VUJIĆ: HRVATSKA VAŽAN ČIMBENIK MEĐUNARODNE KULTURNE SURADNJE

ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Ministar kulture Antun Vujić obnovu izdavaštva kroz "Interliber", pulski Sajam knjiga te nastupe izdavača u zemlji i inozemstvu smatra najvažnijim kulturnim događajem u Hrvatskoj u ovoj godini. #L# "Obnova je snažna do te mjere da to priznaju i najmrgodniji kritičari", izjavio je Hini ministar kulture rezimirajući rad Ministarstva u ovoj godini i navodeći planove za 2003. Na upit je li zadovoljan međunarodnom kulturnom suradnjom i što bi trebalo učiniti da hrvatska kultura bude prisutnija u svijetu, Vujić je rekao da je zadovoljan suradnjom na političkoj razini budući da ona teče na temelju 50-ak bilateralnih ugovora i kroz nazočnost Hrvatske u brojnim kulturnim organizacijama. Naglasio je da je Hrvatska važan čimbenik međunarodne kulturne suradnje jer je ove godine postala predsjedavajuća Svjetske mreže kulturnih politika, koja okuplja 60-ak ministara kulture. Dodao je da će kao predstavnik Hrvatske, koja je predsjedavajuća te mreže, s ostalim ministrima posjetiti glavnoga tajnika UNESCO-a te će mu predstaviti zajedničke interese u kulturi država koje su članice mreže. Najavio da će se u listopadu 2003. u Opatiji održati Svjetska konferencija ministara kulture, pa se iz toga vidi kolika je uloga Hrvatske u kulturnim krugovima. Što se tiče predstavljanja hrvatske kulture u svijetu, Vujić je izdvojio nedavni veliki uspjeh Zagrebačke filharmonije s maestrom Šutejem u dvorani bečkoga Musikvereina. "Hrvatska kultura na primjeren je način predstavljena i na tjednima kulture koji su organizirani u Rusiji i Njemačkoj tijekom ove godine", istaknuo je podsjetivši na veliki uspjeh kazališta "Gavella" u Madridu i "Plesnog teatra" Nine Bujas u Bruxellesu. U predstavljanje kulturne baštine u svijetu jednako tako može se ubrojiti i veliki posjet inozemnih gostiju Eufrazijevoj bazilici, ili samostanu Male braće u Dubrovniku ili Rabu ili HNK-u koji organiziraju strane agencije, rekao je. Glede ocjene da su kulturna vijeća dala znatan doprinos demokratizaciji hrvatske kulture, unatoč ostavkama u nekim vijećima, Vujić je rekao da je rad vijeća tek započeo i da je obavljen golem posao već u prvoj godini njihova rada. "Vijeća su izdržala teške kušnje budući da je to jedan novi institucionalni način odlučivanja", rekao je, dodavši da je u svemu tome, uz uspjehe, bilo i problema. I ostavke nekih članova u Vijeću za film, ali i povratak nekolicine ili sporadične ostavke u drugim vijećima, kako je rekao, dokaz su da je kultura virtualna, da nije bez konflikata i da je odlučivanje teško. Držim da smo zakoračili u nešto vrlo važno iz čega nema povratka, a to je put prema većoj autonomiji kulture odlučivanjem kroz tijela koja predstavljaju takvu autonomiju, izjavio je. Nakon iskustva od godine dana bolje će se razumjeti odnos između nadležnosti uprave i nadležnih tijela, dodao je, rekavši da sukobi u kulturi nisu sami po sebi sukobi između kulture i politike, nego da i unutar kulture ima sukoba i različitih gledanja na stvari. Kada su u pitanju programi oni najčešće nisu jednogodišnji, jedni se dovršavaju, jedni nastavljaju, sljedeći se otvaraju, rekao je, odgovarajući na upit što može najaviti za sljedeću godinu, koja je posljednja u njegovu četverogodišnjem mandatu. Ministar je istaknuo da su započeta dva velika muzeja - muzeji suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, obnova Meštrovićeva paviljiona i Moderne galerije u Zagrebu. Radovi se, podsjetio je, nastavljaju i na Muzeju krapinskog pračovjeka Hušnjakovo i na Arheološkom muzeju u Naroni. Osim njihove važnosti za kulturu, ti muzeji se izdvajaju i po tome što predstavljaju i gospodarske interese u svom okružju, rekao je. Vujić je izdvojio i gradnju dviju knjižnica u Puli i Šibeniku, dovršetak Konzervatorskoga odjela u Rijeci, nakon što je to s uspjehom učinjeno u Zadru i Splitu i nekim drugim mjestima. Ključno je i to što smo nešto napredovali u sredstvima pa će se moći učiniti daljnji veći iskoraci na području kulturne infrastrukture, rekao je, dodavši da su kroz ove tri godine njegova mandata završena kazališta u Karlovcu i Šibeniku. U te akcije ubrojio je i obnovu zgrade u koju će se smjestiti Ministarstvo kulture. "To je važno jer je riječ o obnovi i restauraciji zgrade koja je pod zaštitom", rekao je, dodavši kako se u Hrvatskoj provodi zaštita na oko 400 kulturnih objekata. Izrazio je zadovoljstvo što je obnovljen još jedan spomenik kulture te je rekao kako je uobičajeno u svijetu da zgrada Ministarstva kulture i sama po sebi bude kulturni objekt. "Na taj način riješit će se i pitanje dislociranosti Ministarstva koje će konačno moći funkcionirati na način koji nadmašuje 'sizovski karakter naše današnje stambene situacije'", dodao je. Na upit kako ocijenjuje medijsko praćenje kulturnih događaja odgovorio je: "I dobro i loše". "Gotovo u svim novinama dnevno se mogu pratiti brojni kulturni događaji, stranice kulture su najproduktivnije i s toliko pozitivnih vibracija", izjavio je ocijenivši kako je to gigantska proizvodnja u kojoj je sublimirana vrlo snažna kulturna produkcija u Hrvatskoj. Upozorio je, međutim, na nesporazum koji se očituje, kako je rekao, u tome što neka kazališta često dobivaju superlativne kritike od strane publike i stručne kritike, a istodobno se ta kazališta ili festivali kritiziraju kao cjeline. "Ovdje se otvara pitanje pristupa kulturnim događajima na način koji je karakterističan po tome da su marginalni skandali važniji od onoga što je stvarni istinski kulturni čin", izjavio je, napominjući kako to smatra općom pojavom protiv koje se ne može buniti, ali se možemo nadati da će nestati proturječnosti između superlativnih prikaza kazališnih događaja i katastrofičnih tvrdnja o stanju u kulturi. Kultura je po broju programa u izuzetnom razvoju, ne samo što se tiče filma i knjige, nego i područja ostalih djelatnosti, rekao je, dodavši kako bismo trebali imati članke u novinama koji bi na sustavan način i sa znanjem mogli pratiti ono što je kultura pozitivno afirmirala kroz sve ove godine. (Hina) ta mc