AU 2. XII. DS: NA POMOLU JE NOVA TROJKA RUSIJA-SAD-KINA

AUSTRIJA DER STANDARD 2. XII. 2002. Troje u krugu "Za naciju za čiji identitet jezik i pismo imaju upravo mitsko značenje jučerašnja službena objava graniči s kulturnom revolucijom: natpisi na sve 163 postaje moskovske podzemne željeznice bit će ubuduće ispisani i na latinici. Time je azbuka bar na simboličnoj razini izgubila monopol u funkciji prikaznog oblika ruskog jezika. Zgodnim je slučajem istoga dana najglasniji deklarirani 'Zapadnjak' u ruskom političkom vrhu od vremena Petra Velikog otputovao na istok: predsjednik Vladimir Putin namjerava za vrijeme trodnevnog 'strateškog sastanka na vrhu' u Kini razjasniti pozicije dvije zemlje u novom geopolitičkom rasporedu snaga nakon 11. rujna 2001. g. Na netom održanom sastanku na vrhu NATO-a u Pragu razjašnjeno je da će Sjedinjene Države u tom rasporedu snaga igrati dominantnu ulogu. Zapadni savez trebao bi po predodžbama Washingtona postati instrumentom u borbi protiv terorizma a po potrebi vojno intervenirati i izvan granica vlastitog teritorija. Putinova Rusija već se u velikoj mjeri približila takvoj politici. Glavna zadaća Vijeća NATO-a i Rusije, čija je uloga prije pola godine bitno ojačana, trebala bi po mišljenju Moskve biti upravo borba protiv terora. Prijevremeni odlazak američkog predsjednika Georgea Busha s praškog summita radi sastanka s Putinom u njegovu rodnom gradu St. Petersburgu bio je jasan signal o značajnoj poziciji Rusije u novoj američkoj strategiji globalne sigurnosti. Šef Kremlja istodobno je već prije dolaska u Peking jasno dao do znanja da Moskva ne vidi nikakvo proturječje između bliske suradnje s NATO-m i razvoja u prvom redu gospodarskih odnosa s Kinom - naprotiv. O novom šefu kineske partije Huu Jintaou zasada se ne zna mnogo. No, Putin neće morati uložiti prevelike napore u pridobivanje predsjednika Jianga Zemina, koji će i nakon ostavke u ožujku sljedeće godine ostati na čelu vojnog povjerenstva i time de facto zadržati status najmoćnijeg čovjeka u Kini. Jiang se izričito zalaže za razvoj odnosa s Washingtonom; tijekom posjeta Sjedinjenim Državama u listopadu ove godine Bush mu je poželio dobrodošlicu na svom ranču u Texasu a ta je čast dosada ukazana samo jednom visokom gostu - Putinu. Jiang posjećuje Busha, Bush posjećuje Putina, Putin posjećuje Jianga - time je zatvoren krug. I ta činjenica oslikava snažne zajedničke interese. Nakon 11. rujna SAD izgradile su vojna uporišta u tri nekadašnje sovjetske republike u Srednjoj Aziji: Uzbekistanu, Tadžikistanu i Kirgistanu. Dvije među njima - riječ je o Tadžikistanu i Kirgistanu - članice su takozvane Šangajske skupine čije su osnivanje inicirale Rusija i Kina a obuhvaća još i Kazahstan i Uzbekistan. Njezini su glavni ciljevi sigurnost i borba protiv terorizma. U tom kontekstu Kina ima na umu u prvom redu muslimanske pokrete koji teže nezavisnosti zapadnog dijela njezina teritorija (Sinkiang-Uigur). Rusija je pak s obzirom na sukob u Čečeniji na južnom dijelu Kavkaza također zainteresirana za stabilnost središnje Azije. Cilj Sjedinjenih Država pak nije samo borba protiv terorizma već i pristup novim energetskim resursima i zaštita putova za prijevoz energije. Kada je o tome riječ, podjednako velik interes postoji i na strani Kine, kojoj su za daljnji gospodarski razvoj potrebne ogromne količine energije. Dodamo li navedenim ciljevima i slučaj potencijalne atomske sile Sjeverne Koreje, čija je neutralizacija zacijelo u interesu ne samo Washingtona već i Moskve i Pekinga, uočit ćemo visok stupanj podudaranja strateških i gospodarskih interesa globalne supersile, euroazijske velesile i 'carstva sredine'. Europa pak mora sama odlučiti hoće li njezina uloga u opisanom novom geostrateškom rasporedu snaga nadmašiti onu pukog statista", zaključuje Josef Kirchengast.