FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PRED SUMMITOM EUROPSKE UNIJE POVIJESNA ODLUKA O ŠIRENJU

HR-EU-SUMMIT-NAJAVA-Politika PRED SUMMITOM EUROPSKE UNIJE POVIJESNA ODLUKA O ŠIRENJU piše: Slavko Vukadin, posebni izvjestitelj Hine iz KopenhagenaKOPENHAGEN, 11. prosinca (Hina) - Čelnici zemalja EU okupit će se u četvrtak i petak u Kopehagenu na sastanku na vrhu na kojem treba biti donesena povijesna odluka o proširenju Unije s 15 na 25 država.
piše: Slavko Vukadin, posebni izvjestitelj Hine iz Kopenhagena KOPENHAGEN, 11. prosinca (Hina) - Čelnici zemalja EU okupit će se u četvrtak i petak u Kopehagenu na sastanku na vrhu na kojem treba biti donesena povijesna odluka o proširenju Unije s 15 na 25 država.#L# Na summitu u Kopenhagenu trebaju se okončati teški pregovori oko financijskog paketa koji će biti raspodijeljen između 10 novih članica u sljedeće tri godine. Time će biti okončana prva faza procesa proširenja, dok u drugoj fazi preostaje tehnički dio posla - potpisivanje sporazuma sa svakom novom članicom i njihova ratifikacija u parlamentima zemalja članica. Druga faza mora biti dovršena u razdoblju nešto preko godinu dana kako bi deset zemalja 1. svibnja 2004. i službeno postale članicama EU. Nove članice postat će Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Na summitu EU-a u prosincu prošle godine u Bruxellesu odlučeno je da se za proširenje izdvoji oko 40 milijardi eura, oko 2 milijarde manje nego što je bilo određeno 1999. u Berlinu, kada je bilo predviđeno proširenje na samo 6 novih članica. To smanjenje izazvalo je veliko nezadovoljstvo kod zemalja kandidata, pa je dansko Predsjedništvo EU-a, ne čekajući suglasnost ostalih članica najprije ponudilo dodatnih 1,3 milijarde eura, a zatim i tu ponudu poboljšalo za još 300 milijuna eura. Od tih dodatnih sredstava, najveći dio (oko 900 milijuna eura) namijenjeno je za poboljšanje nadzora novih članica, koje će od 2004. postati granice proširene EU. Međutim, nove članice neće samo primati sredstva iz Europskog proračuna, nego će i uplaćivati. Za prvih osam mjeseci 2004. platit će oko 3,3 milijarde eura, a u naredne dvije godine po 5 milijardi eura. Kada se ti iznosi oduzmu od predviđenog paketa za proširenje ispada da će sadašnjih 15 članica platiti oko 28 milijardi eura. Prevedeno na razumljivije brojke, proširenje će koštati svakog od 380 milijuna stanovnika sadašnje EU oko 25 eura godišnje u slijedeće tri godine Izvan ovoga kruga proširenja ostale su Rumunjska i Bugarska, koje zaostaju iza preostalih 10 kandidata i kojima je EU načelno obećala da će biti primljene 2007. godine. Tu su još i pet zemalja jugoistočne Europe (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, SRJ Jugoslavija, Makedonija i Albanija) na kojoj je EU namijenila Proces stabilizacije i pridruživanja i koje imaju status potencijalnih kandidata. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za sad su potpisale samo dvije države - Hrvatska i Makedonija. Hrvatska je najavila da će početkom slijedeće godine podnijeti molbu za punopravno članstvo u EU, a kao najrazvijenija i najstabilnija od tih zemalja, očekuje da bi se mogla pridružiti EU 2007. godine zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Predsjednici tih pet država nedavno su uputili zajedničko pismo tijelima EU u kojem su zatražili da se na predstojećem summitu u Kopenhagenu potvrdi jasna perspektiva integracije njihovih zemlja u Europu. Europsko vijeće koje okuplja šefove država ili vlada EU-a imat će na dnevnom redu i pitanje Turske, koja ima status kandidata, ali još nije započela pregovore o članstvu. Njemačka i Francuska predlažu da se s Ankarom otvore pregovori 2005. godine pod uvjetom da stabilizira demokraciju i gospodarstvo. Unutar EU-a postoje nesuglasja treba li uopće primati Tursku. Nedavno je predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Gistard d' Estaing izjavio da Turska nije europska zemalja i da joj nije mjesto u EU. Druga velika tema summita bit će buduća politička arhitektura proširene EU, posebice raspodjela ovlasti između zemalja članica i nadnacionalnih institucija. Predsjednik Konvencije o budućnosti Europe Valery Gistard d' Estaing podnijet će godišnje izvješće o radu toga tijela zaduženog da pripremi reforme institucija EU-a kako bi one mogle efikasno djelovati i nakon proširenja. Šefovi država ili vlada EU-a započet će svoj summit u četvrtak navečer te nastaviti rad u petak cijeli dan. Njima će se pridružiti i čelnici 13 zemalja kandidata. Danski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Anders Fogh Rasmussen najavio je da bi summit mogao biti i produžen ako se do petka navečer ne postigne suglasnost o svim pitanjima. Rasmussen je rekao da je Bella Centar u predgrađu Kopenhagena, u kojem će se održati summit rezerviran do kraja. (Hina) sv dh

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙