FINANCIJSKI BILTEN 28. PROSINCA 2000 - 04. SIJEČNJA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 28. PROSINCA 2000 - 04. SIJEČNJA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada: Država više neće kontrolirati cijene naftnih derivata, crnog kruha, mlijeka 9. Ministarstvo gospodarstva o privatizaciji HT-a i HEP-a 10. Neto učinak smanjenja obvezne rezerve banaka 369 milijuna kn 11. Ugovor Croatia banke i UNDP/UNOPS organizacija 12. Zagrebačka banka snizila kamatne stope pravnim osobama 13. Zagrebačka banka preuzima Komercijalnu banku iz Tuzle 14. Statistika 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 28. XII. 11.500.000 11.500.000 8,57 15.430.000 2,11 29. XII. 42.450.000 42.450.000 2,23 66.800.000 2,00 02. I. 34.200.000 34.000.000 3,11 19.930.000 3,00 03. I. 19.000.000 19.000.000 3,00 19,330.000 3,00 04. I. 12.000.000 12.000.000 3,00 - - Dnevni prosjek 23.830.000 23.830.000 3,98 34.053.000 2,52 Prve dane ovogodišnjeg trgovanja na Tržištu novca obilježila je visoka likvidnost bankarskog sustava. Tome u prilog govore skromna potražnja te vrlo dobra ponuda novca, i u noćnom i u dnevnom kreditiranju. Tako je u noćnom trgovanju, nakon nešto veće potražnje zadnjeg radnog dana u prošloj godini, potražnja bila više no skromna. Naime, kretala se ispod razine od 20 milijuna kuna, dok je pak s druge strane ponuda bila višestruko veća. Cijena novca pritom je bila između dva i tri posto te je prosječna kamatna stopa bila na razini prošlotjedne - 2,52 posto. I u dnevnom je kreditiranju ponuda novca bila vrlo dobra, a potražnja skromna. Pritom je čak 50 milijuna kuna ranije uzetih pozajmica svojevoljno vraćeno od strane korisnika. Zanimljivost je još i to što u prva tri dana nije bio ugovoren ni jedan prolongirani kredit. Dobra ponuda te niska potražnja utjecali su i na cijenu novca. Tako se ona za nove opozivne kredite kretala uglavnom na razini od tri posto, te je u prosjeku niža od prošlotjedne 1,65 postotnih bodova. Ovoga tjedna prosječna dnevna kamata iznosi 3,98 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 615,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,64 posto, upisani su zapisi u iznosu od 467,5 milijuna, a pritom je deset milijuna kuna ponuda odbijeno. Istodobno je, na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 7,00 posto, upisano zapisa u iznosu od 99 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana, uz prosječnu kamatu od 7,70 posto, upisano 50 milijuna kuna pristiglih ponuda. Od 03. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,781 milijarda kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02. do 04. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 465 485 480 858.181 Podravka 149,10 155 150 517.969 Zagrebačka banka 0 1.370 1.490 1.400 4.278.215 Arenaturist 35 35 35 2.380 Atlantska plovidba 36 36 36 5.220 Dalmatinska banka 275 275 275 16.500 Istraturist 35 35 35 12.250 Jadran-turist 37 38 37 5.813 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 13.500 Končar 37,79 37,79 37,79 302 Kraš 145 159 155 164.060 Plava laguna 265 280 280 4.860 Riviera 82,47 84 83 63.998 Varteks 25 25 25 97.925 Zagrebačka banka E 825 825 825 4.125 6.045.303 Na Zagrebačkoj je burzi, prvog radnog tjedna u ovoj godini, bilo relativno mirno. Naime, ostvaren je promet tek nešto veći od šest milijuna kuna i to ponajviše zahvaljujući trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (4,2 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 15 dionica, a pritom je njih sedam izgubilo, a pet dobilo na vrijednosti. Najviše je, čak 695 kuna ili više od 71 posto, pala vrijednost dionice Plave lagune. Značajnije je, 75 kuna, potonula cijena dionice Zagrebačke banke serije E. Slijedila ju je, s gubitkom od deset kuna, obična dionica Zagrebačke banke. Cijena dionice Dalmatinske banke, koja je od 01.01.2001.godine iz I kotacije Zagrebačke burze uvrštena u TN kotaciju, pala je pet kuna. Dionica Podravke pak pojeftinila je 2,23, a Atlantske plovidbe dvije kuna, Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od jedne kune, našla se dionica Kraša. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 12,05 kuna, zauzela dionica Plive. Slijedila ju je s dobitkom od tri kune, dionica Varteksa. Dionica pak Končara poskupila je 2,79, a Jadran- turista dvije kune. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našla se dionica Riviere. Ponajviše zahvaljujući padu cijene obične dionice Zagrebačke banke te Plave lagune, CROBEX indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije osam bodova - na 864 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02. do 04. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Ericsson-Tesla 125 130 130 30.855 Riviera 83,20 83,20 83,20 20.800 Suzy 194,03 194,03 194,03 47.343 PIF Dom 16,50 16,70 16,60 197.908 PIF Expandia 17,52 17,85 17,57 165.312 PIF Pleter 11,35 11,41 11,40 38.644 PIF Slavonski 8,30 8,50 8,50 467.370 PIF Sunce 7,52 7,62 7,52 40.771 PIF Središnji nacionalni 18,00 18,50 18405 115.033 PIF Velebit 14,23 14,80 14,80 139.335 RHMJ* 40,00 40,03 40,03 72.994 1.336.374 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale I na Varaždinskom je tržištu početak godine započeo slabijim obujmom trgovanja. Naime, ovoga je tjedna ostvaren promet od tek 1,3 milijuna kuna, a aktivno je bilo deset dionica. Pritom su četiri dionice izgubile, a tri dobile na vrijednosti. Najviše je, 35 lipa, pala cijena dionice Suzy-a. I dionice tri PIF-a izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica Dom fonda pojeftinila 30, a Expandia fonda 25. Cijena pak dionice fonda Sunce niža je 18 lipa. Među dobitnicama najveći je rast cijene, 2,2 kune, zabilježila dionica Ericsson-Tesle. I dionice dva PIF-a dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Velebit fonda poskupila 50, a Slavonskog fonda 20 lipa. Zahvaljujući ponajviše rastu cijene dionice Ericsson-Tesle, VIN indeks porastao je ovoga tjedna dva boda - na 335 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 28. prosinca 04. siječnja Promjena u % New York/DJIA 10.868,76 10,912,41 0,40 Tokyo/Nikkei 13.946,96 13.691,49 -1,83 London/FTSE-100 6.223,20 6185,60 -0,60 Frankfurt/DAX 30 6.371,64 6.376,28 0,07 Na Wall streetu početak 2001. nije dobro započeo. Nastavljena je korekcija cijena dionica, započeta pred kraj prošle godine, a trgovanje je pritisnuto očekivanjima recesije u SAD-u. Svi najznačajniji pokazatelji američkog gospodarstva, odnosno narudžbe, proizvodnja i potrošnja, te povjerenje potrošača u prosincu su zabilježili oštar pad u odnosu na studeni, što je potvrdilo očekivanja ulagača da će američke korporacije zabilježiti smanjivanje dobiti. U srijedu poslijepodne snažno je odjeknula odluka Feda o snižavanju kratkoročne kamatne stope koju koriste banke pri međusobnom pozajmljivanju za 50 baznih bodova, na 6,00 posto godišnje. Bio je to neočekivani potez, a američka središnja banka ga je napravila čak četiri tjedna prije svog zakazanog zasjedanja, očito zabrinuta recesijom u SAD-u. To je donekle smanjilo sumnje ulagača u stabilnost američkog gospodarstva i potaknulo ih na ulaganja. Najviše je profitirao, u posljednje vrijeme snažno pogođen, tehnološki sektor. U elektronskom trgovanju indeks Nasdaq je toga dana ojačao čak 14 posto. No, ulagače i dalje brine hoće li se oporavak cijena nastaviti i idućih dana. Goldman-Sach je odmah objavio kako ne očekuje da će se taj trend održati. Indeks Dow Jones u zadnjih je sedam dana ojačao skromnih 0,40 posto, pa iznosi 10.912 bodova. Tokijska burza ovih dana nije radila. Posljednjeg radnog dana u 2000., odnosno u petak, većina je dionica zabilježila gubitak, a vrijednost indeksa Nikkei je u usporedbi s početkom godine bila 27,19 posto manja, na 13.785 bodova. I početak poslovanja u 2001. nije bio bolji. Prvoga radnog dana, u četvrtak, ponovno su oslabile dionice japanskih korporacija, jer su ulagači i nadalje oprezni glede snažnog oporavka cijena na američkom Nasdaqu. Analitičari, naime, smatraju da je još prerano zaključivati hoće li snižavanje kamatnih stopa u SAD-u pozitivno utjecati na tehnološki sektor. Indeks Nikkei je tako u zadnjih tejdan dana oslabio 1,83 posto, na 13.691 bod. Na europskim burzama uglavnom su ulagači pratili zbivanja na američkoj burzi. Zabrinuti brzim hlađenjem američkog gospodarstva, početkom tjedna nastavili su prodavati dionice tzv. nove ekonomije. Jedino su značajnije porasle cijene dionica automobilske industrije, predvođene donedavnim velikim gubitnikom, DaimlerChryslerom. Sredinom tjedna, pak, započela je ponovno kupovina tehnoloških i telekom dionica, kao reakcija na snažan skok cijena tih dionica na Wall Streetu i Nasdaqu, uz sumnje ulagača da će se taj trend nastaviti. Većina dealera je istaknula kako je taj porast posljedica pokrivanja otvorenih pozicija, a ne novih ulaganja. Indeks Londonske burze Ftse je oslabio 0,60 posto, na 6.185 bodova, a frankfurtske Dax ojačao 0,70 posto, pa iznosi 6.376 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 28. prosinca 04. siječnja Promjena u % Euro/USD 0,9292 0,9499 2,27 Euro/JPY 106,52 109,74 3,02 USD/JPY 114,41 115,68 1,11 Euro je i nadalje ulagačka zvijezda na svjetskim tržištima. Iako je u srijedu poslijepodne američka središnja banka povukla iznenađujući potez i snizila kratkoročnu kamatnu stopu koju koriste banke pri međusobnom pozajmljivanju 50 baznih bodova, na 6,00 posto godišnje, u namjeri da zaustavi daljnje napredovanje recesije u SAD-u, američka valuta tek je privremeno dobila podršku. Većina tržišnih sudionika smatra da snižavanje kamatnih stopa nije dovoljno da bi se zaustavili negativni trendovi u američkom gospodarstvu, te prije nego što se ponovno odluče kupovati dolar čekaju na izvješća o porastu proizvodnje i potrošnje, uz stabilnu razinu inflacije. Najnoviji ekonomski pokazatelji o najvećem svjetskom gospodarstvu govore da je u prosincu zabilježen najveći pad proizvođačke aktivnosti u zadnjih 10 godina. Uz to, i razlike između kamatnih stopa na dolare i eure se sve više premještaju u korist eura, što ostavlja prostor Europskoj središnjoj banci da ispuni tržišna očekivanja, odnosno ne snizuje europske kamatne stope. Zasad ulagači vjeruju kako će europska gospodarstva ostvariti stabilniji i veći rast od američkog, stoga euro i nadalje privlači kapital. Ovoga je tjedna, točnije u srijedu premašio i 0,95 dolara, a u zadnjih je sedam dana dobio 2,27 posto na vrijednosti, te stoji 0,9499 dolara. Zanimljivo je i da je dolar ovoga tjedna pao na najnižu razinu prema švicarskom franku u posljednjih 10 mjeseci, tek 1,595 franaka. Euro je ojačao 3,02 posto i prema jenu, na 109,74 jena. Budući je ekonomska slika japanskog gospodarstva puno lošija nego u SAD-u, zasad američka valuta jača prema jenu. Ovoga je tjedna dobila 1,11 posto, pa stoji 115,68 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 29. prosinca 2000.- 05.siječnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 29. prosinca 05. siječnja u % Euro 1 7,5857 7,5913 0,07 DEM 1 3,8785 3,8813 0,07 USD 1 8,1786 7,9875 -2,33 GBP 1 12,2015 12,0059 -1,60 JPY 100 7,1401 6,9953 -2,02 ATS 1 0,5512 0,5516 0,07 ITL 100 0,3917 0,3920 0,07 CHF 1 4,9706 4,9864 0,31 SIT 100 3,5585 3,5586 0,00 Na tečajnici HNB-a njemačka je marka ovoga tjedna poskupila 0,07 posto. Najveći gubitnik i nadalje je japanski jen, čija vrijednost pada već pet tjedana, tijekom kojih je oslabila čak 14,87 posto. Američki je dolar u tri tjedna oslabio 7,7 posto, britanska funta 4,98 posto, dok je švicarski franak prekinuo trend spuštanja i ovoga tjedna ojačao 0,31 posto. Slovenski tolar je ovoga tjedna ostao na gotovo istoj razini. Cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire porasle su oko 0,07 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio 200 milijuna no, kasnije je povećan na 218,3 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 158,9 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,235 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,70 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,235 kuna, uz kamatu od 6,70 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 8,75 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 30 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,164 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 10,00 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 29,4 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,072 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,20 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kune, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,072 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,20 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 21,77 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,409 milijardi kuna. Od toga je 1,196 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 694,3 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 519,2 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 09. siječnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. Vlada: Država više neće kontrolirati cijene naftnih derivata, crnog kruha, mlijeka Hrvatska Vlada odlučila je u četvrtak da država više neće kontrolirati cijene naftnih derivata, crnog kruha, svježeg mlijeka, umjetnog gnojiva, telefonske pretplate, obrazaca "Narodnih novina". Razlozi za to su punopravno članstvo u WTO-u i činjenica da su neke tvrtke, npr. "Hrvatski telekom" i "Narodne novine", izgubili monopol na tržištu. Kod nekih proizvoda pak, kao što su crni kruh i mlijeko, kontrola cijena je imala zanemariv socijalni učinak. Pod izravnim mjerama državne kontrole i nadalje će biti cijene električne energije, prirodnog i ukapljenog plina, neobrađenog drva, RTV pretplate, prijevoza putnika željeznicom i linijskim brodskim prometom, te cijene standarnih pisama i dopisnica. Prema udredbama o izravnim mjerama kontrole cijena i o određivanju najviše razine cijena naftnih derivata, hrvatska naftna kompanija INA više neće trebati suglasnost izvršne vlasti za promjenu cijena. Ubuduće one će se formirati na tržišnom načelu, a osnova formule za njeno utvđivanje bit će kretanje svjetskih cijena derivata na tržištu Mediterana svakih 15 dana i tečaj dolara prema kuni. Proizvođačka će cijena derivata ovisiti i o propisanoj carinskoj stopi za pojedini derivat, te troškovima skladištenja, čuvanja i manipulacije. Morat ćemo se naviknuti da svakih 15 dana vidimo nove proizvođačke cijene derivata, istaknuo je ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Deregulacija je, dodaje, od iznimnog značaja za sudbinu INE, njeno restrukturiranje i privatizaciju. Fižulić ne očekuje da zbog ukidanja kontrole cijena dođe i do njihova rasta. Nastavili se sadašnji trend na tržištu Mediterana i tečaja dolara nema razloga očekivati, bar u skorije vrijeme, promjene cijena derivata, kaže Fižulić. Vlada je Saboru uputila tri zakonska prijedloga - o udrugama, o radnom vremenu trgovina na malo, te izmjene Zakona o oružju. Novi zakon o udrugama donosi niz novina, među ostalim smanjenje broja osnivača (sa 10 na 5), prepušta posao oko registracije i nadzora nad udrugama županijskim uredima za opću upravu. Njime se pojednostavljuje i postupak registracije, a sadrži i odredbu o dobrovoljnosti registracije. Ostavljena je mogućnost da udruge djeluju kao udruge i ako nisu registrirane, znači kada nemaju pravnu osobnost, ističe ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević. Trgovine na malo, po danas utvrđenom zakonskom prijedlogu, radni bi dan mogle započeti najranije u šest, a završiti najkasnije u 24 sata. No, to je rješenje izazavalo žustru raspravu između ministara koji se priklanjaju poduzetničkoj slobodi i traže da se rad omogući i cijelu noć, te onih koji drže da lokalnim jedinicama ne treba nametati gotova rješenja i zauzimaju se za zaštitu radnika jer im poslodavci često ne plaćaju noćni rad. Vlada je izmijenila Uredbu o Carinskoj tarifi za 2001. i time carine oslobodila uvoz umjetnih gnojiva. Jedina tvornica tog gnojiva, kutinska Petrokemija, na taj će se način suočiti s konkurencijom, a cijene gnojiva formirat će se na tržištu. 9. Ministarstvo gospodarstva o privatizaciji HT-a i HEP-a Javna ponuda 21 posto dionica Hrvatskog telekoma (HT) mogla bi početi u svibnju, izvijestila je u četvrtak zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar, predsjednica Vladine radne skupine za privatizaciju javnih poduzeća. U petak bi, dodaje Brinar, radna skupina trebala raspravljati o sedam ponuda pristiglih za izbor konzultanta u privatizaciji Hrvatske elektroprivrede (HEP). Početkom idućeg tjedna, kaže Maja Brinar, radna skupina će se sastati s predstavnicima investicijske banke Schreder Salomon Barney, koja je konzultant i globalni manager u privatizaciji HT-a. Nakon toga trebala bi početi priprema vladine odluke o javnoj ponudi 21 posto dionica na tržištu, koja će ovisiti o stanju u telekomunikacijskom sektoru i na svjetskim burzama. Maja Brinar smatra da je Deutsche Telekom važan za privatizaciju HT-a, ističući kako bi moguće raskidanje ugovora s DT-om moglo negativno utjecati na cijenu dionica HT-a u javnoj ponudi. Ponude za izbor konzultanata za privatizaciju Hrvatske elektroprivrede stigle su od poznatih revizorskih kuća poput Price Waterhousa, Arthura Anderssena i Deloitte Touchea, eksperta za energetiku, kao što su IPA, ESM i McDonalds, te financijskih institucija poput ABN Amro, BNP-a i Commerzebank, kaže Maja Brinar, dodajući da će Vladino Povjerenstvo za privatizaciju na sljedećoj sjednici odlučiti o ponudama koje su ušle u uži izbor. HEP bi za privatizaciju trebao biti spreman potkraj ove godine, a prijedlog zakona o privatizaciji HEP-a mogao bi se naći pred saborskim zastupnicima već u lipnju. 10. Neto učinak smanjenja obvezne rezerve banaka 369 milijuna kn Neto učinak smanjenja obavezne rezerve poslovnih banaka kod središnje banke u studenome bio je oslobađanje 369,3 milijuna kuna likvidnih sredstva. Studeni je bio prvi mjesec primjene novih pravila o izdvajanju kunske obvezne pričuve. Obračunsko razdoblje jest prethodni mjesec, a razdoblje održavanja također je mjesec dana. Izdvajanje obvezne pričuve jednom mjesčno, umjesto kao do sada dva puta, bitno pojednostavljuje ovaj instrument, ističu u Hrvatskoj narodnoj banci. Stopa obavezne rezerve smanjena je za dva postotna boda, sa 28,5 posto na 26,5 posto. Primjena se izvodi postupno, pa se u slijedećem izdvajanju, 8. prosinca, stopa spušta za još dva postotna boda, na konačnih 23,5 posto, pojašnjava se u prosinačkom Biltenu HNB-a. Neto učinak (smanjenje stope izdvajanja uz autonomni porast obračunske osnovice) nove odluke na iznos obračunate obvezne pričuve bilo je oslobađanje 369,3 milijuna kuna likvidnih sredstva. Po podacima iz Biltena, u tome je smanjenje obvezne rezerve izdvojene na poseban račun kod HNB-a iznosilo 186,6 milijuna kuna, dok se oslobađanje preostalih 182,7 milijuna kuna odnosilo na onaj dio sredstva obvezne pričuve koji se održava na žiro računima banaka. Banke su taj višak, napominju iz HNB-a, usmjerile uglavnom prema povećanom upisu kunskih blagajničkih zapisa, na aukciji održanoj netom nakon primjene stope obavezne rezerve, kao što je i deviznom intervencijom steriliziran dio kunske likvidnosti. 11. Ugovor Croatia banke i UNDP/UNOPS organizacija Ugovor o realizaciji Projekta CRO/00/Q02 za područje Vukovarsko- srijemske županije, posebice grada Vukovara, potpisat će 10. ovoga mjeseca poslovodstvo Croatia banke i predstavnici UN-ovih organizacija UNDP/UNOPS, izvjestili su iz Croatia banke. Ugovor se odnosi na uključivanje Croatia banke u projekt "Rehabilitacija i održivi razvoja na ratom razorenim područjima Hrvatske". Kreditni plasmani namijenjeni poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima i mikro poduzetništvu, odobravat će se preko podružnice Croatia banke u Osijeku i Vinkovcima, odnosno Belom Manastiru. Krediti će se plasirati temeljem Garancijskog fonda, odnosno sredstvima Europske unije. Kamata na plasmane krajnjim korisnicima iznosit će osam posto godišnje, uz jednokratnu naknadu od jedan posto na iznos odobrenih sredstava kredita za pokriće troškova obrade pojedinačnih zahtjeva. Kredite odobrava Banka iz vlastitih izvora ali program osigurava do 50 posto rizika od iznosa svakog pojedinačnog kredita putem Garancijskog fonda, pod uvjetima komplementarnosti i supsidijarnosti. Komplementarnost znači da će kao osnovno jamstvo banci biti prihvaćeni ili dužnikova osobna imovina ili njihovi financijski jamci. Fond će iz programa ponuditi dodatno jamstvo kako bi se postigao standardni nivo koji se uobičajeno zahtijeva od klijenta prema banci. Supsidijarnost znači da će prva jamstva koja će biti aktivirana, uz uobičajene procedure banke biti one koje posjeduje sam dužnik. Stvarni nivo poluge koji je ustanovljen kod banke je 2:1. Za svaki dolar koji program uloži u Garancijski fond banka dodaje dolar iz vlastitih sredstava. Smisao spomenutog programa kreditiranja je uspostavljanje kreditne sposobnosti poljoprivrednika i malih poduzetnika kako bi postali korisnici redovnih bankarskih kredita. 12. Zagrebačka banka snizila kamatne stope pravnim osobama Zagrebačka banka od 1. siječnja ove godine primjenjuje za 0,50 do 4 postotna poena niže kamatne stope na kredite poduzećima i drugim pravnim osobama. Banka će, kako je u četvrtak priopćeno, snižene aktivne kamatne stope primjenjivati kako na nove, tako i na ranije odobrene kredite. Kamatne stope smanjene su u rasponu od 0,50 do 4,00 postotna poena (pp) ovisno o pojedinim vrstama kredita i to: na kredite u kunama smanjenje za 2,00 do 3,50 pp; na kredite uz valutnu klauzulu smanjenje za 0,50 do 4,00 pp; na kredite u devizama smanjenje za 0,50 do 3,50 pp; na okvirne kredite po žiro računu po principu tekućeg računa smanjenje za 2,00 do 3,00 pp. Riječ je o četvrtom sniženju kamatnih stopa za poduzeća unatrag godinu dana, čime je Zagrebačka banka ostvarila zacrtani cilj doprinosa snižavanju opće razine kamatnih stopa u Hrvatskoj i poticaju razvoja hrvatskoga gospodarstva. Snižavanje kamatnih stopa Zagrebačka banka je nastavila i nakon značajnog povećanja referentnih tržišnih kamatnih stopa u inozemstvu (LIBOR, EURIBOR i dr.) smatrajući da je tim snižavanjem aktivnih kamatnih stopa anuliran negativni utjecaj kamata na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, priopćeno je iz ZABE. 13. Zagrebačka banka preuzima Komercijalnu banku iz Tuzle Grupacija Zagrebačke banke koja djeluje u Bosni i Hercegovini uskoro će postati vlasnikom i Komercijalne banke iz Tuzle, potvrdila je u četvrtak Agencija za bankarstvo Federacije BiH. U priopćenju objavljenom u Sarajevu, Agencija kaže kako je privremena uprava Komercijalne banke prihvatila zajedničku ponudu Zagrebačke banke i Univerzal banke iz Sarajeva o kupnji imovine i preuzimanju dijela obveza tuzlanske novčarske kuće. Realiziranjem te ponude 85 posto Komercijalne banke bit će pripojeno Univerzal banci koja od prosinca prošle godine posluje u sastavu grupacije Zagrebačke banke u BiH. Tuzlanska Komercijalna banka od kolovoza 1999. godine posluje pod prinudnom upravom zbog financijskih poteškoća prouzročenih nerealnim kreditnim plasmanima. Ponudom koju je uz suglasnost federalne Agencije za bankarstvo prihvatila privremena uprava Komercijalne banke, Zagrebačka banka preuzela je i obvezu isplate cjelokupnih štednih uloga svim štedišama i deponentima. Preostalih 25 posto nominalne vrijednosti Komercijalne banke koje ne želi preuzeti grupacija Zagrebačke banke bit će podvrgnuto postupku likvidacije, sukladno Zakonu o bankama Federacije BiH. 14. Statistika Rast BDP-a u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 4,1 posto - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju 2000. veći je za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, procjena je Državnog zavoda za statistiku. Time ja nastavljen realni rast BDP-a započet u četvrtom tromjesečju 1999. godine, što je po ocjenama analitičara Zavoda znak da hrvatsko gospodarstvo polako izlazi iz recesije. Po usklađenim podacima, u prvom je prošlogodišnjem tromjesečju rast BDP-a iznosio 3,7 posto, a u drugom tromjesečju 2000. godine 4,5 posto u usporedbi s istim razdobljem godine prije. Bruto domaći proizvod izražen u stalnim cijenama (1997.) u trećem je tromjesečju 2000. godine iznosio 35,1 milijardu kuna, a u tekućim cijenama 42,7 milijardi kuna. Industrijska proizvodnja smanjena 0,1 posto - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od rujna do studenog prošle godine prema istom razdoblju prethodne godine smanjena 0,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku izračunati na temelju indeksa trend-ciklus. Promatrano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), povećanje proizvodnje u tom razdoblju bilježi prerađivačka industrija, za jedan posto, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena 0,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za šest posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG) rast proizvodnje zabilježen je kod kapitalnih proizvoda, za 14,1 posto. Proizvodnja energije pala je 1,3 posto, intermedijarnih proizvoda 0,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 14,2 posto i netrajnih proizvoda 0,8 posto. U razdoblju od rujna do studenog prošle godine u usporedbi s razdobljem od lipnja do kolovoza 2000. industrijska je proizvodnja smanjena za 2,1 posto. Prema NKD-u, rast proizvodnje u tom razdoblju zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 1,4 posto. U rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjena 1,2 posto, a u prerađivačkoj industriji za 2,1 posto. Promatrano po GIG-u, porasla je samo proizvodnja energije i to za 0,5 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena je 1,7 posto, kapitalnih proizvoda 2,3 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 2,1 posto i netrajnih proizvoda 3,7 posto. Izvoz premašio četiri milijarde dolara, deficit već od tri milijarde USD - Hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do studenoga prošle godine premašio je iznos od četiri milijarde dolara, zabilježivši rast od 4,3 posto. Takav rast izvoza, međutim, još nije dovoljan da bi se značajnije smanjio deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom koji za jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iznosi 3,1 milijardu dolara, dok je uvoz pokriven izvozom sa skromnih 56,5 posto. Ukupan hrvatski izvoz roba u prvih jedanaest mjeseci ove godine, izražen u američkim dolarima, po prethodnim podacima Državnog zavoda za statistiku, bio je vrijedan 4.028 milijuna USD. To je za 4,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a to je i veći postotak rasta u odnosu na prijašnje mjesece (u prvih deset mjeseci porast od 3,6 posto, a u devet prošlogodišnjih mjeseci 3 posto). Istodobno je u razdoblju siječanj-studeni 2000. uvezeno roba u vrijednosti od 7.129 milijuna dolara, što predstavlja rast za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Deficit u robnoj razmjeni tako iznosi 3.101 milijuna dolara i manji je za samo 2,1 posto nego u prvih jedanaest mjeseci 1999. Među djelatnostima koje bilježe značajniji rast izvoza su proizvodnja naftnih derivata, čiji je izvoz ostvaren u vrijednosti od 409 milijuna dolara zabilježio rast od 37,2 posto, kemijskih proizvoda sa porastom od 9,7 posto na 492 milijuna dolara, proizvodnja metala s povećanjem vrijednosti izvoza od 30,2 posto na 147 milijuna USD, proizvoda od metala za 30,2 posto na 102 milijuna dolara, strojeva i uređaja sa 12,2 posto na 170 milijuna dolara, proizvodnja tekstila za 5,7 posto na 147 milijuna USD. Najveću pak vrijednost izvoza među pojednim djelatnostima, od 602 milijuna dolara bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstva (brodogradnja), s tim da je to za svega 0,1 posto više nego u godini prije. Među značajnim izvoznim granama čiji je vrijednost izvoza smanjena u odnosu na prethodnu godinu su proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna s padom vrijednosti izvoza od 15,5 posto na 356 milijuna dolara, proizvodnja hrane i pića sa smanjenjem od 22,1 posto na 239 milijuna dolara, štavljenje i obrada kože čija je vrijednost izvoza od 154 milijuna dolara manja za 10 posto, dok prerada drva sa 185 milijuna dolara izvoza bilježi smanjenje od 2 posto. Vrlo je značajno da se iznad prosječni rast izvoza ostvaruje u razmjeni sa zemljama Europske unije, u koje je usmjereno više od 55 posto ukupnog hrvatskog izvoza. U te je zemlje u jedanaest prošlogodišnjih mjeseci izvezeno roba u vrijednosti većoj od 2,2 milijarde dolara, što je za 16,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Po vrijednosti i izvoza i uvoza prvi je hrvatski vanjskotrgovinski partner Italija. U tu je zemlju izvezeno roba u vrijednosti većoj od 916 milijuna dolara, što je za čak 30,3 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Iz Italije je pak uvezeno roba za nešto više od 1,2 milijarde dolara ili za 9,4 posto više nego u jedenaest mjeseci 1999. Za razliku od izvoza u Italiju hrvatski je robni izvoz u njenog drugog vanjskotrgovinskog partnera - Njemačku smanjen za 6,2 posto, na 579 milijuna dolara. Premda je i uvoz iz te zemlje u Hrvatsku manji za 12,8 posto, u robnoj razmjeni s Njemačkom bilježi se značajan deficit budući da uvoz iznosi 1,14 milijarde dolara. Od zemalja EU, značajan rast izvoza - od 10,1 posto Hrvatska je ostvarila u izvozu u Austriju u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 264 milijuna dolara, te Francusku za 19,6 posto na 115 milijuna USD. Izvoz u susjednu Sloveniju također bilježi rast - za 6,1 posto na 437 milijuna dolara, dok je izvoz u BIH, realiziran u vrijednosti od 453 milijuna dolara, manji za 11,3 posto nego u prvih jedanaest mjeseci 1999.