ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - Gradnja tvornice kukuruznog škroba sa sušionicom korjenastog povrća, ljekovitog bilja i krmnih smjesa u kojima bi se izravno zaposlilo oko 300 radnika, te u proizvodnji sirovina vezalo nekoliko tisuća
obiteljskih gospodarstava strateški su ciljevi prehrambeno-prerađivačke industrije u ovoj godini.
ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - Gradnja tvornice kukuruznog škroba sa
sušionicom korjenastog povrća, ljekovitog bilja i krmnih smjesa u
kojima bi se izravno zaposlilo oko 300 radnika, te u proizvodnji
sirovina vezalo nekoliko tisuća obiteljskih gospodarstava
strateški su ciljevi prehrambeno-prerađivačke industrije u ovoj
godini.#L#
Ti ciljevi zacrtani su na nedavnoj tematskoj sjednici Vlade
posvećenoj poljoprivredi.
Iako nam proizvodnja kukuruza premašuje domaće potrebe (u zadnjem
desetljeću godišnji je prosjek bio oko 1,7 milijuna tona), ta
žitarica, na žalost, gotovo isključivo služi za stočnu hranu. U
Hrvatskoj nema tvornice kukuruznog škroba, pa se sve potrebne
količine uvoze. U izvornom obliku kukuruz nije konkurentan na
svjetskom tržištu, no proizvodi na bazi škroba vrlo su traženi.
Znajući te činjenice, Osječko-baranjska županija poduprla je
gradnju tvornice škroba u bescarinskoj zoni u Osijeku. Odabir
lokacije nije, međutim, konačan, jer se spominje i Beli Manastir.
Osječka županija bila bi jedan od osnivača buduće tvornice, a
glavni nositelj projekta osječko dioničko društvo "Drava".
Tvornica bi zaposlila oko 100 radnika i "vezala"' još oko 2500
obiteljskih gospodarstava. Po optimističnim predviđanjima,
gradnja tvornice mogla bi početi na jesen, a kad bude gotova,
riješila bi pitanje plasmana kukuruza, osigurala stratešku
sirovinu za prehrambenu i kemijsku industriju, a uvoz kukuruznog
škroba zamijenila bi domaća proizvodnja.
Oko 200 radnika zaposlilo bi se i u sušionici korjenastog povrća,
voća, ljekovitog bilja i krmnih smjesa, koja bi se gradila u
Semeljcima, odnosno Kešincima. Nositelj projekta je semeljačka
privatna tvrtka "Brođanac-commerc", a jedan od suosnivača Osječko-
baranjska županija. Godišnji kapacitet sušionice bio bi 23.500
tona, a projekt je sada u tzv. fazi izvedbene dokumentacije.
Sušionica u Semeljcima zaposlila bi članove brojnih obiteljskih
gospodarstava, osigurala sirovinu za prehrambenu, farmaceutsku,
kemijsku, kozmetičku, konditorsku i druge vrste industrije.
Posebna joj je vrijednost što bi se izvozilo više od 70 posto
proizvodnje.
Valja napomenuti da pogon za sušenje voća i povrća, koji se gradi u
Vrpolju u Brodsko-posavskoj županiji, ne bi bio konkurencija
sušionici u Semeljcima, odnosno Kešincima.
(Hina) bm sšh