FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FLICKENSCHILD O SPORAZUMU S HRVATSKOM VLADOM O NOVOM STAND BY-U

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Misija MMF-a postigla je s hrvatskom Vladom sporazum o novom stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a, izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild.
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Misija MMF-a postigla je s hrvatskom Vladom sporazum o novom stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a, izjavio je danas voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild. #L# Svrha stand by-a je uspostavljanje određene discipline u idućoj, izbornoj godini, te osiguranje povjerenja tržišta koje će Vladi omogućiti jednostavan i brz pristup financijskom tržištu. Glavni cilj stand by-a je stabiliziranje udjela duga u BDP-u, kazao je Flickenschild na konferenciji za novinare održanoj u Hrvatskoj narodnoj banci. Najavio je da će Odbor izvršnih direktora MMF-a o novom aranžmanu odlučivati 3. veljače, jer za to treba pripremiti potrebnu dokumentaciju. Hrvatski bi sabor, kaže, o stand by aranžmanu trebao raspravljati sredinom idućeg tjedna. Stand by bi bio na iznos od 140 milijuna američkih dolara, kazao je Flickenschild. Ističe kako iznos aranžmana nije presudan za Vladu, s obzirom na visinu deviznih pričuva i dobru deviznu poziciju. Stand by bi vrijedio iduću godinu, a Vladi bi se dala mogućnost da traje do ožujka 2004. kako bi joj se omogućilo da povuče sredstva iz aranžmana ako to bude potrebno, kazao je, dodajući da Vlada u pismu namjere ističe da sredstva neće biti povlačena. Kao glavni cilj stand by-a Flickenschild je naveo stabiliziranje udjela duga u BDP-u. Udio duga raste svih ovih 10 godina i od 25 posto udjela u BDP-u narastao je na 57,5 posto BDP-a, kazao je. Ističe da je za stabiliziranje udjela duga potrebno ostvariti dva cilja - osigurati razmjerno nizak proračunski deficit, te daljnje neizdavanje državnih jamstava. Flickenscihld je podsjetio da je proračunom za iduću godinu, kojeg je krajem prošlog tjedna prihvatio Sabor, planiran deficit od 5 posto BDP-a, što je 1,2 posto manje nego ove godine (procjenjuje se da će biti 6,2 posto). Ističe da će se proračunski deficit financirati skromno procijenjenim prihodima od privatizacije, skromnim iznosom zaduživanja na inozemnom tržištu, te većim zaduženjem na domaćem tržištu, što je promjena u odnosu na prošle godine. Voditelj Misije MMF-a ističe da su proračunom planirana smanjenja za iduću godinu znatna, ali i da će omogućiti provođenje reformi obrazovanja, znanosti, poljoprivrede, sudstva. Naglasio je da te reforme znače i novo zapošljavanje u tim djelatnostima, ali da, bez obzira na to, neće doći do rasta zaposlenosti jer će se smanjiti broj zaposlenih u sektoru obrane. Najtežim je dijelom proračuna za 2003. označio planirani iznos za plaće i minimalno povećanje mase sredstava za plaće, za jedan posto u odnosu na ovu godinu. Vladina politika plaća za iduću godinu, podsjetio je, ne predviđa povećanje osnovice niti promjenu koeficijenata, osim za profesore u osnovnim i srednjim školama, predviđa isplatu regresa za iduću godinu. Vezano za državna jamstva, voditelj Misije MMF-a podsjetio je da u udjelu zaduženja u BDP-u (57,5 posto) jamstva sudjeluju sa 14,5 posto. Plan je zadržati taj iznos stabilnim, znači da Vlada izdaje nova jamstva samo u iznosu u kojem su isplaćena ili isteknu stara jamstva, objasnio je. Kao kontrolne točke, strateške mjere stand by aranžmana naveo je daljnji program privatizacije, posebice Ine, te potrebne zakonodavne mjere kao što su donošenje izmjena ili novih zakona o trgovačkim društvima, o tržišnom natjecanju, o radu, o stečaju. I prije nego što Odbor direktora MMF-a odobri stand by Vlada namjerava provesti neke mjere. Flickenschild ističe da je šest tih prethodnih mjera, među njima i deficit središnje države od pet posto, što je utvrđeno proračunom za iduću godinu, a još treba prikupiti i podatke za 53 jedinice lokalne samouprave. Više-manje usvojene su i porezne mjere, a prethodne su mjere i obveza Vlade da Saboru pošalje nacrt novog zakona o radu, da se prikupe ponude i završi proces privatizacije Ine. Flickenscihld drži da je program koji je definiran i novim stand by aranžmanom vrlo odgovoran i odlučan potez Vlade u izbornoj godini, a vidi ga kao nastavak Vladine politike fiskalne prilagodbe i strukturnih reformi. Na pitanje treba li Hrvatskoj zajam, kazao je da joj možda i ne treba. Možda i ne, ali politika koja je njime planirana nameće određenu samodisciplinu i omogućuje određene pogodnosti, kao što su veća ulaganja na hrvatsko tržište i jednostavniji pristup izvorima financiranja, istaknuo je voditelj Misije MMF-a. (Hina) bn db

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙