IT-US-supersila, rat-Politika it - 19. XII. corriere- washington, rat i europa ITALIJACORRIERE DELLA SERA19. XII. 2002.Europa i Amerika sve udaljenije"(...)Pročitali ste to i u napisima Ennia Caretta, no dopustite da vam to i ja
ponovim: Washington je u ratu. Nije važno je li sadašnja administracija u pravu ili u krivu. Važno je to što je George W. Bush uvjeren da je Amerika u opasnosti, i da je u to uvjerio javno mišljenje; pokazuju to nedavni izbori i ispitivanja javnog mišljenja. (...)Mi od Amerike vidimo samo 'soft power' medija, filmova, zabave i televizije; ponekad mu se protivimo, no u osnovi nam se sviđa. Ne vidimo više, međutim, 'hard power' koji je od Amerike učinio prvu svjetsku silu: odlučnost njemačkog tipa, snažnu protestantsku strogoću, trijeznu samodisciplinu jedne mlade zemlje, globalno razmišljanje nacije u punoj imperijalnoj fazi. Pogledajte zgrade slijedeći put kada će na televiziji prikazati Washington. U Londonu su takve gradili u 19. stoljeću, u Parizu u 18., u Madridu u 17.,a u Rimu u 16. stoljeću (Pape).Ta Amerika ima sve manje vremena za Europu, tu Europu koja je jednom predstavljala svijet. Kada je 1937. rođena rubrika 'Foreign
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
19. XII. 2002.
Europa i Amerika sve udaljenije
"(...)Pročitali ste to i u napisima Ennia Caretta, no dopustite da
vam to i ja ponovim: Washington je u ratu. Nije važno je li sadašnja
administracija u pravu ili u krivu. Važno je to što je George W. Bush
uvjeren da je Amerika u opasnosti, i da je u to uvjerio javno
mišljenje; pokazuju to nedavni izbori i ispitivanja javnog
mišljenja. (...)
Mi od Amerike vidimo samo 'soft power' medija, filmova, zabave i
televizije; ponekad mu se protivimo, no u osnovi nam se sviđa. Ne
vidimo više, međutim, 'hard power' koji je od Amerike učinio prvu
svjetsku silu: odlučnost njemačkog tipa, snažnu protestantsku
strogoću, trijeznu samodisciplinu jedne mlade zemlje, globalno
razmišljanje nacije u punoj imperijalnoj fazi. Pogledajte zgrade
slijedeći put kada će na televiziji prikazati Washington. U Londonu
su takve gradili u 19. stoljeću, u Parizu u 18., u Madridu u 17.,a u
Rimu u 16. stoljeću (Pape).
Ta Amerika ima sve manje vremena za Europu, tu Europu koja je jednom
predstavljala svijet. Kada je 1937. rođena rubrika 'Foreign
Affairs' New York Timesa zvala se 'In Europe'. Tada je bilo prirodno
da su 'vanjski poslovi' europski poslovi. Danas u Americi oni koji
se bave Europom stare, a nove kulture preuzimaju pozornost nacije
(azijske, južnoameričke). Pa ipak Europa i Amerika trebaju jedna
drugoj, danas više nego ikada. No, kako je napisao Max Chiodo: tko
će to Amerikancima objasniti? Ako želite odgovoriti na ovo pitanje,
slušam", piše Beppe Severgnini.