AU 14. XII. APA: POLJSKA SE PROMOVIRALA U NOVOG EUROPSKOG TEŠKAŠA

ije-Politika AUSTRIJA APA 14. XII. 2002. U Kopenhagenu je počela budućnost Europske unije "Na sastanku na vrhu u Kopenhagenu pokazalo se da 'dašak povijesti' nije ništa drugo do slabašan povjetarac. Umjesto njega, pregovorima su dominirali tvrdi pregovori s Poljskom o financijskim uvjetima njezina članstva. EU je time možda iskusila komadić svoje budućnosti: Poljska je novi teškaš koji je sada zauzeo svoje mjesto u EUropskom društvu. Naime, vrlo je brzo postalo jasno da uspješan završetak summita ovisi isključivo o dogovoru s Poljskom. U tom su kontekstu želje i zahtjevi preostalih devet država-kandidata potisnuti sasvim u drugi plan, jasno spoznavši pravilo koje u EU vrijedi oduvijek: veličina osigurava važnost. Tako su kroz međusobno presijecanje struktura dosadašnje i buduće EU pregovori u Kopenhagenu napokon prerasli u 'odmjeravanje snaga' Poljske i Njemačke. Podrobnosti dogovora utanačile su upravo najveća nova i najveća dosadašnja članica EU. Pri tome je njemački kancelar Gerhard Schroeder dva puta otišao tako daleko da je dostavljanjem informacija novinarima javno izložio pritisku poljsko izaslanstvo. Takvo ponašanje pokazuje da se poljska strana do samog kraja tvrdoglavo borila za prihvaćanje vlastitih zahtjeva ali i da će za dosadašnje članice EU ubuduće biti važno imati potporu Varšave u središnjim pitanjima. S 27 glasova u Europskom vijeću Poljska će biti tek neznatno slabija od Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije s po 29 glasova. U tom kontekstu ostale nove članice poput Češke ili Mađarske čine s po 12 glasova razmjerno laku kategoriju. To su u Kopenhagenu jasno osjetile na svojoj koži. Naime, od ukupono 40,852 milijardi eura, dogovorenih za proces proširenja, lavovski dio - 19,2 milijarde eura - otpada na poljsku. Doduše, ta je zemlja s 38 milijuna stanovnika daleko najveća nova članica ali zemlje koje su - poput Mađarske, Slovenije ili Češke - bile u posljednje vrijeme bitno solidnije i discipliniranije na gospodarskom planu zasigurno smatraju da su stavljene u lošiju poziciju kada Poljska uspijeva doslovno izvući profit upravo iz vlastitih propusta. Naime, u završnom je krugu pregovora Varšava upotrijebila upravo taj 'trik'. Praktično svi su zahtjevi koje je EU ranije odbila pripisani sektoru poljoprivrede i zatražen je novac. Zatim je u funkciji argumenta istaknuto teško stanje u poljskoj poljoprivredi, pri čemu je navedeno da se upravo u tom sektoru javlja skepsa prema EU. Obje su strane pritom pristojno prešutjele činjenicu da su mjerodavan uzrok problema s kojima se suočavaju poljski seljaci teške političke greške i propusti, načinjeni u proteklih 10 godina. Umjesto toga, Poljska je bez proturječja neprekidno prijetila: ne dobijemo li ustupke, referendum o pristupu EU mogao bi propasti. Nijedna druga zemlja ne bi time mogla impresionirati EU. Koga bi istinski uznemirila mogućnost neuspjeha referenduma o pristupu EU na Malti? No, u Europskoj uniji još uvijek vrijedi sljedeće: sve su članice jednake ali neke su jednakije. Tu činjenicu neće bitno promijeniti ni Konvent o reformama ni ustav EU. Naravno, sve su države-kandidati nakon završetka pregovora demonstrativno izrazile zadovoljstvo njihovim rezultatima i dodatno postignutim poboljšanjima. No, iza kulisa nisu baš svi bili sretni. Visoko rangirani mađarski diplomat požalio se: 'Zaista smo pomalo nesretni što najviše dobiva onaj tko najjače galami'. Ni to se vjerojatno neće promijeniti ni u budućnosti EU", zaključuje novinar.