CRKVENAC OPTIMISTIČNO O OČEKIVANJIMA U 2003. GODINI

CRKVENAC OPTIMISTIČNO O OČEKIVANJIMA U 2003. GODINI ZAGREB, 23. prosinca (Hina) - Iduća bi godina Hrvatskoj trebala donijeti gospodarski rast od oko 5 posto, rast zapošljavanja, povećanje životnog standarda, veću perspektivu za mlade, visoku likvidnost i države i gospodarstva, daljnje stabiliziranje financijskog sustava te dovoljno kapitala za nove projekte. Očekuje nas i daljnje povećanje deviznih rezervi, kao i novi investicijski zamah, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar financija Mate Crkvenac. Ministar financija opetuje kako će Vlada u idućoj godini posebnu pozornost posvetiti izvozu. Tako se u Ministarstvu financija upravo pripremaju i porezne stimulacije za istraživanje i razvoj te kreiranje novih proizvoda u poduzećima, dok će se kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) osnažiti poticanje i izvoza i proizvodnje, kao i kreiranja novih proizvoda. Dodatni poticaj trebale bi dati i državne agencije, a Vlada će posebno podupirati i tvrtke koje žele postati značajniji "regionalni igrači". Iduća godina, u kojoj bi trebao na snagu stupiti novi stand-by aranžman s MMF-om, trebala bi doprinijeti i ostvarivanju nekih od glavnih ciljeva tog aranžmana - zaustavljanja rasta proračunskog i deficita opće države, kao i daljnjeg zaduživanja države. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić rekao je da taj sporazum potvrđuje politiku Vlade, od koje se neće odustati niti u predizbornoj godini. Vlada neće rasipanjem proračunskog novca kupovati birače te novoj vlasti ostaviti insolventnu državu, kao što je to dočekalo ovu Vladu 2000. godine, poručio je Linić. Komentirajući zaduživanje države, potpredsjednik Vlade je rekao kako je evidentno da većina novih dugova ipak neće pasti na teret poreznih obveznika. Riječ je o zaduživanju za investiranje u ekonomične projekte, poput gradnje autocesta, koji će se isplaćivati iz vlastitih prihoda. Rekao je i kako je poruka Vlade glede povećanja plaća u državnoj upravi u idućoj godini jasna - povećanje će biti moguće samo kroz isplatu regresa, dakle jednokratno, te kroz promjene koje donosi novi Zakon o porezu na dohodak. Ono što se nekima čini kao povećanje plaća zapravo su korekcije u nekim sektorima, kao što je to slučaj s plaćama u osnovnom i srednjem školstvu.