ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Pitanja božićnice i darova za djecu u idućoj godini, namjera privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) i donošenje novog zakona o radu, prema procjenama iz Banskih dvora, mogle bi biti tri točke o
kojima se u saborskoj raspravi o novom stand by aranžmanu s MMF-om očekuje najviše rasprave.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Pitanja božićnice i darova za djecu u
idućoj godini, namjera privatizacije Hrvatske poštanske banke
(HPB) i donošenje novog zakona o radu, prema procjenama iz Banskih
dvora, mogle bi biti tri točke o kojima se u saborskoj raspravi o
novom stand by aranžmanu s MMF-om očekuje najviše rasprave. #L#
Nacrt memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici i pismo
namjere vezano za stand by aranžman na jučerašnjoj je sjednici
prihvatila Vlada. Ti su dokumenti upućeni Saboru koji bi se o njima
trebao izjasniti sljedeći tjedan, na izvanrednoj sjednici.
Kao pitanje koje bi moglo potaknuti široku raspravu neki Vladini
krugovi ističu odlučnost u politici plaća. Tako se i u memorandumu
podsjeća da 2003. neće biti promjene osnovice, niti koeficijenata
(osim za učitelje i profesore u osnovnim i srednjim školama), da će
se zaposlenicima koji plaću dobivaju iz proračuna isplatiti
regres. Isplate pak božićnice i dara za djecu nisu predviđene, ali
Vladini dužnosnici ističu kako u memorandumu stoji da će se to
isplatiti ako za to bude dovoljno prostora koje bi pak trebalo
otvoriti smanjenje zaposlenosti.
Tome bi pak prvenstveno trebalo pridonijeti smanjenje broja ljudi u
MORH-u, a u memorandumu se navodi da bi u tom ministarstvu broj u
idućoj godini trebao biti smanjen za ukupno 12.000 ljudi.
Osim toga, u Vladinim krugovima procjenjuju da bi se sredstva mogla
naći i iz drugih izvora. Osigurana su, tumače, sredstva za novo
zapošljavanje npr. u pravosuđu, ali s obzirom na proceduru izbora u
sudstvu cijeli taj proces će trajati nekoliko mjeseci, pa će i to
značiti da će možda biti i viška sredstava na toj stavci.
No, da će tu biti zamjerki bilo je vidljivo već i na jučerašnjoj
sjednici Vlade. Naime, potpredsjednik Goran Granić predložio je da
u predloženi memorandum o nekim pravima zaposlenika koja se tiču
pregovora koji će se odvijati krajem iduće godine i napori u
racionalizacijama ne iznose nikakvi ciljevi. To će, kaže, biti još
biti predmet rada Vlade u tom vremenu.
Kao pitanje koje bi moglo biti sporno u saborskoj raspravi Vladini
krugovi spominju i donošenje zakona o radu. Njegovo usvajanje na
Vladi na početku iduće godine jedna je od prethodnih mjera iz stand
by-a, u kojem se navodi i da bi taj zakon trebao biti usvojen u
Saboru do konca veljače 2003.
No, osim u tom dokumentu donošenje izmjena ili potpuno novog zakona
o radu obveza je koju treba ispuniti i za povlačenje druge tranše
(sto milijuna dolara) SAL zajma Svjetske banke.
U dokumentima vezanim uz SAL tako se izrijekom spominje da
zakonskim izmjenama treba ublažiti preduvjete za otpuštanja,
naročito u malim poduzećima, ublažiti definiciju masovnog
otpuštanja, smanjiti otkazni rok na najviše tri mjeseca, te
smanjiti otpremnine.
Uz zakon o radu, Vlada u memorandumu najavljuje i donošenje novih
zakona o trgovačkim društvima, o tržišnom natjecanju i o stečaju.
Prema nekim procjenama u Banskim dvorima, problem bi u saborskoj
raspravi moglo biti i u memorandumu navedeno Vladino uvjerenje da
ne bi trebala posjedovati poslovnu banku, odnosno najava da bi i
posljednja državna banka - Hrvatska poštanska banka, koja je
preuzela Croatia banku, trebala biti privatizirana. Precizira se
da bi se to činilo u fazama, 2003. prodajom 25 posto udjela IFC-u, a
u 2004. prodajom barem još 26 posto udjela strateškom partneru.
Izvori bliski Vladi objašnjavaju da je to ustvari poznato pravilo
IFC-a, fonda Svjetske banke, koji traži privatnog vlasnika. IFC bi
u HPB ušao dokapitalizacijom, koja je toj banci potrebna, i u idućoj
godini time stekao udio od 25 posto, a 2004. u prodaju bi išlo
dodatnih još najmanje 26 posto dionica HPB-a (znači ukupno 51
posto).
Vladini krugovi namjeru privatizacije HPB-a objašnjavaju i
potrebom daljnjeg investiranja u infrastrukturu. Ne mogu se
financirati banke, osiguravajuća društva, ulagati u hotele, ako
želimo financirati infrastrukturu, željeznicu, ceste, ističu ti
krugovi. Potkrepljuju to i podatkom da bi u HŽ u idućih pet godina
trebalo investirati 15 milijardi kuna, ako se želi moderna,
konkurentna željeznicu.
Nakon saborske rasprave, Vlada bi početkom iduće godine trebala
donijeti konačnu odluku ide li se na novi stand by, a Odbor
direktora MMF-a o njemu će odlučivati 3. veljače.
Novi bi stand by vrijedio 14 mjeseci, odnosno do ožujka 2004. Njime
bi Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 140 milijuna dolara,
ali Vlada ističe da ne namjerava povlačiti ta sredstva.
(Hina) bn db