ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Prihvaćanje dokumenta pod nazivom "Projekt hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće", izrada novog nastavnog plana i programa za osnovne i srednje škole u svrhu rasterećenja učenika,
opremanje škola informatičkom opremom, učenje više stranih jezika te decentralizacija školstva samo su neki od započetih projekata u svrhu poboljšanja hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava, rekao je u razgovoru za Hinu ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar.
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Prihvaćanje dokumenta pod nazivom
"Projekt hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće",
izrada novog nastavnog plana i programa za osnovne i srednje škole u
svrhu rasterećenja učenika, opremanje škola informatičkom
opremom, učenje više stranih jezika te decentralizacija školstva
samo su neki od započetih projekata u svrhu poboljšanja hrvatskog
odgojno-obrazovnog sustava, rekao je u razgovoru za Hinu ministar
prosvjete i športa Vladimir Strugar.#L#
Prvi put Hrvatska nakon 12 godina ima dokument koji je krajem
studenoga prihvatila hrvatska Vlada, a koji govori o viziji novoga
odgojno-obrazovnog sustava.
Jedna je od ideja da se produži trajanje obveznog obrazovanja sa
sadašnjih osam na devet godina - kao što je u svim zemljama EU-a,
rekao je ministar. U projektu su sadržani i prioriteti, primjerice
učenje više stranih jezika, informatička pismenost, kvalitetno
obrazovanje učitelja te opremanje škola informatičkom opremom,
dodao je.
Ove godine iz državnog proračuna izdvojeno je 318 milijuna i 800
tisuća kuna za kapitalnu izgradnju školskih zgrada, podsjetio je,
dodavši da se počelo s izgradnjom 86 školskih zgrada, od kojih će
njih 30 biti dovršeno do kraja godine.
Govoreći o učinjenom, ministar je izrazio zadovoljstvo procesom
decentralizacije koji je dao dobre rezultate jer su škole postale
samostalnije u upravljanju i u raspodjeli financijskih sredstava.
Ministar je podsjetio i na Međunarodnu konferenciju o obrazovanju
koju je krajem svibnja u Zagrebu organiziralo Ministarstvo
prosvjete i športa u suradnji s radnom skupinom za obrazovanje i
mlade Pakta o stabilnosti, Organizacijom za ekonomsku suradnju i
razvoj (OECD) i Vijećem Europe. Konferenciji je bilo nazočno 220
sudionika od kojih 60 iz inozemstva i 160 iz Hrvatske. Bila je to
prilika za razmjenu iskustava i uzajamni proces učenja kako bi se
uspostavili standardi kojima će obrazovni sustav u Hrvatskoj
odgovoriti na izazove budućeg razvoja države i integracijskih
procesa.
Govoreći o državnom proračunu za iduću godinu, ustvrdio je kako su
sredstva u odnosu na ovu godinu veća za 8,4 posto. Tomu treba dodati
i 200 milijuna kuna koje smo dobili za povećanje plaća učiteljima i
nastavnicima osnovnih i srednjih škola, dodao je.
Unutar proračuna izdvojenoga za obrazovanje nalazi se i 70 milijuna
kuna za ostvarenje popratnih projekata, opremanje strukovnih
škola, obrazovanje odraslih, učenje stranih jezika.
Govoreći o projektima Ministarstva prosvjete i športa za iduću
godinu, Strugar je napomenuo kako je posljednji popis stanovništva
upozorio na velik postotak onih koji nemaju završenu osnovnu školu.
Stoga iduće godine, rekao je, Ministarstvo pokreće projekt
obrazovanja odraslih.
Cilj nam je u idućoj godini donijeti i nekoliko novih zakona koji
proizlaze ili su uvjetovani projektom promjena, rekao je.
"Vjerujem da ćemo sve programske zadaće koje je Vlada prihvatila i
ostvariti u idućoj godini", napomenuo je, dodavši kako postajemo
zemlja koja ide prema društvu koje uči.
"Ciljevi su nam sasvim jasni: biti društvo koje uči, zemlja bez
nepismenih, s visokoobrazovanim stanovništvom. Optimistički
gledam u iduće razdoblje i volio bih da se o prosvjeti što više
argumentirano raspravlja, da ju se ako treba kritizira, ali i da se
ističu sve njezine pozitivne strane, kojih je više nego loših",
zaključio je Strugar.
(Hina) nkot mc