ZAGREB/SYDNEY, 11. siječnja (Hina) - Australski znanstvenici koji su u laboratoriju slučajno stvorili smrtonosnu verziju mišjih malih boginja, upozoravaju kako je to tek jedan korak do stvaranja smrtonosnih ljudskih virusa.
ZAGREB/SYDNEY, 11. siječnja (Hina) - Australski znanstvenici koji
su u laboratoriju slučajno stvorili smrtonosnu verziju mišjih
malih boginja, upozoravaju kako je to tek jedan korak do stvaranja
smrtonosnih ljudskih virusa. #L#
Zbog mogućnosti razmjerno lakog uzgoja ovakvih opasnih organizama,
stručnjaci koji se bave bioterorizmom boje se smrtonosne globalne
epidemije.
Australski su znanstvenici, izvješćuje časopis "New Scientist",
napravili jednostavnu genetsku promjenu u virusu "mišjih boginja"
želeći stvoriti djelotvoran kontraceptiv.
"Mišje boginje" obično uzrokuju blagu bolest, ali kad su sve
životinje u eksperimentu uginule za nekoliko dana, znanstvenici su
shvatili moguće značenje njihova otkrića, prenosi BBC News.
Slična promjena u virusu malih boginja od kojih obolijevaju ljudi,
mogla bi izazvati mnogo virulentniju podvrstu koja bi mogla biti
čak i otporna na cjepivo.
Mnogi znanstvenici širom svijeta rade male genetske promjene na
patogenim virusima kako bi u tjelesne stanice uveli genetsku
terapiju.
U ovom je slučaju u virus mišjih boginja unijet gen koji proizvodi
interleukin-4 (IL-4), molekulu koja inače postoji u tijelu.
Znanstvenici su htjeli potaknuti imunoreakciju s kontracepcijskim
djelovanjem, ali su zapravo potpuno potisnuli dio imunološkoga
sustava koji se pokreće u borbi protiv virusne infekcije.
Dr. Ron Jackson, koji je vodio istraživanje, kaže: "Kad bi neki
luđak ubacio IL-4 u virus ljudskih malih boginja, pretpostavljam da
bi im time znatno povećao smrtonosnost."
Sad se pretpostavlja da je stopa smrtnosti od malih boginja 30 posto
pa bi povećanje, uz prirodnu zaraznost virusa, moglo biti razorno,
kažu stručnjaci.
Osim toga, cijepljenje protiv mišjih boginja daje mnogo manju
zaštitu onima koji se zaraze novom podvrstom. Zapravo, zarazu je
preživjelo samo pola cijepljenih miševa.
Male genetske modifikacije povećavaju virulentnost virusa, ali
stručnjaci upozoravaju da je u tom slučaju postojeće cjepivo
nekorisno.
Profesor John Bartlett, jedan od direktora Centra za studije o
obrani od biološkog oružja: "Ne mislim da nam je potrebno išta
virulentnije od malih boginja da bi izazvalo globalnu epidemiju.
Mnogi su zabrinuti, cijeli svijet je ugrožen jer nitko nije stvorio
imunitet. Ako moramo stvarati novo cjepivo od početka, treba nam
najmanje nekoliko godina. Ima dovoljno zločinačkih država i
disidenata koji bi mogli to pokušati."
Naveo je nekoliko država za koje je dokazano da razvijaju biološko
oružje. Jedna je čak cijepila vojnike protiv malih boginja.
Predstavnik Prijatelja zemlje rekao je za BBC News: "Ovo nas jako
brine i pokazuje koliko genetski inženjering može biti
nepredvidljiv. Jednostavno ne znamo dovoljno da bismo trenutačno
mogli dopustiti ovakve pokuse."
Predstavnik odsjeka za biološka istraživanja ministarstva obrane u
Porton Downu kaže: "Bitno je kad su znanstvenici svjesni svih
potencijala njihovih otkrića, ali o neizbježno donosi jednaku
opasnost da bi ona mogla izazvati pažnju neskrupuloznih ljudi.
Želim biti svjesni mogućnosti koje se otvaraju agresorskim
zemljama ili teroristima. To se uvijek pretvara u igru lovica. A već
ima toliko mogućnosti da apsolutna zaštita nije moguća bez
svojevrsnih ograničenja koja su neprihvatljiva u slobodnome
društvu."
Male boginje, bolest od koje se strahovalo početkom 20. stoljeća,
iskorijenjena je programima masovne vakcinacije.
SAD su nedavno odlučile sačuvati zalihe virusa radi eksperimenata,
iako su se neki znanstvenici zauzimali za to da se unište sve
zalihe.
Bolest izaziva snažne glavobolje i povišenu temperaturu, a nakon
nekoliko dana pojavljuju se tipične rane.
Male boginje zadnji put su se pojavile u Somaliji 1977., a potkraj
te godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je bolest
iskorijenjenom.
(Hina) dgk dgk