FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PICULA PRED ŽUPANIJSKIM DOMOM: STRATEŠKI CILJ RH ULAZAK U EU

ZAGREB, 13. prosinca (Hina)- Strateški ciljevi Hrvatske i njezina budućnost su ulazak u euroatlantske integracije i oni uživaju potporu svih građana, kazao je u srijedu u izlaganju pred Županijskim domom hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina)- Strateški ciljevi Hrvatske i njezina budućnost su ulazak u euroatlantske integracije i oni uživaju potporu svih građana, kazao je u srijedu u izlaganju pred Županijskim domom hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# Picula se u svme govoru poglavito osvrnuo na Zagrebački summit, u čijoj je pripremi uz Europsku uniju (EU) sudjelovala i Hrvatska, istaknuvši kako je to bio vrlo važan događaj za RH, posebice zbog zaključka o poštivanju načela individualnosti u procesu pristupanja euroatlantskim integracijama. "No za nas je najvažnije to što je odlučeno da će se s Hrvatskom pokrenuti pregovori o stabilizaciji i pridruživanju", istaknuo je Picula. "Cilj Hravstke je što prije ući u skupinu zemalja 12+1 (12 zemalja kandidata za ulazak u EU plus Turska)", kazao je šef diplomacije. Također je rekao da Hrvatska mora nadoknaditi nedostatke u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama u priprema za proces integracije u EU. Picula je istaknuo kao vrlo značajnu suradnju sa zemljama u tranziciji zbog njihova iskustva koje nam može pomoći u provedbi reforma potrebnih za ulazak u EU. U tom se kontekstu osvrnuo i na odnose sa susjednim zemljama. "Rješavanje problema u odnosima sa susjedima najkraći je put u euroatlantske integracije. To je pretpostavka za naš ulazak u EU", rekao je hrvatski ministar. Govoreći o postignućima u ovoj godini Picula je naglasio da je Hrvatska postala aktivnija u Europi i svijetu te je stekla "pozitivan imidž". U operativnom smislu na planu vanjske politike učinjeno je dosta, ocijenio je hrvatski ministar podsjetivši da je RH ušla i postala vrlo aktivna u programu Partnerstvo za mir, postala je članicom WTO-a. U Vijeću Europe zaključen je proces monitoringa u Hrvatskoj a i misija OESS-a reducirana je u Hrvatskoj koja je, kazao je nadalje, poboljšala kontakte sa zemljama u regiji. Na pitanja zastupnika o suradnji Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY) u Den Haagu Picula je odgovorio kako je ta suradnja "naša realnost". "Vjerovali smo da će se nakon usvajanja Deklaracije o suradnji s Haškim tribunalom ta suradnja odvijati samo kroz pravna pitanja, a ne više politička", kazao je Picula. "No, ponovno moramo isticati naša stajališta vezana za suradnju sa sudom u Den Haagu", pojasnio je Picula i dodao "Mi ne želimo biti pod svaku cijenu simpatični". O suradnji sa susjednim zemljama kazao je da se ona očituje i u različitim regionalnim oblicima suradnje - Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi, Jadransko-jonskoj inicijativi, te kvadrilaterali (Mađarska, Slovenija, Italija Hrvatska). Prema Piculinim riječima, Hrvatsku sa svim susjedima povezuju zajednički interesi. "Međutim, nećemo dopustiti da se Hrvatska identificira samo s jednom regijom", istaknuo je Picula. Do sada se ona nužno povezivala samo s pojmom jugoistočna Europa, ali Hrvatska je i mediteranska i srednjoeuropska i zemlja jugoistočne Europe, kazao je. O odnosima prema BiH Picula je kazao da Zagreb ne smije odustati od Hrvata u toj susjednoj državi, ali da odnos prema njima treba biti transparentan. Promjene u SRJ Hrvatska je pozdravila, ali tek očekuje prave promjene njezine politike. S time u vezi kazao je kako međunarodna zajednica redovito ističe da potpora novom jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici ne znači da je Beograd oslobođen obveza suradnje s Haškim sudom i obveze odbacivanja Miloševićeve politike. No, prioritet nove hrvatske politike je gospodarska diplomacija, zaključio je Picula. "Gospodarske poveznice postaju politički odnosi, a najbolji primjer za to je EU", rekao je Picula, napomenuvši kako Hrvatska treba upravo na tome planu više raditi. Picula je svjestan da Hrvatska na tome putu nailazi na niz problema i poteškoća. "Treba istaknuti da se još se nisu vratile sve izbjeglice (samo 400 na području Banja Luke), nisu riješeni svi problemi agresije, uključujući i uklanjanje mina jer nema dosta sredstava", istaknuo je Picula i zaključio je sada izazov izgradnja infrastrukture, te rješavanje sigurnosnih problema koji prizlaze iz prilika u susjednim zemljama. (Hina) bis rt

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙