ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Poslovna 2002. godina bila je bolja od 2001. godine, ponajviše zbog većih narudžbi te s time povezanim boljim korištenjem kapaciteta, kao i zbog bolje organizacije i veće financijske discipline. Iduća će
godina, pak, od 2002. biti još uspješnija, i to ponajviše zbog očekivanog daljnjeg rasta potražnje, posebice domaće.
ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Poslovna 2002. godina bila je bolja od
2001. godine, ponajviše zbog većih narudžbi te s time povezanim
boljim korištenjem kapaciteta, kao i zbog bolje organizacije i veće
financijske discipline. Iduća će godina, pak, od 2002. biti još
uspješnija, i to ponajviše zbog očekivanog daljnjeg rasta
potražnje, posebice domaće.#L#
Pokazalo je to istraživanje Privrednog vjesnika provedeno među
predstavnicima 68 najznačajnijih tvrtki hrvatske prerađivačke
industrije, čiji su rezultati objavljeni u tradicionalnom posebnom
izdanju "Poslovna očekivanja", koje je ove godine naglasak dalo
reindustrijalizaciji Hrvatske.
Gospodarstvenici koji su ovu godinu ocijenili boljom od prošle,
uglavnom to obrazlažu boljom organizacijom i većom financijskom
disciplinom, odnosno poboljšanom likvidnošću. Zasluge za bolju
godinu velik dio njih pripisao je i većim narudžbama s domaćeg i
inozemnog tržišta te s time povezanim boljim korištenjem
kapaciteta.
Jednakom ili lošijom od 2001., ovu je godinu ocijenilo 22,3 posto
ispitanika, pojašnjavajući to stagnacijom potražnje,
nerentabilnošću izvoza, pravnom nesigurnošću i rastom troškova.
Optimističnost glede poslovanja u idućoj godini, koju je iskazalo
čak 81,4 posto ispitanika, pojašnjava se, pak, očekivanim daljnjim
rastom potražnje, boljim korištenjem i proširenjem kapaciteta,
novim strateškim partnerima, boljom organizacijom, uvođenjem
novih tehnologija i smanjenjem troškova.
Kao probleme koji bi mogli negativno utjecati na uspješnost
poslovanja u 2003. godini, većina je gospodarstvenika izdvojila
višak zaposlenih, rast troškova, nepovoljnost tečaja kune i
daljnje zaoštravanje konkurencije.
Možda najpozitivniji pokazatelj ovogodišnje analize hrvatske
poslovne klime jest činjenica da je čak 87,5 posto ispitanih
predstavnika prerađivačke industrije za iduću godinu najavilo
investiranje u proširenje poslovanja, odnosno proizvodnog
programa.
Pozitivna je i njihova ocjena trenda izvoza u proteklih sedam
godinu po poduzećima - čak 56 posto ispitanih drži da je on u
porastu, a svega 0,4 posto da opada. Ipak, još uvijek značajan dio
gospodarstvenika drži da izvoz njihovih proizvoda, kao i u ostatku
hrvatskog gospodarstva stagnira - njih čak 43,6 posto. Stagnacija i
pad izvoza pojašnjeni su dobro poznatim razlozima, od slabe podrške
ekonomske politike proizvođačima, do prejake konkurencije i rasta
troškova te tehnološka zaostalost.
Negativnu konotaciju tim odgovorima daje i podatak da tek 30,7
posto ispitanika očekuje nastavak rasta izvoza i u 2003. godini,
dok je njih 69,3 posto najavilo stagnaciju i pad. Oni koji ipak
očekuju da će se probiti na inozemna tržišta, najperspektivnijima
smatraju zemlje bivše Jugoslavije, EU i neke zemlje bivšeg SEV-a.
(Hina) rub db