvatski sabor s radom nastavlja polovicom siječnja iduće godine.
(Hina) ibob/daju/nb vl