HR-EU-SUMMIT-NAJAVA-Politika PRED SUMMITOM EUROPSKE UNIJE POVIJESNA ODLUKA O ŠIRENJU piše: Slavko Vukadin, posebni izvjestitelj Hine iz KopenhagenaKOPENHAGEN, 11. prosinca (Hina) - Čelnici zemalja EU okupit će se u četvrtak i petak u
Kopehagenu na sastanku na vrhu na kojem treba biti donesena povijesna odluka o proširenju Unije s 15 na 25 država.
piše: Slavko Vukadin, posebni izvjestitelj Hine iz Kopenhagena
KOPENHAGEN, 11. prosinca (Hina) - Čelnici zemalja EU okupit će se u
četvrtak i petak u Kopehagenu na sastanku na vrhu na kojem treba
biti donesena povijesna odluka o proširenju Unije s 15 na 25
država.#L#
Na summitu u Kopenhagenu trebaju se okončati teški pregovori oko
financijskog paketa koji će biti raspodijeljen između 10 novih
članica u sljedeće tri godine. Time će biti okončana prva faza
procesa proširenja, dok u drugoj fazi preostaje tehnički dio posla
- potpisivanje sporazuma sa svakom novom članicom i njihova
ratifikacija u parlamentima zemalja članica. Druga faza mora biti
dovršena u razdoblju nešto preko godinu dana kako bi deset zemalja
1. svibnja 2004. i službeno postale članicama EU.
Nove članice postat će Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva,
Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
Na summitu EU-a u prosincu prošle godine u Bruxellesu odlučeno je da
se za proširenje izdvoji oko 40 milijardi eura, oko 2 milijarde
manje nego što je bilo određeno 1999. u Berlinu, kada je bilo
predviđeno proširenje na samo 6 novih članica.
To smanjenje izazvalo je veliko nezadovoljstvo kod zemalja
kandidata, pa je dansko Predsjedništvo EU-a, ne čekajući
suglasnost ostalih članica najprije ponudilo dodatnih 1,3
milijarde eura, a zatim i tu ponudu poboljšalo za još 300 milijuna
eura. Od tih dodatnih sredstava, najveći dio (oko 900 milijuna
eura) namijenjeno je za poboljšanje nadzora novih članica, koje će
od 2004. postati granice proširene EU.
Međutim, nove članice neće samo primati sredstva iz Europskog
proračuna, nego će i uplaćivati. Za prvih osam mjeseci 2004. platit
će oko 3,3 milijarde eura, a u naredne dvije godine po 5 milijardi
eura. Kada se ti iznosi oduzmu od predviđenog paketa za proširenje
ispada da će sadašnjih 15 članica platiti oko 28 milijardi eura.
Prevedeno na razumljivije brojke, proširenje će koštati svakog od
380 milijuna stanovnika sadašnje EU oko 25 eura godišnje u
slijedeće tri godine
Izvan ovoga kruga proširenja ostale su Rumunjska i Bugarska, koje
zaostaju iza preostalih 10 kandidata i kojima je EU načelno obećala
da će biti primljene 2007. godine.
Tu su još i pet zemalja jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i
Hercegovina, SRJ Jugoslavija, Makedonija i Albanija) na kojoj je EU
namijenila Proces stabilizacije i pridruživanja i koje imaju
status potencijalnih kandidata. Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju za sad su potpisale samo dvije države - Hrvatska i
Makedonija. Hrvatska je najavila da će početkom slijedeće godine
podnijeti molbu za punopravno članstvo u EU, a kao najrazvijenija i
najstabilnija od tih zemalja, očekuje da bi se mogla pridružiti EU
2007. godine zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Predsjednici tih pet
država nedavno su uputili zajedničko pismo tijelima EU u kojem su
zatražili da se na predstojećem summitu u Kopenhagenu potvrdi jasna
perspektiva integracije njihovih zemlja u Europu.
Europsko vijeće koje okuplja šefove država ili vlada EU-a imat će na
dnevnom redu i pitanje Turske, koja ima status kandidata, ali još
nije započela pregovore o članstvu. Njemačka i Francuska predlažu
da se s Ankarom otvore pregovori 2005. godine pod uvjetom da
stabilizira demokraciju i gospodarstvo. Unutar EU-a postoje
nesuglasja treba li uopće primati Tursku. Nedavno je predsjednik
Konvencije o budućnosti Europe Valery Gistard d' Estaing izjavio da
Turska nije europska zemalja i da joj nije mjesto u EU.
Druga velika tema summita bit će buduća politička arhitektura
proširene EU, posebice raspodjela ovlasti između zemalja članica i
nadnacionalnih institucija. Predsjednik Konvencije o budućnosti
Europe Valery Gistard d' Estaing podnijet će godišnje izvješće o
radu toga tijela zaduženog da pripremi reforme institucija EU-a
kako bi one mogle efikasno djelovati i nakon proširenja.
Šefovi država ili vlada EU-a započet će svoj summit u četvrtak
navečer te nastaviti rad u petak cijeli dan. Njima će se pridružiti
i čelnici 13 zemalja kandidata.
Danski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Anders Fogh
Rasmussen najavio je da bi summit mogao biti i produžen ako se do
petka navečer ne postigne suglasnost o svim pitanjima. Rasmussen je
rekao da je Bella Centar u predgrađu Kopenhagena, u kojem će se
održati summit rezerviran do kraja.
(Hina) sv dh