BONN, 1. prosinca (Hina/dpa) - Istraživanje profesora Rainera Stammingera sa Sveučilišta u Bonnu o naoko bizarnom predmetu - pranju posuđa - pokazalo je da Europljani radeći taj posao imaju vrlo različite navike.
BONN, 1. prosinca (Hina/dpa) - Istraživanje profesora Rainera
Stammingera sa Sveučilišta u Bonnu o naoko bizarnom predmetu -
pranju posuđa - pokazalo je da Europljani radeći taj posao imaju
vrlo različite navike.#L#
Njemački i britanski sudionici u anketi, primjerice, troše za
pranje posuđa u prosjeku 40 litara vode, a turski tri puta toliko.
Kod Turaka i Španjolaca posuđe je bilo najčišće. Nijemci, inače
poznati kao čisti, našli su se u sredini ljestvice po čistoći
posuđa.
Poredbeno istraživanje omogućili su proizvođači perilica za posuđe
iz Njemačke, Italije i Turske, a obuhvatilo je načine pranja u sedam
europskih zemalja na reprezentativnom uzorku od 100 osoba.
Istodobno su uspoređivani i rezultati pranja u perilicama za suđe.
Sedamdeset pet osoba pralo je posuđe "kao kod kuće". Za 140 komada
prljavog posuđa trebalo im je u prosjeku sat i pol. Mjereni su
potrošnja vode, energije i sredstava za pranje, potrebno vrijeme i
čistoća opranoga posuđa. Videozapisima se, osim toga, pratilo i
kako se pere.
Što se ručnoga pranja tiče, istraživanje je pokazalo da se
potrošnja vode kreće od 40 do 120 litara, a za to je sudionicima
trebalo gotovo 4 kilovata struje. U perilicama za suđe te su se
vrijednosti kretale od 1,0 do 1,2 kilovata i 12 do 15 litara vode.
Jasno je da su u perilicama svi pokazatelji bili u svakom pogledu
bolji.
No, znanstvenika je iznenadila činjenica što je svako od sudionika
suđe prao drukčije. Neki su suđe ispirali samo jednom, drugi pak
četiri puta. Tako je i nastala klasifikacija super perača, perača
štediša i nemarnih perača.
(Hina) jb il