ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Iako su u Hrvatskoj neki očekivali mnogo više od međunarodne zajednice nakon prošlogodišnjih izbora, to se nije dogodilo, ali je u 2000. hrvatska vanjska politika ipak učinila mnogo, rekao je u ponedjeljak
u Zagrebu ministar vanjskih poslova RH Tonino Picula.
ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Iako su u Hrvatskoj neki očekivali
mnogo više od međunarodne zajednice nakon prošlogodišnjih izbora,
to se nije dogodilo, ali je u 2000. hrvatska vanjska politika ipak
učinila mnogo, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih
poslova RH Tonino Picula.#L#
Govoreći polaznicima dvomjesečnog tečaja Diplomatske akademije o
ostvarenjima u prošloj i očekivanjima u ovoj godini, Picula je
rekao kako je 2000. postignuta dobra "etapna brzina" u trci prema
zadanim ciljevima - EU i NATO-u.
"U Hrvatskoj su možda postojala prevelika očekivanja da će EU većom
pomoći honorirati političke promjene u zemlji, ali to se nije
dogodilo", rekao je Picula pred 40-ak polaznika akademije.
Picula je podsjetio da je prošle godine u Hrvatskoj održan "možda i
najvažniji međunarodni skup" u samostalnoj Hrvatskoj - Zagrebački
summit, koji se "pretvorio u 'Zagrebački proces' stabiliziranja i
poboljšanja odnosa zemalja u regiji".
Hrvatska je započela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju s EU (SAA) koji bi trebali biti okončani do sredine
godine, a hrvatski je ministar izrazio nadu da će zaključenje SAA
koincidirati s dobivanjem MAP-a (Membership Action Plan), što je
idući korak u procesu stjecanja punopravnog članstva u NATO-u.
Ministar Picula polaznicima Diplomatske akademije ocrtao je i
trenutačno stanje odnosa sa susjednim zemljama.
S BiH je nova hrvatska vlast uvelike unaprijedila odnose, iako su
mnoge inicijative između Zagreba i Sarajeva ili Banjaluke ostale
"na pola puta".
"Često se postiglo mnogo više na gospodarskom nego na političkom
planu", o čemu svjedoči i nedavno potpisivanje Sporazuma o
slobodnoj trgovini, naglasio je hrvatski ministar vanjskih
poslova.
Najveći problem u BiH ostaje Daytonski sporazum, koji je punih pet
godina nakon potpisivanja proveden tek djelomično pa se sve češće
čuju prijedlozi za njegovo dokidanje, odnosno zamjenu s druga dva
koncepta. Prema jednom bi se provela kantonizacija na cjelokupnom
teritoriju BiH, dok drugi predviđa stvaranje trećeg entiteta, uz
objašnjenje da je samo jedan narod dobio svoj entitet, pa je
nezainteresiran za rješavanje problema na razini cijele zemlje.
Što se SRJ tiče, tek treba vidjeti hoće li političke promjene
značiti i promjenu politike, no svakako je loša činjenica da je
Milošević maknut tek s položaja predsjednika zemlje, a ne i iz
političkog života, o Hagu da se i ne govori, rekao je Picula.
Hrvatski ministar pretpostavlja da će se nova jugoslavenska vlast
iz čisto pragmatičnih razloga odlučiti na neke promjene u
dosadašnjim stajalištima, o čemu potvrdu pronalazi u izmjenjenoj
pregovaračkoj poziciji glede sukcesije i najavi iz Beograda da što
prije počne pregovore sa Zagrebom oko Prevlake, s tim što se ne
tvrdi da je to teritorijalno pitanje.
"U roku od mjesec dana pozvat ćemo jugoslavenske pregovarače (u
pitanju Prevlake) u Zagreb i mislim da bi na tom sastanku, na kojem
će biti i crnogorski predstavnici, moglo doći do pomaka", kazao je
Picula.
Za Crnu Goru pitanje Prevlake uopće ne postoji, a odnosi su tako
korektni da hrvatska vlada čak lobira pri međunarodnoj zajednici da
ne ostavi crnogorsko vodstvo potpuno usamljeno, podsjećajući na
njegov doprinos u demokratizaciji SRJ i Srbije.
Izrazito teško rješiva su otvorena pitanja sa Slovenijom i to zbog
Piranskog zaljeva, koji onemogućuje napredak u svim ostalim, inače
mnogo lakšim problemima.
Picula je podsjetio da je tijekom deset godina Hrvatska Slovencima
nudila doslovno sve mogućnosti, osim teritorijalnog mora, ali su
oni inzistirali upravo na tome i onemogućili svaki dogovor.
Ministar Picula uskoro će Vladi predložiti novu pregovaračku
platformu koja, bude li usvojena, predviđa da se problemi sa
Slovenijom ne rješavaju u paketu, već da se razdvoje i da se
najprije pokušaju riješiti najmanje problematična pitanja.
Na pitanje o trenutačnom stanju odnosa s Haškim sudom, Picula je
potvrdio da 15. siječnja u Zagreb stiže glavna tužiteljica suda
Carla del Ponte, ocijenivši taj susret, organiziran radi
"razjašnjenja nesuglasica", jednim od najvažnijih u idućoj
godini.
"Međunarodni sud u Hagu ima izuzetnu snagu, a sam ne podliježe
snažnijim korektivima", on osuđuje i prosuđuje, a mogućnosti
ooptuženog da eventualno izmijeni presudu limitirane su, naglasio
je Picula, izrazivši nadu da će tijekom razgovora tužiteljica Del
Ponte imati razumijevanja za neke hrvatske argumente.
"Onog časa kad Hrvatska dobije jamstva da je temeljni interes
Haškog tribunala samo procesuiranje počinitelja ratnih zločinaca
ili njihovih naredbodavaca, mi s tim sudom nećemo imati problema",
rekao je Picula.
Hrvatska Vlada, međutim, smatra da je preširoko gledanje i
zahvaćanje problema štetno, pa će se u budućooj suradnji s ICTY-em,
od koje ni u kojem slučaju ne odustaje, zalagati za "izoštravanje"
nerazjašnjenih problema, a ne zaoštravanje situacije.
Eventualno suđenje Miloševiću u Beogradu ne dolazi u obzir, jer bi
to bio užasan udarac i pravdi i pravednosti, rekao je Picula,
dodavši da ne zna motive koji su još aktualnu američku državnu
tajnicu Madeleine Albright nagnali da dopusti takvu mogućnost.
(Hina) sl