FINANCIJSKI BILTEN 21. - 28. PROSINCA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 21. - 28. PROSINCA 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 216,1 tisuća kuna prometa 9. Crkvenac: U 2000. učinjeni veliki početni koraci za izlazak iz recesije 10. Istarska banka u većinskom vlasništvu Regent fonda 11. Zagrebačka banka preuzela Univerzal banku iz Sarajeva 12. Država dokapitalizira Hrvatsku poštansku banku 13. Novi nadzorni odbor Međimurske banke 14. Predstavljena brošura HUB-a 15. Na pomolu rast kreditnih plasmana? 16. Memorandum i strukturne mjere za provođenje stand by aranžmana SVIM NAŠIM KORISNICIMA ŽELIMO ČESTIT BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU GODINU 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 21. XII. 73.400.000 68.400.000 5,39 59.500.000 2,99 22. XII. 69.000.000 49.000.000 4,13 169.300.000 2,46 27. XII. 70.000.000 33.650.000 4,43 22.930.000 2,72 28. XII. 11.500.000 11.500.000 8,57 - - Dnevni prosjek 55.975.000 40.637.000 5,63 83.910.000 2,72 Pred početak ovotjednog produljenog vikenda (pet dana) potražnja je za novcem, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju, bila izraženo visoka. Međutim, već se prvog radnog dana situacija značajnije popravila. Vrlo je veliki skok, u noćnom trgovanju, zabilježila potražnja u petak. Naime, gotovo da je u potpunosti iscrpljena cjelokupna ponuda novca. Zanimljivo je da prosječna kamatna stopa pritom nije zabilježila rast jer je kreditorima, zbog pet dana dugog vikenda, itekako bilo u interesu da plasiraju svoja slobodna sredstva. Stoga se i ovotjedna prosječna kamatna stopa zadržala na razini od dva posto - točnije 2,72 posto. Slično noćnom trgovanju, u dnevnom je kreditiranju također potražnja u petak ali i srijedu bila znatno viša no ponuda. Međutim, već u četvrtak zanimanja korisnika za kratkoročnim pozajmicama gotovo da i nije bilo, te je potražnja uspješno u cijelosti podmirena. Pritom je dio korisnika vračao ranije uzete kredite što je dodatno upućivalo na visoku likvidnost sudionika. Prosječna je dnevna kamatna stopa, u odnosu na prošlotjednu, viša 0,91 postotni bod, što je pak posljedica viših kamata koje su se odnosile za sredstva prolongirana štedionici. Inače, cijena novih opozivnih kredita kretala se na uobičajenoj razinama od tri do pet posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,65 posto, upisani su zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna. Od 27. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,586 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 27. do 28. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 465 480 467,95 258.480 Podravka 148,05 155 152,23 189.671 Zagrebačka banka 0 1.410 1.435 1.410 1.096.596 Atlantska plovidba 38 38 38 1.634 Hr. stambena štedionica 100 100 100 1.440.000 Istraturist 35 35 35 1.400 Jadran-turist 36 36 36 648 Karlovačka pivovara 280 280 280 5.040 Kraš 155 156 156 9.000 Riječka banka 125 126 125 44.306 Riviera 80 82 82 1.602.599 Sunčani Hvar 20 20 20 1.000 Štedionica Sonic-R-A 150 150 150 15.000 Hr.zavod za zdrav.osig.* 100,50 101,80 101,80 1.938.349 6.603.727 * obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovaj je tjedan, zbog Božićnih blagdana bio vrlo kratak. Stoga i ne čudi što je na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet od tek 6,6 milijuna kuna, i to ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (1,9 milijuna) te dionicama Riviere (1,6 milijuna), Hrvatske stambene štedionice (1,4 milijuna) i običnim dionicama Zagrebačke banke (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo tek trinaest dionica, a pritom je njih sedam izgubilo, a pet dobilo na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto među gubitnicama, s padom cijene od 50 kuna ili 25 posto, zabilježila dionica Štedionice Sonic. Značajnije je, 25 kuna, potonula cijena obične dionice Zagrebačke banke i Karlovačke pivovare. Cijena pak dionice Riječke banke pala je pet, Plive 2,05, a Podravke 1,77 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 90 lipa, našla se dionica Jadran-turista. Među dobitnicama najviše je četiri kune, porasla cijena dionice Atlantske plovidbe. Dionice pak Istraturista i Riviere poskupile su dvije kune. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od 50 lipa, našla se dionica Kraša. Na vrijednosti su, 1,80 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahvaljujući ponajviše padu cijena obične dionice Zagrebačke banke I Plive, CROBEX indeks oslabio je u odnosu na tjedan ranije osam bodova - na 872 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 27. do 28. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Chromos Samobor 440 440 440 2.640 Ericsson-Tesla 130 134 130 62.664 Infosistem 100 100 100 40.000 Kraš 164 164 164 6.396 Tankerska plovidba 150 150 150 18.300 PIF Dom 16,73 17,00 16,90 367.608 PIF Expandia 17,70 17,99 17,82 147.924 PIF Pleter 11,33 11,50 11,40 33.092 PIF Slavonski 8,24 8,35 8,30 20.927 PIF Sunce 7,62 7,70 7,70 48.760 PIF Središnji nacionalni 18,00 18,45 18,40 113.933 PIF Velebit 14,21 14,30 14,30 65.580 RHMJ* 38,38 40,30 40,30 641,349 1.569.179 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu, nakon dugog Božićnog vikenda, ovoga tjedna ostvaren promet od svega 1,5 milijuna kuna. Inače, aktivno je bilo 12 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je, 19 kuna, porasla cijena dionice Tankerske plovidbe. Slijedila ju je, s dobitkom od devet kuna, dionica Kraša. I dionice pet PIF-ova dobile su na vrijednosti. Tako je cijena dionica Središnjeg nacionalnog fonda poskupila 18 lipa. Rast cijene od devet lipa zabilježile su dionice Expandia i Velebit fonda, dok je cijena dionice fonda Sunce viša pet lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od pet lipa, našla se dionica fonda Pleter. Tek tri dionice našle su se ovoga tjedna na listi gubitnica. Najviše je među njima, četiri kune, potonula cijena dionice Ericsson- Tesle. I dionice dva PIF-a izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica Slavonskog fonda pojeftinila 19, a Dom fonda sedam lipa. Pala je i, dva postotna boda od nominalne cijene, vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice Ericsson-Tesle, VIN indeks pao je u odnosu na tjedan ranije dva boda - na 333 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 21. prosinca 28. prosinca Promjena u % New York/DJIA 10.487,29 10.868,76 3,63 Tokyo/Nikkei 13.914,43 13.946,96 0,23 London/FTSE-100 6.115,50 6.223,20 1,76 Frankfurt/DAX 30 6.200,71 6.371,64 2,75 Nekoliko preostalih radnih dana do novog stoljeća većina je investitora iskoristila za "veliko čišćenje" svojih portfelja, odnosno rasprodaju dionica koje su se u posljednje vrijeme pokazale kao opterečenje za njihove proračune. Dodatni poticaj za "kućanske poslove" sve je veća zabrinutost kako trgovaca tako i analitičara da je snažan gospodarski rast u SAD-u na izmaku, ako ne i da je promijenio predznak. Dodatni poticaj za prodaju daju im i u zadnje vrijeme sve češće najave najvećih svjetskih kompanija kako će posljednje tromjesečje ove i prvo tromjesečje iduće godine biti poslovno slabija od planiranog. Većinu spomenutih problema najavile su velike tehnološke kompanije, čije su dionice i osnovni razlog što se većina svjetskih indeksa nalazi na svojim najnižim razinama unazad nekoliko mjeseci ili godina. Ipak, rasprodaja dionica tih "palih anđela", ali i izuzetno skupih dionica tzv. stare ekonomije proteklog je tjedna donijela barem lagani rast svim promatranim indeksima. Najvećih 3,63 posto, porasla je vrijednost službenog indeksa Wall Streeta - Dow Jonesa, i to na 10.868,76 bodova. Slijede europske burze, frankfurtski je DAX zabilježio rast od 2,75 posto, na 6.371,64 bodova, a londonski FTSE za 1,76 posto, na 6.223,20 bodova, na čiji su rast uglavnom utjecala poskupljenja telekomunikacijskih dionica. Spomenuta su tržišta iza sebe imala samo četiri (Europa), odnosno pet (SAD) radna dana. Najvrijednijoj (radila je svih sedam dana), tokijskoj burzi posljednjih je tjedan dana donijelo najmanji, 0,23 postotni rast Nikkei indeksa - na 13.946,96 bodova. I tako malen porast ipak je pozitivan, uzme li se u obzir da je zabrinutost japanskih trgovaca dvostruko veća od one koja mući njihove američke kolege. Naime, osim usporavanja gospodarskog rasta u SAD-u, njih brinu i očiti znaci zaustavljanja oporavka tamošnjeg gospodarstva. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 21. prosinca 28. prosinca Promjena u % Euro/USD 0,9154 0,9292 1,50 Euro/JPY 102,76 106,52 3,65 USD/JPY 112,29 114,41 1,88 Trgovcima na svjetskim tržištima novca koji su u svojim portfeljima imali veće količine jedinstvene europske valute ovogodišnji je Božić sigurno bio sreta. Iako se tjedni porast u odnosu na dolar od 1,50 posto (na 0,9292 dolara) i ne čini velikim, ne treba zanemariti činjenicu kako euro gotovo neprekidno raste već više od dva tjedna i da je njegova trenutna razina jedna od najviših u drugoj polovici ove godine. Naravno, u tome mu znatno pomaže i sam dolar, opterećen gospodarskim problemima u SAD-u. Ako se rast eura naspram dolara neće nekoga značajnije dojmiti, svakako će zapaziti njegov 3,65-postotni porast u odnosu na japansku valutu - na 106,52 jena. U odnosu na jen porastao je čak i opterećeni dolar, i to za 1,88 posto, na 114,41 jen, što je njegova najviša razina unazad 16 mjeseci. I dok su svjetski trgovci novcem te američke i japanske fiskalne vlasti zaokupljenje iz dana u dan statističkim podacima koji bi mogli pokazati u kojem su stanju ta dva gospodarstva, najveći je dobitnik upravo euro, kojem većina tržišnih analitičara predviđa daljnji rast. Taj proces, smatraju oni, razne manje "akcije spašavanja" dolara i jena, odnosno manje intervencije na tržištima nova mogu samo usporiti, ali ne i zaustaviti. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 22. - 29. prosinca 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 22. prosinca 29. prosinca u % Euro 1 7,5958 7,5857 -0,13 DEM 1 3,8836 3,8785 -0,13 USD 1 8,3050 8,1786 -1,52 GBP 1 12,2138 12,2015 -0,10 JPY 100 7,3925 7,1401 -3,41 ATS 1 0,5520 0,5512 -0,14 ITL 100 0,3922 0,3917 -0,12 CHF 1 4,9795 4,9706 -0,17 SIT 100 3,5649 3,5585 -0,17 Na tečajnici HNB-a pala je, prema kuni, vrijednost svih promatranih valuta. Najviše je prema kuni, 3,41 posto, potonula vrijednost japanskog jena. Slijedio ga je, s gubitkom od 1,52 posto, tečaj američkog dolara. Švicarski su franak i slovenski tolar pojeftinili 0,71, austrijski šiling 0,14, a njemačka marka i euro 0,13 posto. Najmanji je gubitak vrijednosti, 0,10 posto, zabilježila britanska funta. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u srjedu, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna no, kasnije je povećan na 222 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 174,7 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,246 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,60 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,235 kuna, uz kamatu od 6,70 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,235 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,70 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 51,35 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 31 milijun kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,164 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,164 kune, uz kamatu od 7,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,164 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,50 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Istodobno su, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 16,3 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,164 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 8,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,072 kune, uz kamatu od 8,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,072 kune pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 8,20 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 44,78 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 2,439 milijardi kuna. Od toga je 1,225 milijardi kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 683,9 milijuna kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 530,3 milijuna kuna. Slijedeća će se aukcija održati 02. siječnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Na javnoj dražbi Zagrebačke burze 216,1 tisuća kuna prometa Na javnoj dražbi Zagrebačke burze održanoj u četvrtak, su za gotovinu prodane dionice i udjeli dvije tvrtke iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), pri čemu je ostvareno 216,1 tisuća kuna ili 55,7 tisuća njemačkih maraka prometa, objavila je Burza. Paket od 76 dionica tvrtke Veterinarska stanica d.d. iz Imotskog prodan je za 147,5 tisuća kuna, a transakciju je obavila brokerska kuća Prva generacija. Istodobno, paket od 6,75 posto udjela zagrebačke tvrtke Prometis d.o.o. brokerska tvrtka CEUFIN brokers platila je 68,6 tisuća kuna. 9. Crkvenac: U 2000. učinjeni veliki početni koraci za izlazak iz recesije Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je u petak da su Ministarstvo financija, kao i cijela Vlada u 2000. učinili velike početne korake za izlazak Hrvatske iz recesije i strukturalne krize. Početak rada državne riznice, smanjivanje sive ekonomije, modernizacija pojedinih funkcija, posebice carine te daljnje uspješno nastupanje na međunarodnim financijskim tržištima, ocijenio je prioritetima Ministarstva financija u 2001. godini. Površnima, nestručnima i plitkima Crkvenac smatra kritike nekih političara, znanstvenika i novinara po kojima Vlada improvizira i nema gospodarski program. Nasuprot tim ocjenama, kaže Crkvenac, Vlada je uspjela ekonomsku politiku osloboditi pritisaka politike, obrnuti nepovoljne ekonomske trendove i oblikovati takve uvjete privređivanja koji jamče dugoročnu makroekonomsku stabilnost. Po njegovim podacima, u ovoj godini u tri uzastopna kvartala zabilježen je rast gospodarske aktivnosti, pa Ministarstvo procjenjuje da će ovogodišnja stopa gospodarskog rasta iznositi 3 posto, inflacija 7,5 posto, a za 2001. predviđa se inflacija od 4,5 posto. Deficit tekuće platne bilance za 2000. iznosi 5 posto BDP-a, a za 2001. se predviđa 4 posto. Uz te dobre rezultate, Crkvenac je napomenuo da Vlada nije uspjela promijeniti tendenciju dezinvestiranja, jer su ukupne investicije i ove godine bila manje od amortizacije, pa se nastavio gotovo desetgodišnji trend dezinvestiranja. No, kaže Crkvenac, postoje naznake da bi na proljeće domaće banke započele investicijski ciklus, kojemu bi mogla pomoći i sredstva koja će Hrvatska "povući" iz ugovorenog stand by-a sa MMF-om te iz Europske investicijske banke. Vlada je, drži ministar financija, uspjela uz političko ostvariti i ekonomsko otvaranje Hrvatske prema svijetu, ostvarila dvije uspješne emisije vrijednosnica, dogovorila stand by aranžman sa MMF-om i poboljšala hrvatski kreditni rejting. Ministarstvo financija, rekao je Crkvenac, pri tom je napravilo ogroman posao: pripremilo dva proračuna, okrenulo trend povećanja državne potrošnje, isplatilo značajni dio unutranjeg duga (isplata se procjenjuje na 8,7 milijardi kuna u 2000. od ukupno 9,5 milijardi), vratilo štedišama 2,3 milijarde kuna uloga u propalim bankama, donijelo novi porezni sustav i pripremilo projekt povrata duga umirovljenicima, te snizilo cijenu rada smanjivanjem doprinosa. Naglasivši da je proračun za 2001. nominalno 2 posto manji od ovogodišnjeg, a realno za čak 10 posto, Crkvenac je najavio da se dio proračunskih prihoda planira ostvariti prodajom državnih udjela u javnim poduzećima, primjerice HT-u, Dubrovačkoj i Croatia banci, Croatia osiguranju i možda dijelu JANAF-a. Također, najavio je da se masa za plaće u javnom sektoru smanjuje 10 posto, ali da to ne znači i smanjivanje plaća. 10. Istarska banka u većinskom vlasništvu Regent fonda Dokapitalizacijom sa 186 milijuna kuna od strane Dalmatinske banke Zadar, odnosno njenog vlasnika Regent Fonda iz Londona, Istarska banka je od srijede u većinskom vlasništvu ove međunarodne financijske korporacije. Odluku o tome donijela je Glavna skupština Istarske banke na svojoj sjednici. Istarska banka, kako je rečeno, nastavlja time poslovati kao samostalna pravna osoba te zadržava svoje prepoznatljivo ime a nova uloga pretpostavlja njezin kvalitetniji razvoj, povećanje vrijednosti na tržištu te potpunu sigurnost za sve štediše. Time je zapravo okončana višemjesečna agonija za banku i njezine klijente započeta u ožujku blokadom Istarske banke i dovođenjem privremenog upravitelja. Po riječima predsjednika uprave Istarske banke Milenka Vidulina, bilo je niz objektivnih razloga za krizu banke kao što su odliv trećine depozita banke centralizacijom tih računa u državnim bankama te, kako je rekao, krivo tumačenje zakona o državnim obveznicama a što je rezultiralo gubicima od 172 milijuna kuna u odnosu na temeljni kapital banke od 213 milijuna kuna. Nova ulaganja, drži Vidulin, bit će dovoljna da banka ojača svoju kapitalnu bazu potrebnu za redovno poslovanje. Glavnoj skupštini Istarske banke uz dioničare bili su nazočni ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, saborski zastupnik Damir Kajin, istarski župan Stevo Žufić, direktor Dalmatinske banke Zdravko Bubalo i drugi uzvanici. 11. Zagrebačka banka preuzela Univerzal banku iz Sarajeva Predstavnici Zagrebačke banke iz Zagreba i Univerzal banke iz Sarajeva potpisali su u petak u Sarajevu sporazum o kapitalnom povezivanju kojim je Zagrebačka banka praktično preuzela jednu od vodećih banaka u Federaciji BiH. Sporazumom kojega su u Sarajevu potpisali predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković i generalna direktorica Univerzal banke Alma Smailbegović, zagrebačka je novčarska kuća postala 70 postotnim vlasnikom sarajevske banke. Potpisivanju su bili prisutni najviši bosanskohercegovački dužnosnici, uključujući guvernera Centralne banke Petera Nicholla i federalnog premijera Edhema Bičakčića, dok je hrvatsku vladu predstavljao zamjenik ministra financija Damir Kuštrak. Ovom činu prethodilo je ispunjavanje svih propisanih preduvjeta - kapitalno povezivanje odobrili su upravni odbori dviju banaka a suglasnost su dale Hrvatska narodna banka i Agencija za bankarstvo Federacije BiH. Univerzal banka čija se bilančna suma kreće oko 130 milijuna maraka a ukupni dionički kapital i rezerve vrijede oko 16 milijuna, nastavit će svoje djelovanje na području Federacije BiH pod sadašnjim imenom ali u sastavu Grupe Zagrebačke banke. U sastavu ove grupe u BiH od ranije posluje Zagrebačka banka BH iz Mostara a nakon sklapanja ugovora s Univerzal bankom ova grupacija preuzima vodeću ulogu na bankarskom tržištu Federacije BiH. "Naše su ekonomije snažno povezane i ovo kapitalno povezivanje smatramo veoma značajnim za dalje jačanje ukupne suradnje Republike Hrvatske i Federacije BiH", izjavio je u Sarajevu prvi čovjek Zagrebačke banke Franjo Luković. On je ovom prigodom najavio i nove poslovne pothvate na području BiH. Zagrebačka banka i Univerzal banka tako su već predale ponudu za preuzimanje dijela imovine i obveza Komercijalne banke iz Tuzle što je Luković opisao kao "naredni poslovni izazov". Tuzlanska je banka nedavno upala u financijske poteškoće zbog rizičnih plasmana, no Zagrebačka banka i Univerzal banka cijene kako svojim financijskim potencijalom mogu pomoći njeno konsilidiranje i uspješan oporavak a time ujedno učvrstiti svoju poziciju na bosanskohercegovačkom financijskom tržištu. 12. Država dokapitalizira Hrvatsku poštansku banku Izvanredna Glavna skupština dioničara Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb donijela je u srijedu Odluku o povećanju temeljnog kapitala ulozima i izdavanju V. emisije redovnih dionica serije A Banke uz isključenje prava prvenstva pri upisu dionica. Temeljni je kapital Banke povećan za gotovo 200 milijuna kuna, a sve dionice V. emisije upisat će i preuzeti Hrvatski fond za privatizaciju, priopćeno je iz Uprave Banke. Odluka o povećanju temeljnog kapitala donijeta je na prijedlog Uprave i Nadzornog odbora Banke. Temeljni kapital Banke, koji je prije povećanja iznosio 384.780.000 kuna, povećao se za l99.999.800 kuna, odnosno na iznos od 584.779.800 kuna. Povećanje temeljnog kapitala provest će se privatnim izdavanjem l8l.8l8 novih redovnih dionica na ime u ukupnom nominalnom iznosu od l99.999.800 kuna. Nominalna vrijednost svake dionice iznosi l.l00,00 knuna. Sve dionice V. emisije upisat će i preuzeti Hrvatski fond za privatizaciju kao institucionalni ulagatelj. Dionice ove emisije Fond će uplatiti u novcu, u otvorenom roku od 90 dana. Ovom dokapitalizacijom, Republika Hrvaska će i dalje ostati, putem poduzeća i institucija u kojima ima većinski udio, većinski vlasnik Hrvatske poštanske banke. Uložena sredstva, kako se ocjenjuje, povoljno će djelovati na povećanje prihoda Banke u narednim godinama i omogućiti njen značajniji angažman, ne samo u već sada razvijenim poslovima sa stanovništvom, već i u oblasti poljoprivrede, turizma, malog i srednjeg poduzetništva, u izvozno orijetiranom gospodarstvu kao i provođenju restrukturiranja pojedinih gospodarskih subjekata, ističe se u priopćenju. 13. Novi nadzorni odbor Međimurske banke Izvanredna Glavna skupština Međimurske banke d.d. Čakovec, nakon što je banku preuzela Privredna banka Zagreb, izabrala je u četvrtak novi peteročlani Nadzorni odbor. U MBČ su u ime dioničara Stjepan Varga i Dragutin Lončarić, a u ime PBZ Mislav Blažić, Davorin Rimac i Daniel Stepinac. Za predsjednika NO izabran je Mislav Blažić, izvršni direktor u Upravi PBZ-a. Privredna banka Zagreb većinski je vlasnik Međimurske banke Čakovec, želeći, kako je to izjavio predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka, ostvariti model transgranične i prekoregionalne suradnje i investiranja na međimurskom području. 14. Predstavljena brošura HUB-a Nakon pune godine rada Hrvatska udruga banaka (HUB) predstavila je u četvrtak, brošuru HUB-a s osnovnim dokumentima te udruge, te podatcima o 12 svojih članica. HUB je 15. listopada 1999. osnovalo 13 banaka, a u međuvremenu je Pomorsku banku Split preuzela Zagrebačka banka. No, početak iduće godine HUB bi opet mogao dočekati sa 13 članica, najavio je direktor HUB-a Zoran Bohaček. Naime, članica Udruge uskoro bi mogla postati i Erste & Steiermaerkische Bank. Osim toga, uskoro bi Udruga mogla dobiti i prvu članicu suradnicu (mora ispunjavati sve uvjete kao članica osim uvjeta o udjelu od najmanje 1 posto u aktivi na hrvatskom bankarskom tržištu). Interes za takvo članstvo iskazala je nedavno Partner banka. Tijekom prve godine rada, ocjenjuje direktor HUB-a, uspjelo se postići da se glas banaka sluša i u Vladi, Ministarstvu financija, Hrvatskoj narodnoj banci. Udruga ima dobar kontakt s HNB-om i Ministarstvom, posebice na zakonodavnom planu, kaže Bohaček, podsjećajući da su usvojene i primjedbe banaka na paket poreznih zakona. Izuzetno važnim za banke ocijenio je u idućoj godini predviđene promjene niza zakona - o deviznom poslovanju, platnom prometu, o bankama, a u radne skupine za izradu nekih od njih uključeni su i predstavnici Udruge. 15. Na pomolu rast kreditnih plasmana? Podaci o monetarnim kretanjima u Hrvatskoj pokazuju da se u listopadu nešto usporio rast novčane mase iz prethodnih mjeseci, dok plasmani banaka nakon duge stagnacije pokazuju prve znakove blagog oporavka. Istodobno, neto inozemna aktiva bankovnog sustava i dalje raste. Kako se navodi u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke, konačni podatci za listopad i preliminarni za studeni najvješćuju zaokret trenda snažnog rasta gotovog novca tijekom prva tri tromjesečja. Dodaja se i kako je u skladu sa očekivanjima u listopadu usporen i rast depozitnog novca poduzeća, koji je prethodnih mjeseci ubrzano rastao pod utjecajem podmirivanja zaostalih državnih dogova. Ukupni devizni depoziti (oko 85 posto to su depoziti stanovništva) u listopadu su iznosili 45,2 milijarde kuna, što znači nastavak solidnog rasta prisutnog čitave ove godine. I kunski depoziti rastu snažnim stopama te su iznosili 8 milijardi kuna. Analitičari HNB-a zaključuju kako štednja u domaćim bankama raste solidno i stabilno. U plasmanima banaka, kako se primjećuje u prosinačkom Biltenu HNB- a, "još nema odlučnog zaokreta". Plasmani banaka iznosili su kraje listopada 58,5 milijardi kuna. Desezonirana realna vrijednost plasmana još je manja nego prije godinu dana, a prosječna je mjesečna trendna stopa rasta plasmana ove godine negativna. Ipak, napominju u središnjoj banci, smanjenje se već nekoliko mjeseci ne povećava, a prisutan je nagovještaj promjene trenda. Prvi blagi porast kredita poduzećima vidio se u rujnu i listopadu (za oko 100 milijuna kuna prosječno mjesečno) u originalnim podacima. Trend-ciklus, međutim, još nije pokazao tu promjenu, pa su analitičari središnje banke oprezni u zaključivanju jer jedan pozitivan podatak ne čini zaokret trenda. No, napominju ipak, čini se da je smanjivanje kreditnih plasmana došlo do kraja i da će od sada njihova krivulja ipak krenuti uzlazno, pitanje je samo kojom dinamikom. 16. Memorandum i strukturne mjere za provođenje stand by aranžmana Jačanje položaja Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu, rast rejtinga, pad kamatnih stopa za zaduženje Hrvatske, mogućnost da Hrvatska s međunarodnim financijskim institucijama u kratkom roku realizira oko milijardu dolara dodatnog kapitala. To su samo neke od prednosti koje Hrvatskoj donosi stand by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Vlada, koja je krajem prošlog tjedna izviještena o završetku pregovora, smatra da je dobivanje povjerenja međunarodnih financijskih institucija od bitnije važnosti nego pravo na povlačenje financijskih sredstava. Naime, MMF stand by-om Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 200 milijuna specijalnih prava vučenja (250 milijuna dolara), ali Hrvatska ta sredstva neće ni koristiti s obzirom na dobro stanje međunarodnih pričuva. Najavljuje se to u pismu namjere MMF-u s Memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici za potpisivanje kojega je Vlada ovlastila potpredsjednika Slavka Linića i ministra financija Matu Crkvenca. Nakon što Memorandum prođe Izvršni odbor MMF-a očekuje se da krajem veljače bude i potpisan stand by aranžman. U Memorandumu Vlada kao glavne srednjoročne gospodarske ciljeve označava rast zaposlenosti i životnog standarda. Procjenjuje se da će se stopa gospodarskog rasta s očekivanih 3,5 posto u ovoj godini povećati na 4 posto u 2001., dok bi se inflacija s ovogodišnjih 8 posto (odnosno 7,5 posto) trebala smanjiti na 4,2 posto u 2001. Dvjema ključnim odrednicama Memoranduma, ministar Crkvenac smatra naglasak na podizanje efikasnosti gospodarstva uz konstantnu politiku proračunske prilagodbe i smanjenje deficita. Procjenjuje se tako da bi deficit proračuna konsolidirane države s ovogodišnjih 6,5 posto BDP-a trebao u idućoj godini biti smanjen na 5,25 posto, u 2002. na 4,25 posto, dok bi 2003. trebao iznositi 1,25 posto BDP-a. Druga bitna odrednica je politika plaća i to njihova ograničavanja. Vlada je već na prošlotjednoj sjednici donijela niz mjera za provođenje takve politike - zamrzavanje plaća državnih dužnosnika i zaposlenika u javnom sektoru na ovogodišnjoj razini, kao i zadržavanje prosječnih plaća u javnim poduzećima na razini 2000. Posebno mjesto u politici plaća zauzima i najava o smanjenju broja zaposlenih u javnim službama i to za 10.000. Pritom bi se broj zaposlenika u MUP-u smanjio za 4.000, a ostalo najvećim dijelom u Ministarstvu obrane. Smanjenje broja zaposlenih bit će najavljeno krajem ožujka iduće godine, a Vlada ga namjerava provesti brzo na temelju nove regulative i umanjenja troškova otpremnina. Do tada bi se, kako se najavljuje, određene uštede mogle postići slanjem viška zaposlenih na odmor uz punu plaću, ali bez plaćanja naknada. U Memorandumu Vlada daje i naznake budućeg zakona o zapošljavanju državnih dužnosnika i službenika, koji bi trebao stupiti na snagu krajem veljače. Tako se već sad da iščitati jedinstveno uređenje koeficijenata (to bi donijelo uštedu od 6 do 7 posto u masi plaća), smanjenje razdoblja za izračun otpremnine sa sadašnjih tri do 36 mjeseci na 6 mjeseci i smanjenje iznosa za plaće u tom razdoblju sa 100 na 90 posto plaće, zamjenu naknada za prekovremeni rad slobodnim danima, uštede na naknadama za prijevoz, topli obrok. U razgovorima sa sindikatima i poslodavcima o trogodišnjem sporazumu o socijalnom miru, Vlada je kao cilj zacrtala postizanje dogovora o rastu realnih plaća na nešto nižoj razini (za oko 1 do 2 postotna boda manje) od godišnjeg rasta proizvodnje. Iz Memoranduma se može iščitati i moguće poskupljenje benzina. Naime, do ožujka iduće godine trebala bi biti osnovana i započeti s radom agencija za ceste, za što bi se za 30 lipa po litri povećale trošarine za benzine i dizelska goriva. Osim promjena vezano za trošarine drugih promjena u poreznom sustavu ne bi trebalo biti. Posebice se, izričita je Vlada, neće smanjiti 22-postotna stopa PDV-a, niti dopustiti proširenje nulte stope ili izuzeća od plaćanja PDV-a. Niz mjera vezan je uz konsolidaciju i reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Najavlju se tako zakonske izmjene kojima bi se smanjile određene posebne mirovine, socijalne naknade za branitelje, plaće liječnika na ratom pogođenim područjima, kao i razmatranje niza drugih mjera, npr. smanjenja mirovina braniteljima i promjena njihova usklađivanja, ponovno uvođenje naknada za zdravstveno osiguranje za mirovine veće od granice službenog siromaštva, godišnje usklađivanje mirovina, umjesto kao do sada dva puta godišnje, i sl. Vlada je u Memorandumu definirala i rokove u provođenju privatizacije. Tako se do sredine iduće godine očekuje prvo javno izdanje najmanje 20 posto dionica Hrvatskog telekoma, a tijekom godine i privatizacija triju banaka - Dubrovačke i Croatia banke, te Hrvatske poštanske banke (koju bi vjerojatno prije toga trebalo dokapitalizirati), potom Croatia osiguranje. U sljedećoj godini očekuje se i reforma energetskog sektora, najprije usvajanje zakonodavnog okvira, a potom i provođenje restrukturiranja, moguće i početak privatizacije INE i HEP-a. Očekuje se privatizacija JANAF-a, kao i nekih dijelova HEP-a i INE ako to bude potrebno za ostvarivanje privatizacijskog prihoda planiranog u proračunu za 2001., zapisano je u Memorandumu. Najavljuje se njime i niz strukturnih reformi, kao što su npr. početka rada Državne riznice, daljnja decentralizacija, početak primjene trećeg stupnja mirovinskog osiguranja sredinom 2001., a drugog stupnja početkom 2002., dok se na monetarnom području očekuje daljnje smanjenje obvezne rezerve, usvajanje novih zakona o HNB-u, o bankama, o deviznom poslovanju, i sl.