SA SJEDNICE VLADE

SA SJEDNICE VLADE Hrvatska bi mogla i bez novog stand by aranžmana s MMF-om, ali njime će se dalje jačati međunarodno povjerenje u Hrvatsku, osigurati bolji položaj i uvjeti na tržištu kapitala, omogućiti dalji razvoj odnosa sa Svjetskom bankom i drugim financijskim institucijama, njime se Vlada učvršćuje u svojoj odlučnosti za provođenje reformi, istaknuo je danas ministar financija Mato Crkvenac. Hrvatska Vlada prihvatila je Nacrt memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici, čiji je sadržaj usuglašen s misijom MMF-a i poslala ga Saboru koji bi o njemu trebao raspravljati idući tjedan, na izvanrednoj sjednici. Početkom iduće godine Vlada bi odlučila o novom aranžmanu, a početkom veljače našao bi se i pred Odborom direktora MMF-a. Novi stand by aranžman, za koji Crkvenac kaže da više nije tako rigorozan kao prethodni, važio bi do ožujka 2004. Njime bi Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 140 milijuna dolara, a Crkvenac ističe da se ne računa s povlačenjem tih sredstava. Izvijestio je da je isplaćeno 70 milijuna specijalnih prava vučenja, povučenih još u razdoblju 1994/97. Posebno je istaknuo da je vladina ekonomska politika sadržana u Nacrtu memoranduma. To se prije svega odnosi na planirani deficit u idućoj godini, a on bi prema usvojenom proračunu u 2003. iznosio pet posto BDP-a. Naglasio je da novim stand by aranžmanom Hrvatska ne gubi samostalnost u razvoju. Hrvatska samostalno odlučuje o svojoj ekonomskoj politici i razvoju, poručio je. Potpredsjednik Vlade Goran Granić predložio je da se u Nacrtu memoranduma i dijelovima koji se odnose na neka prava zaposlenika, a tiču se pregovora koji će se sa socijalnim partnerima voditi u studenome iduće godine, u ovom trenutku ne izražavaju nikakvi ciljevi. U nacrtu se kao cilj vladina programa navodi težnja daljnjem ubrzanju gospodarskog rasta, uz očekivanje da će u idućoj godini BDP porasti za 4,2 posto. Kao ključ uspjeha fiskalnog programa ističe se odlučna politika plaća i smanjenje broja zaposlenih, a očekuje se da će znatno smanjenje neto nazaposlenosti biti postignuto provedbom reforme u sektoru obrane. "Počevši s otpuštanjem oko pet tisuća zaposlenih u sektoru obrane u prvom tromjesečju 2003., Vlada u 2003. namjerava smanjiti broj zaposlenih u MORH-u za oko 12 tisuća", navodi se u dokumentu. Kao strukturne reforme navedene su reforma fiskalnog sektora, financijskog sektora, reforma javnih poduzeća i privatizacija, te reforma tržišta proizvodnje i rada. Tako se na primjer najavljuje da Vlada do kraja ožujka iduće godine namjerava donijeti odluku o privatizaciji INE, da će privatizacija elektrana biti moguća 2004., da se JANAF neće privatizirati, itd. Isto tako, najavljuje se donošenje novih zakona o trgovačkim društvima, o stečaju, o tržišnom natjecanju i o radu, a ta da bi dva posljednja trebala dobiti suglasnost Sabora do kraja veljače. Hrvatska je Vlada na sjednici usvojila prijedlog Sporazuma o financiranju godišnjeg programa aktivnosti Cards za 2002. godinu. Osnovni cilj programa Cards je potpora sudjelovanju zemalja primateljica u procesu stabilizacije i pridruživanja. Tehnički, pravni i administrativni okvir u kojem će se provoditi predviđeni projekti u Republici Hrvatskoj iz programa pomoći Cards određen je okvirnim sporazumom između hrvatske Vlade i Europske komisije. U okviru proračunske 2002. godine Europska je komisija iz Cardsa namijenila Hrvatskoj iznos od 59 milijuna eura bespovratne pomoći. Hrvatska je Vlada na svojoj sjednici jednoglasno usvojila Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji za 2003. godinu. Na prijedlog premijera Ivice Račana također su usvojena dva zaključka. U prvom se od Hrvatskog sabora traži sazivanje izvanredne sjednice idućeg tjedna, po mogućnosti 18. prosinca, na kojoj bi se Nacionalni program usvojio konsenzusom. U drugom Zaključku hrvatska Vlada traži od Sabora da donese posebnu rezoluciju u kojoj bi se izrazila spremnost svih stranaka na suradnju u provedbi Nacionalnog programa i definirao rok za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU koji bi trebao biti, kako je rekao Račan, do kraja veljače iduće godine. Nacionalni je program Vladi predstavio ministar za europske integracije Neven Mimica. On je rekao da se u tom programu analizira sadašnje stanje prilagodbi Europskoj uniji te se na sustavan i sveobuhvatan način definiraju obveze Vlade i svih tijela državne uprave, odnosno taj program postaje "obvezujući vodič". "Ovaj program određuje i nositelje pojedinih zadataka i to na prilično inovativan način da se ne određuju samo tijela državne uprave koja trebaju obaviti taj posao nego se po imenu određuje nositelj posla s brojem telefona i odgovornostima koje preuzima", istaknuo je Mimica. Kako je dalje rekao to je živi dokument i za svaku godinu radi će se novi. "Mislim da smo ovim Nacionalnim programom konačno dobili jedan dokument kojim se može postići opća suglasnost o dinamici i sadržaju poslova koje treba obaviti da bismo ubrzali približavanje EU", ustvrdio je. On je pojasnio da ovakve programe imaju zemlje kandidati za prijem u članstvo ali da su ih napravile tek onda kada su postale kandidatima. Hrvatska je vjerojatno jedina zemlja ne-kandidat koja u ovako ranoj fazi prilagodbe EU ima takav program, istaknuo je Mimica. On je ocijenio da je to važan dokument koji će omogućiti stvaranje jasne slike što znači približavanje EU. Premijer Račan je istaknuo da "Nacionalni program predstavlja temelj svih aktivnosti u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju". Zakon o zaštiti potrošača osigurat će dobru informiranost potrošača i otvara prostor za partnerski odnos potrošača i države, istaknuo je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je u Hrvatskoj po prvi put utvrđen zakonski tekst o zaštiti potrošača. Predloženim se zakonom, čije je donošenje i obveza Hrvatske prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU-u određuje zaštita osnovnih prava potrošača i to prava na zaštitu gospodarskih interesa, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravo na djelotvornu pravnu zaštitu pravo na udruživanje i sl. Vlada je danas Saboru uputila i izmjene Zakona o najmu stanova kojima se pravno regulira položaj zaštićenih najmoprimaca u stanovima u privatnom vlasništvu, stanara u nadstojničkim stanovima te visina zaštićene najamnine. U Hrvatskoj 42195 kućanstava plaća zaštićenu najamninu, a u 13522 stana u privatnom vlasništvu postoji stanarsko pravo. Stanari te stanove nisu mogli otkupiti jer je uglavnom riječ o konfisciranim i dijelu nacionaliziranim stanovima na koje bivši vlasnici imaju pravo. Stoga se predlaže da se uz bespovratnu financijsku potporu države i jedinica lokalne samouprave tim stanarima omogući da sami kupe vlastiti stan i time oslobode stanove u privatnom vlasništvu. Subvencija bi iznosila do 25 posto etalonske vrijednosti stana, odnosno pripremu zemljišta i komunalija. Pravo na povrat tih stanova imaju vlasnici koji su vlasničko pravo imali do 5. studenoga 1995. Predloženim izmjenama, stanari u nastojničkim stanovima stekli bi status najmoprimca sa zaštićenom najamninom na vrijeme od 20 godina, a ulaze također u sustav bespovratnih subvencija za kupovinu vlastitog stana. Zaštićene najamnine uskladile bi se tako da pokrivaju obveze vlasnika za redovito održavanje i njegova porezna davanja, a socijalna komponenta bi se rješavala kroz sustav socijalne skrbi. Procjenjuje se da bi kroz razdoblje od šest do sedam godina u državnom proračunu trebalo osigurati oko 100 milijuna kuna godišnje, odnosno ukupno oko 600 milijuna kuna. Kako se procjenjuje da je oko 10 tisuća stanova sa zaštićenim najmoprimcima, procjenjuje se da bi se u navedenom roku i za navedene potrebe kupilo sedam do osam tisuća stanova.