AU 4.I.-DIE PRESSE-EUROPSKA UNIJA I PROŠIRENJE

AUSTRIJA DIE PRESSE 4. I. 2001. 2001. bit će godina širenja "2000. bila je godina u kojoj se EU ponajprije bavio samim sobom: od unutarnjih reforma svojih ustanova do ustroja mirovne postrojbe EU-a. 2001. bit će naprotiv godina u kojoj EU gleda iznad ruba tanjura - i pri tomu će njezin pogled u prvom redu pasti na kandidate za prijam koji sve nestrpljivije kucaju na ulazna vrata EU-a. 2001., složni su u bruxelleskim krugovima, bit će 'godina širenja'. Nade budućih članica pri tomu ponajprije počivaju na novom predsjedavajućem Švedskoj. Stockholm je širenje prikačio na svoju predsjedničku zastavu i do kraja je odlučan ubrzati tempo. Kao glavnu nagradu pri tomu kandidatima najavljuje da će na zaključnom sastanku na vrhu u lipnju u Goeteborgu biti kadar dati fiksni datum pristupa odgovarajuće pripremljenim državama. Ako je prije nekog vremena ta mogućnost zbog nepovjerljivosti nekih država članica EU-a izgledala bezizglednom, raspoloženje u uniji napokon bi se moglo promijeniti u korist brzog proširenja. Od vrha EU-a u Nici, gdje su se i šefovi država i vlada očitovali u tom smislu, po hodnicima se na najvišoj razini već konkretno razgovara o zemljama i datumima. Pojedinosti za sada ipak nitko ne želi otkriti, ali po mišljenju stručnjaka sigurno je da prvi krug proširenja neće biti bez Poljske. Nije isključeno ni prvo malo proširenje u kojemu će u EU biti primljena samo tri kandidata koja su već u NATO-u: Poljska, Mađarska i Češka republika. Ta formula pristupa mogla bi se primijeniti i za rješavanje teške ciparske jednadžbe - ili barem za njezino ublažavanje. Podijeljeni je otok ponajprije za treće zemlje - poput SAD-a - najteže otvoreno pitanje u svezi proširenja. UN-ovi razgovori o suglasju između grčke i turske polovice loše napreduju. To pak zaoštrava sukobljena stajališta unutar EU-a: između Grčke s jedne strane koja bez prijama Cipra želi blokirati cijelo proširenje i država poput Francuske s druge strane, koje taj otok u sadašnjem podijeljenom obliku ne žele uvesti u EU. Taj sukob neće riješiti ni Švedska, uza sve ambicije po pitanju širenja. No ipak će se Stockholm posvetiti tomu da intenzivnim i ubrzanim pregovorima poveća unutarnji pritisak EU-a po pitanju širenja. 'Razumijemo da kandidati na kraju tunela žele ugledati svjetlo', kaže švedski državni tajnik za pitanja širenja Christian Danielsson. 'Stoga želimo pregovore dovesti u odlučujuću fazu i postići politički proboj'. Švedska se pri tomu želi prihvatiti i teških poglavlja poput primjerice poljoprivrede koja je velik problem ponajprije glede Poljske. No najprije će pod vodstvom Stockholma na pregovarački stol stići sektor koji bi mogao biti osjetljiv ponajprije za Austriju: sloboda kretanja posloprimaca. Jer Švedska načelno ne slovi kao pristaša prijelaznih rokova, a Austrija i Njemačka naprotiv zahtijevaju 'sedam gladnih godina' za kandidate" - piše Doris Kraus.