ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je da danas završavaju stručni razgovori s članovima Misije MMF-a o mogućem novom stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a, a nakon što svoje o tome kaže i politika,
početkom siječnja iduće godine Vlada će odlučiti hoće li pristupiti novom aranžmanu.
ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac
izjavio je da danas završavaju stručni razgovori s članovima Misije
MMF-a o mogućem novom stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a, a nakon
što svoje o tome kaže i politika, početkom siječnja iduće godine
Vlada će odlučiti hoće li pristupiti novom aranžmanu. #L#
Naime, nakon što završe razgovori s MMF-om na stručnoj razini,
ostaje na Vladi, Saboru, socijalnim partnerima, vladajućoj
koaliciji da kažu žele li ili ne sporazum s MMF-om. Mi smo
pretpostavke za to (aranžman) osigurali, kazao je Crkvenac na
konferenciji za novinare u Ministarstvu.
Sporazum Hrvatskoj donosi znatne pogodnosti. Ali sadašnja
situacija s obzirom na planirani deficit, devizne rezerve, bilo
sporazuma ili ne, osigurava dobru poziciju Hrvatske na
međunarodnom financijskom tržištu, istaknuo je.
Misija MMF-a u Hrvatsku je doputovala krajem prošlog tjedna, i u
petak započela završne razgovore o novom stand by aranžmanu.
Ministar Crkvenac izjavio je da se sada stručno usklađuju zadnja
pitanja, te da većih razlika u pogledu ekonomske politike nema.
No, posebno naglašava da je ekonomska politika za iduću godinu,
deficit proračuna i deficit opće države oblikovala Vlada. To je
naša ekonomska politika. Naša je odluka da deficit opće države ne
smije biti veći od pet posto, jer veći deficit znači relativno
povećanje zaduženosti zemlje, kazao je.
Upravo je pitanje deficita bilo jedno od najspornijih pitanja u
razgovorima s Misijom MMF-a u listopadu.
Hrvatski sabor krajem prošlog tjedna prihvatio je državni proračun
za iduću godinu čiji su rashodi u visini 87,6 milijardi kuna, a
Crkvenac kao njegove strukturne inovacije ističe smanjenje
deficita opće države na 5 posto. Od toga se 2,5 posto odnosi na
investicijske radove, dok je deficit središnje države 2,2 posto.
Značajke su proračuna i davanje posebnog mjesta znanosti i
obrazovanju, orijentacija na provedbu reformi čija se provedba
dovodi u vezu s utroškom proračunskih sredstava. Proračun podržava
investicijske aktivnosti, socijalno je izdržljiv, štedljiv, kaže
Crkvenac.
Kao glavne značajke fiskalne i financijske politike u posljednje
tri godine, ističe stalni gospodarski rast, visoku makroekonomsku
stabilnost uz nisku inflaciju, sve bolji rejting na međunarodnom
financijskom tržištu, dobru likvidnost, smanjenje kamatnih stopa.
Sve to doprinijelo je i rastu investicija i one u ovoj godini rastu
za 12 posto, istaknuo je Crkvenac.
(Hina) bn db