SJEDNICA VLADE

SJEDNICA VLADE Na današnjoj sjednici Vlade predstavljena je politika plaća u idućoj godini, po kojoj bi osnovica za plaće ostala kao i u ovoj, znači 4.232 kune, izvijestio je potpredsjednik Vlade Goran Granić. U idućoj se godini ne bi mijenjali koeficijenti za plaće u državnim službama, a do minimalnih promjena došlo bi kod koeficijenata u znanosti i zdravstvu. Prioritet kod utvrđivanja visine plaća imali bi osnovno i srednje školstvo, ali ne dodatnim sredstvima i dodatnim povećanjem plaća, nego preraspodjelama i smanjivanjem stavki kod drugih proračunskih korisnika. Tako bi se osiguralo 200 milijuna kuna više za plaće učitelja i nastavnika u odnosu na sredstva iz ovogodišnjeg rebalansa proračuna, kazao je Granić. Kako ta sredstva raspodijeliti treba do kraja ove godine utvrditi će Ministarstvo prosvjete. Granić je izvijestio da bi ove godine dar za djecu iznosio 400 kuna, a božićnica 500 kuna. Regres za godišnji odmor bio bi 600 kuna, a osnovica za jubilarne nagrade povećala bi se za iznos ovogodišnje inflacije. Dodatno poticanje znanosti i obrazovanja Vlada je utvrdila posebnim zaključcima. Slijedom njih kod nabave znanstvene opreme za znanstveno- istraživačku djelatnost iz proračuna bi se vraćao PDV. Ministarstva, HBOR i Fond za razvoj imaju obvezu podržati ulaganja u opremu. U idućoj godini proračun bi snosio polovicu troškova školovanja i specijalizacije mladih stručnjaka u inozemstvu, a takvih će, procjenjuje ministar financija Mato Crkvenac biti 200 do 300. Zaključeno je također da će se na sredstva koja će za znanstveno- istraživačke projekte osigurati gospodastvo osigurati i dodatna sredstva iz Zaklade za znanost i visoko obrazovanje, a Vlada se obvezala osigurati i dodatnih, najmanje 201 milijun kuna što bi se podmirilo dionicama iz državnog portfelja. Članovi Vlade odbili su danas prijedlog da se najviša stopa poreza na dohodak od 45 posto primjenjuje na mjesečni dohodak veći od 30.000 kuna, već će pred Sabor izići s prijedlogom da se tom stopom oporezuje dohodak veći od 21.000 kuna mjesečno. Vlada je danas utvrdila Konačni prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se uz važeće stope poreza od 15, 25 i 35 posto predlaže i uvođenje nove četvrte stope od 45 posto. Predloženo je da se tom stopom oporezuje dohodak veći od 21.000 kuna mjesečno, a na sjednici Vlade potpredsjednik Goran Granić izišao je s prijedlogom da se ta granica povisi na 30.000 kuna. Pri tom se pozvao na sindikalne zahtjeve sa Gospodarsko-socijalnog vijeća i njihov prijedlog da se ta stopa primijeni na ekstremno visoke plaće. No, s takvim se prijedlogom nisu suglasili ni potpredsjednik Slavko Linić, ni ministar financija Mato Crkvenac. To je teško razumljiv prijedlog sindikata, istaknuo je Linić napominjući da plaća predsjednika države iznosi 21.000,00 kuna. Crkvenac pak kaže da bi se dizanjem iznosa na 30.000 kuna po najvećoj stopi oporezivao dohodak svega 1000 ili čak i manje osoba. U odnosu na prijedlog u prvom čitanju, Vlada sada kod poreznih razreda predlaže da se poreznom stopom od 25 posto oporezuju mjesečni dohoci do 6.750,00 kuna. Vlada će do saborske rasprave razmisliti o opravdanosti uvođenja knjige prometa za obrtnike. Protiv te nove obveze izjasnio se ministar obrta Željko Pecek tumačeći da sadašnje knjige daju dovoljno podataka o poslovanju obrtnika, da bi ih nova knjiga koštala najmanje 200,00 kuna. Iako Crkvenac smatra da uvođenje te nove knjige ne bi bio poseban problem, Vlada je zaključila da to treba razmotriti do saborske sjednice i eventualno reagirati amandmanom. U konačnom je tekstu otpala i prvobitna ideja da građani sami moraju prijaviti svoju imovinsku karticu i promjenu imovine. Vladin je prijedlog da evidenciju o imovini građana ustroji porezna uprava. Odustalo se i od najave da će u poreznu olakšicu ući nabava lijekova, a Vlada je danas izišla s varijantom po kojoj bi u poreznu olakšicu, do 12.000 kuna godišnje, ulazili troškovi liječenja i nabave ortopedskih pomagala kod privatnika ili plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Vlada je danas predložila i uvođenje novog poreza od 10 posto na premije kasko osiguranja automobila uz zadržavanje stope poreza od 15 posto na premije osiguranja od automobilske odgovornosti koja se plaća od početka ove godine. Taj zakonski prijedlog kao i izmjene Zakona o financiranju lokalnih jedinica Vlada je uputila u hitnu saborsku proceduru. Izmjenama tog posljednjeg zakona predlaže se povećati udio lokalnih jedinica u raspodjeli poreza na dohodak. Tako bi općine i gradovi umjesto sadašnjih 32 posto dobile 34 posto od prihoda od toga poreza, a županije 10 umjesto sadašnjih 8 posto. Time bi se, izračunato je, blagajnama lokalnih jedinica prepustilo više od 250 milijuna kuna dodatnih sredstava od poreza na dohodak.