FRA-LE MONDE 3.1.01. NOVA AMERIČKA DOKTRINA

FRANCUSKA LE MONDE 3. I. 2001. Uspostava američkog proturaketnog štita zapet će o Kinu "Strategijska doktrina koju novi poglavar Bijele kuće želi provesti u djelo temelji se na programima National Missile Defense (NMD) i Theater Missile Defense (TMD) koji se međusobno dopunjuju, a Sjedinjenim bi Državama trebali omogućiti da jamče vlastitu sigurnost i sigurnost svojih saveznika od raketnih napadaja iz neprijateljskih zemalja i terorističkih skupina koje posjeduju takvo oružje. Washington je već ponudio Japanu da se okoristi njima kako bi se zaštitio od napadaja iz Sjeverne Koreje i planira da Tajvan uključi u sustav. Poput Rusije na europskom području, Kina se žestoko usprotivila toj zamisli koja bi poništila njezine najnovije napore na putu da postane vjerodostojna balistička sila. To bi, prema njezinu mišljenju, značilo poticati Tajvan da se konačno oslobodi pokroviteljstva Pekinga nad otokom. 'Proturaketni štit' mogao bi biti prva provjera vanjske politike republikanskog predsjednikovanja. U Aziji će George W. Bush, barem koliko i u Europi, imati teškoća da provede strateške zamisli koje je zagovarao u predizbornoj utrci: povlačenje kopnenih snaga koje sudjeluju u operacijama očuvanja mira i provedba programa 'proturaketnog štita' koji bi trebao odvratiti svaku opasnost od napadaja na SAD ili njegove saveznike. Jer, TMD na kojemu se temelji ta strateška doktrina, ponajprije otvoreno napada crte loma koje je Clintonova diplomacija htjela izbrisati. 'Može se reći da će političke prepirke poput ljudskih prava i demokracije biti manje, dok će se povećati vojni nesporazumi oko pitanja kao što je Tajvan, obrambene rakete i nadzor nad oružjem', rekao je sredinom prosinca kineski strateg kojeg navodi 'New York Times'. Ukratko, Peking je svjestan da je došao do točke u kojoj lijepe fraze Billa Clintona o uspostavi prividnog 'strateškog partnerstva' između Washingtona i Kine neće biti dovoljne da prikriju konkretno neprijateljstvo između današnjih kineskih interesa i američkih životnih interesa na drugoj obali Tihog oceana. Jedini je pravi partner SAD-a na Dalekom istoku - osim Južne Koreje, gdje je raspoređeno 37 tisuća američkih vojnika - Japan. Ovaj potonji bio je u najmanju ruku razočaran 'kineskim tropizmom' kojeg je pokazao Bill Clinton i njegova vlada. On je zato s odobravanjem dočekao izbor g. Busha mlađeg koji je u nekoliko navrata istaknuo da od arhipelaga kani načiniti glavno uporište američke politike u Aziji. Ta politika nije moguća bez jačanja japansko-američkog saveza čija je prvotna svrha bila da obeshrabri pustolovni duh zemalja poput Sjeverne Koreje, koja službeno nije odustala od nabavke suvremenog balističkog oružja, unatoč neodređenim obećanjima koja je u zadnje vrijeme vrhovni poglavar Kim Jong-il davao američkoj upravi kojoj izlazi mandat. (...) Kineski se čelnici pak plaše da bi se njihova moć vojnog zastrašivanja Tajvana mogla smanjiti nakon uključivanja otoka u TMD; i, istodobno, da će biti uvučeni u utrku u naoružavanju koja je još skuplja od sadašnjih napora u modernizaciji vojske. Poticaji neovisnosti Tajvana, koji bi mogli dovesti do proširenja TMD-a na otok, 'ozbiljno bi pogoršali kinesko-američke veze', kažu kineski dužnosnici. Imenovanje g. Rumsfelda u ministarstvo obrane povećava njihovu zabrinutost, to više što ovaj nema puno predrasuda o Kini. Dok sjevernoistočna Azija očito zauzima prvo mjesto među zadaćama buduće američke vlade, ista bi ju ocjena trebala potaknuti da dvostruko poveća oprez prema 'grickanju' koje je za dvaju mandata Billa Clintona provodila Kina u pravcu njezine južne periferije - u Južnom kineskom moru i prema Indijskom oceanu, preko Burme. (...) Što se tiče potkontinenta, štit nije najveća briga Indije koja se osjeća nepozvana u raspri i koja napose očekuje hoće li g. Bush nastaviti politiku njegova prethodnika prema njoj i Islamabadu, kako bi pokušao ukloniti napetost između dvojice susjeda koji su ujedno i nuklearne sile. No, na koncu, zabrinutost koju su članovi nove američke momčadi više puta očitovali zbog uspostave u SAD-u sustava obrane od terorističkog raketnog napada, tiče se također azijskog gorja gdje se skrivaju neki zakleti neprijatelji Washingtona, među kojima i muslimanski milijarder saudijskog podrijetla Usama Ben Laden", piše Francis Deron s izvjestiteljima iz Pekinga, Tokija, Bankoka i New Delhija.