ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Misija MMF-a postigla je s hrvatskom Vladom sporazum o novom stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a, izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild.
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Misija MMF-a postigla je s hrvatskom
Vladom sporazum o novom stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a,
izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild. #L#
Svrha stand by-a je uspostavljanje određene discipline u idućoj,
izbornoj godini, te osiguranje povjerenja tržišta koje će Vladi
omogućiti jednostavan i brz pristup financijskom tržištu. Glavni
cilj stand by-a je stabiliziranje udjela duga u BDP-u, kazao je
Flickenschild na konferenciji za novinare održanoj u Hrvatskoj
narodnoj banci.
Najavio je da će Odbor izvršnih direktora MMF-a o novom aranžmanu
odlučivati 3. veljače, jer za to treba pripremiti potrebnu
dokumentaciju. Hrvatski bi sabor, kaže, o stand by aranžmanu trebao
raspravljati sredinom idućeg tjedna.
Stand by bi bio na iznos od 140 milijuna američkih dolara, kazao je
Flickenschild. Ističe kako iznos aranžmana nije presudan za Vladu,
s obzirom na visinu deviznih pričuva i dobru deviznu poziciju.
Stand by bi vrijedio iduću godinu, a Vladi bi se dala mogućnost da
traje do ožujka 2004. kako bi joj se omogućilo da povuče sredstva iz
aranžmana ako to bude potrebno, kazao je, dodajući da Vlada u pismu
namjere ističe da sredstva neće biti povlačena.
Kao glavni cilj stand by-a Flickenschild je naveo stabiliziranje
udjela duga u BDP-u. Udio duga raste svih ovih 10 godina i od 25
posto udjela u BDP-u narastao je na 57,5 posto BDP-a, kazao je.
Ističe da je za stabiliziranje udjela duga potrebno ostvariti dva
cilja - osigurati razmjerno nizak proračunski deficit, te daljnje
neizdavanje državnih jamstava.
Flickenscihld je podsjetio da je proračunom za iduću godinu, kojeg
je krajem prošlog tjedna prihvatio Sabor, planiran deficit od 5
posto BDP-a, što je 1,2 posto manje nego ove godine (procjenjuje se
da će biti 6,2 posto).
Ističe da će se proračunski deficit financirati skromno
procijenjenim prihodima od privatizacije, skromnim iznosom
zaduživanja na inozemnom tržištu, te većim zaduženjem na domaćem
tržištu, što je promjena u odnosu na prošle godine.
Voditelj Misije MMF-a ističe da su proračunom planirana smanjenja
za iduću godinu znatna, ali i da će omogućiti provođenje reformi
obrazovanja, znanosti, poljoprivrede, sudstva.
Naglasio je da te reforme znače i novo zapošljavanje u tim
djelatnostima, ali da, bez obzira na to, neće doći do rasta
zaposlenosti jer će se smanjiti broj zaposlenih u sektoru obrane.
Najtežim je dijelom proračuna za 2003. označio planirani iznos za
plaće i minimalno povećanje mase sredstava za plaće, za jedan posto
u odnosu na ovu godinu. Vladina politika plaća za iduću godinu,
podsjetio je, ne predviđa povećanje osnovice niti promjenu
koeficijenata, osim za profesore u osnovnim i srednjim školama,
predviđa isplatu regresa za iduću godinu.
Vezano za državna jamstva, voditelj Misije MMF-a podsjetio je da u
udjelu zaduženja u BDP-u (57,5 posto) jamstva sudjeluju sa 14,5
posto. Plan je zadržati taj iznos stabilnim, znači da Vlada izdaje
nova jamstva samo u iznosu u kojem su isplaćena ili isteknu stara
jamstva, objasnio je.
Kao kontrolne točke, strateške mjere stand by aranžmana naveo je
daljnji program privatizacije, posebice Ine, te potrebne
zakonodavne mjere kao što su donošenje izmjena ili novih zakona o
trgovačkim društvima, o tržišnom natjecanju, o radu, o stečaju.
I prije nego što Odbor direktora MMF-a odobri stand by Vlada
namjerava provesti neke mjere. Flickenschild ističe da je šest tih
prethodnih mjera, među njima i deficit središnje države od pet
posto, što je utvrđeno proračunom za iduću godinu, a još treba
prikupiti i podatke za 53 jedinice lokalne samouprave. Više-manje
usvojene su i porezne mjere, a prethodne su mjere i obveza Vlade da
Saboru pošalje nacrt novog zakona o radu, da se prikupe ponude i
završi proces privatizacije Ine.
Flickenscihld drži da je program koji je definiran i novim stand by
aranžmanom vrlo odgovoran i odlučan potez Vlade u izbornoj godini,
a vidi ga kao nastavak Vladine politike fiskalne prilagodbe i
strukturnih reformi.
Na pitanje treba li Hrvatskoj zajam, kazao je da joj možda i ne
treba. Možda i ne, ali politika koja je njime planirana nameće
određenu samodisciplinu i omogućuje određene pogodnosti, kao što
su veća ulaganja na hrvatsko tržište i jednostavniji pristup
izvorima financiranja, istaknuo je voditelj Misije MMF-a.
(Hina) bn db