AU 10. XII. APA: ZAJEDNIČKA SRPSKO-HRVATSKA OPHODNJA

AUSTRIJA APA 10. XII. 2002. Jugoslavija i Hrvatska potpisale su sporazum o privremenom statusu Prevlake "Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Jugoslavije Tonino Picula i Goran Svilanović potpisali su u utorak u Konfinu na poluotoku Prevlaci sporazum o privremenom rješenju dugogodišnjeg spornog pitanja, vezanog za taj poluotok. Sporazum je potpisan uoči dokončanja desetogodišnje misije UN na poluotoku smještenom na ulazu u Kotorski zaljev 15. prosinca ove godine. U proteklih deset godina 27 promatrača UN nadziralo je demilitarizaciju Prevlake. Poluotok Prevlaka, sastavni dio hrvatskog teritorija, proglašen je u sporazumu o normalizaciji međudržavnih odnosa između Beograda i Zagreba 1996. g. spornom točkom. Miloševićev režim tretirao ga je i nakon toga kao sporno teritorijalno pitanje. Protokolom potpisanim ovog utorka nije utvrđena pomorska granica između Crne Gore i Hrvatske u Kotorskom zaljevu. Crnogorski stručnjak za granična pitanja Nebojša Vučinić izjavio je za medije da je hrvatski prijedlog po kojem bi državna granica trebala prolaziti sredinom ulaza u Kotorski zaljev neprihvatljiv za jugoslavensku stranu. Bitnu ulogu u pregovorima odigrat će vjerojatno i suverenitet nad sićušnim Mamulinim otokom na ulazu u Kotorski zaljev. Crnogorska vlada željela je već prije nekoliko godina pretvoriti taj otok u turističko naselje ali je zbog neriješenog pitanja Prevlake kasnije odustala od te namjere. U prvoj fazi državnu bi granicu na moru trebao po izvješćima medija nadzirati brod s miješanom jugoslavensko-hrvatskom posadom. Poluotok Prevlaka, nekadašnji poligon za vježbe jugoslavenskih oružanih snaga, trebao bi po najavama Zagreba i Podgorice biti izgrađen u turističko naselje. Beogradski vojni analitičar Aleksandar Radić upozorio je u utorak u razgovoru za dnevni list Danas na moguće kasnije komplikacije zbog kasnijeg hrvatskog tumačenja protokola, čiji tekst dosada nije objavljen ni u Jugoslaviji ni u Hrvatskoj. 'Dovoljno je pogledati kako se hrvatske vlasti ponašaju u slučaju Piranskog zaljeva (na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici', zaključio je Radić. On smatra da Zagreb i dalje koristi sporna granična pitanja 'u unutarpolitičke svrhe i za održavanje mržnje prema strancima'", prenosi novinar na kraju priloga.