FRANCUSKA-LE MONDE OD 2.1.01.O PROŠIRENJU EU-A

FRANCUSKA LE MONDE 2. I. 2001. Srednja Europa pred vratima Unije "Švedska je 1. I. preuzela štafetnu palicu iz francuskih ruku, kako bi šest mjeseci predsjedala sudbinom Europske unije koja je još pod utjecajem sukoba na susretu na vrhu u Nici. S objavljenim prioritetom: što je moguće prije započeti novu fazu u proširenju bez presedana koje očekuje Uniju nakon 2003. Još uvijek nesigurni u budućnost europskog projekta, petnaestorica su neslavno završila raspru o preustroju europskih ustanova. Unija je službeno spremna za prihvat novih članova. Premda su zabrinute zbog osuda zbog rezultata summita, zemlje kandidati nisu se nećkale. 'Zadovoljni smo Nicom, kaže poljski premijer Jerzy Buzek koji je zadovoljan što su petnaestorica bila oprezna u reformama. Ako se Unija odveć ne promijeni, bit će nam lakše ući; zaključuje, računajući da će se budući novi članovi integrirati do sljedećeg susreta 2004. na temu europskog ustroja. Poljska ne želi biti statist u Uniji. Francuska je u Nici načinila pogrješan korak dvojeći da li da joj dade isti broj glasova kao Španjolskoj koja ima isti broj stanovnika, u odlučivanju europskog Vijeća ministara. Poljski čelnici misle da Pariz ne shvaća njihovu zemlju dovoljno ozbiljno i zamjeraju mu da se odveć ne zanima za trostranu suradnju poznatu pod imenom 'Weimarski trokut' koju su nakon njemačkog ujedinjena uspostavile Francuska, Njemačka i Poljska. Ministar vanjskih poslova Wladyslaw Bartoszewski ističe da samo ove tri zemlje čine blok od sto osamdeset milijuna stanovnika i pokrivaju prostor od Bjelorusije do Atlantika. Poljska bi u tom trokutu mogla dobiti ulogu čuvarice istočnih tržišta Unije, uz dvostruki blagoslov Europe i Sjedinjenih Država čiji se savez još uvijek shvaća kao temelj sigurnosti. Ove geostrateške brige ne prati nužno velik interes za raspru o produbljenju europske integracije koju jedan dio europske političke klase želi pokrenuti istodobno s proširenjem. G. Bartoszewski je govor poput onog njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera o federalnoj budućnosti Europe otvoreno nazvao 'nekorisnim'. 'Poljaci su skloni ljudima poput generala De Gaullea koji je govorio o domovini, o naciji', kaže. To ne znači da će se Poljska zadovoljiti ulaskom u Europu koja će biti tek područje slobodne trgovine. Državni tajnik Jan Kulakowski koji vodi pregovore o prijamu, drži da je poljska predodžba bliža predodžbi Finske koja u Uniji vidi prostor stabilnosti i sigurnosti, nego Švedske koja je paralizirana isključivo trgovačkom predodžbom. 'Sadašnja politička klima između Europske unije i zemalja kandidata jako je napeta', napomenuo je povjesničar poljskog podrijetla Franciszek Draus u istraživanju koje je u studenom objavila grupacija Naša Europa Jacquesa Delorsa. 'Obilježava ju s jedne strane agresivno nepovjerenje ovih zemalja prema sadašnjem djelovanju Unije kojim se institucijski želi produbiti i konsolidirati europska integracija, a s druge, nezadovoljstvo samom politikom proširenja'. Bilo je to prije Nice. Obećanje da institucijski pregovori više neće odgađati proširenje, popravilo je ozračje. No Europa nije na kraju svojih muka. Poljaci žele do konca 2001. završiti pregovore s Povjerenstvom koji su u tijeku, o prihvaćanju europskih stečevina. Zemlje kandidati polažu veliku nadu u švedsko predsjedanje, ali još treba riješiti mnoge probleme, kako tehničke, tako i političke. Važne su se reforme započele u zemljama Srednje Europe koje su za svoju prilagodbu platile veliku socijalnu cijenu. Unatoč tomu i unatoč stranim ulaganjima, prihod po stanovniku u Poljskoj iznosi tek trećinu prosječnog prihoda Unije. Pitanje solidarnosti starih članova Unije s novima, postavlja se već sada, ne samo na moralnom, već i na financijskom planu. O podjeli troškova među starim članicama Unije žestoko će se raspravljati. Kancelar Schroeder ovih je dana upozorio da će Njemačka, gdje se pogranično stanovništvo plaši priljeva jeftine radne snage, zatražiti sedmogodišnje prijelazno razdoblje kako bi prihvatila slobodno kretanje ljudi. Reforma agrarne i područne politike na koje odlazi glavnina sadašnjih prihoda Unije, ponovno će biti aktualna. Izgradnja proširene Europe zahtijevat će vrlo velik oprez. Bilo bi dobro da se, istodobno s pregovorima oko proširenja, shvati da je priprava susreta u 2004. važna za sve, za stare i za buduće članove", piše Henri de Bresson.