FINANCIJSKI BILTEN OD 21. DO 28. STUDENOGA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 21. DO 28. STUDENOGA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Sjednica Vlade 9. Priopćenje sa zatvorene sjednice Vlade 10. Imovinske kartice ustrojit će porezna uprava, bez olakšica na lijekove 11. Varaždinska burza: Velik interes za dionice ZIF-a Dom u I. kotaciji 12. 23. javna dražba Varaždinske burze 13. Ukupna aktiva banaka 163 milijarde kuna 14. DAB prodao 25 posto dionica u PBZ-u za 140 milijuna eura 15. 60 milijuna eura sindiciranog zajma za Erste&Steiermarkische bank 16. 3. OECD-ov okrugli stol završava donošenjem "white paper-a" 17. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 22.XI 36.500.000 220.000.000 26.500.000 2,29 25.XI 37.800.000 250.000.000 37.800.000 2,06 26.XI 13.000.000 300.000.000 13.000.000 1,72 27.XI 12.500.000 250.000.000 12.500.000 2,04 28.XI 31.500.000 270.000.000 31.500.000 2,24 Prosječno 26.260.000 258.00.000 24.260.000 2,07 I ovoga je tjedna, slično kao i tjedan ranije, na Tržištu novca vladala visoka likvidnost sudionika. Vidljivo je to ponajviše iz vrlo dobre ponude te vrlo skromne potražnje. Naime, ovotjedna je ponuda novca iznosila čak 1,29 milijardi kuna ili gotovo deset puta više od ukupno prijavljene potražnje. U usporedbi s prošlotjednom ponuda je novca bila za više od dva puta veća, dok je istodobno potražnja bila za oko 64 posto manja od prošlotjedne. Međutim, deset milijuna kuna nepodmirene ovotjedne potražnje nije posljedica nedostatka novca već neusuglašenosti uvjeta sudionika oko uvjeta kreditiranja. Cijena je novca u prosjeku, u odnosu na prošlotjednu, porasla 0,37 postotna boda ili gotovo 22 posto - na 2,07 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 1,014 milijardi, dok je ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosio 954 milijuna kuna. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,00, a najviša 2,21 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 2,08 posto, a vagana diskontna cijena 99,801 kunu. Od 27. studenoga vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,441 milijardu kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22. do 28. studenoga (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 483 535 530 13.468.768 Podravka 198 200 198,61 3.663.578 Viktor Lenac 39 200 39 23.512 Atlas 18,05 40 18,05 7.235 Atlantska plovidba 30 35 30 4.992 Badel 1862 40 40,07 40,05 14.612 Belišće 100,16 105 105 84.981 Croatia osiguranje-P 1.650 1.650 1.650 4.950 Croatia osiguranje-R 1.770 1.850 1.801 226.831 Nova banka 150 150 150 5.550 Dalekovod 100 100 100 92.200 Elka 61,05 63 62 99.312 Hotel Opera 112 112 112 112 Rabac ugost. i turizam 100 100 100 30.800 Istraturist 101,27 107 101,27 751.052 Jadran-turist 50 50 50 13.501 Jadranski naftovod 1.940 1.980 1.940 138.560 Karlovačka banka-R 47,50 47,50 47,50 4.750 Karlovačka pivovara 435 455 435 165.182 Končar 77 79,50 77,53 456.017 Kraš 210 218 217 1.009.193 Lola Ribar 35 45 40 178.320 Privredna banka 235 238 236,30 565.893 Plava laguna 595 604 604 15.001 Riviera 133 145 134 1.118.889 Slavnoska banka 850 850 850 274.550 SN Holding 40,11 42,70 42 64.613 Sunčani Hvar 37 49 37 297.006 Varaždinska banka 200 200 200 20.000 Varteks 45 46,50 45 109.966 Zagrebačka banka 0 1.001 1.110 1.100 2.882.423 Zagrebačka pivovara 2.000 2.000 2.000 156.000 Zlatni rat 36,17 36,17 36,17 3.617 PIF Pleter 38 42 38 19.484 PIF Sunce 25 26,61 25 175.095 ZIF Dom 56,31 60,20 57 711.279 ZIF Expandia 42 44 42,11 266.106 ZIF Slavonski 27 28 27 133.576 ZIF Velebit 57,51 58,51 58,51 53.096 DAB-O03CA*1 104,75 105,00 105,00 18.559.447 DAB-O03CArep/pri*2 104,85 104,85 - 11.711.220 DAB-O03CAinst*3 104,65 104,86 - 24.936.742 DAB-O05CA*4 111,30 111,30 111,30 33.120 DAB-O05CAinst*5 110,85 110,85 - 4.945.617 HZZO-O-047A*6 107,35 107,40 107,40 243.575 HZZO-O-047Ainst*7 106,85 106,85 - 7.940.932 RHMF-O-049A*8 104,65 104,65 104,65 233.677 RHMF-O-049Ainst*9 103,70 103,90 - 10.801.388 RHMF-O-08CA*10 107,70 107,70 107,70 37.399 RHMF-O-08CArep/pri*11 107,60 107,80 - 26.447.078 RHMF-O-08CAinst*12 107,55 108,05 - 12.015.269 RHMF-O-125A*13 107,80 108,10 108,10 6.808.091 RHMF-O-125Aisnt*14 107,80 108,25 - 28.902.435 RHMF-A-A*15 27,00 29,00 28,90 178.015 171.548.369 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *3obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *5obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *7obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *12obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *14obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *15Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBO 1* 1,49 - CAIN-U-SEUR 2* 7,97 - ERSI-U-ERIN 3* 75,22 77,10 EUIN-U-ICFE 4* 93,08 93,31 EUIN-U-ICFF 5* 106,7 107,06 EUIN-U-ICFM 6* 100,32 - FOIN-U-VICF 7* 20,73 21,77 PBZI-U-EURN 8* 103,65 - PBZI-U-GLBF 9* 105,11 - PBZI-U-HRKN 10* 101,06 - PBZI-U-NVCF 11* 105,52 - RBAI-U-RBAL 12* 103,03 - RBAI-U-RBON 13* 106,41 - TTIN-U-A 14* 43,98 45,30 ZBIN-U-BOND 15* 109,21 - ZBIN-U-EURP 16* 112,16 - ZBIN-U-GLBL 17* 98,73 - ZBIN-U-PLUS 18* 114,24 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);2*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);3*Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6*Otvoreni fond ICF Money Market (Euro Invest d.o.o.);7* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Euro novčani fond;9*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;10*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Kunski novčani fond;11*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;12*Otvoreni fond Reiffeisen banke Zagreb- Balance;13*Otvoreni fond Reiffeisen banke Zagreb-Bond;14* Otvoreni fond -TTInvest;15* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;16* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;17* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;18* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 171,5 milijuna kuna, ponovno ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama. Inače, uz obveznice aktivno je bilo 39 dionica, a pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Ponovno je najveći dio ovotjednog prometa ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (28,9 milijuna), DAB03 (24,9 milijuna), RHMF08 (12 milijuna), RHMF049 (10,8 milijuna), HZZO (7,9 milijuna) i DFAB05 (4,9 milijuna) te izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF08 (26,4 milijuna), DAB03 (11,7 milijuna) kao i burzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 (6,8 milijuna kuna). Također je značajniji promet ostvaren dionicama Plive (13,4 milijuna), Podravke (3,6 milijuna), Zagrebačke banke serije 0 (2,8 milijuna), Riviere (1,1 milijun) te Kraša (više od milijun kuna). Inače, među gubitnicama najviše je, deset kuna, potonula cijena dionice Karlovačke pivovare. Značajnije su na vrijednosti izgubile dionice Zlatnog rata, Viktora Lenca, Lole Ribara i PIF-a Pleter. Naime, cijena je prvoj pala čak 9,83 kune ili više od 44,5 posto, drugoj šest kuna ili više od 13 posto, trećoj pet kuna ili više od 11 posto, a četvrtoj 4,06 kuna ili više od 9,5 posto. Dionica pak Nove banke pojeftinila je šest, Slavonske banke pet, Istraturista 4,92, ZIF-a Dom 4,5, a Dalekovoda četiri kune. Pad cijene od po tri kune zabilježile su dionice Kraša i Sunčanog Hvara, dok je cijena dionice Atlasa niža 2,95, a Končara 2,47 kuna. Dionice Elke, Riviere, Varteksa i PIF-a Sunce jeftinije su dvije, Podravke 1,4, a SN Holdinga jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 89 odnosno 52 lipe, našle su se dionice ZIF-ova Expandia i Slavonski. Na vrijednosti su, 1,06 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine, pala je 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene. Među dobitnicama najviše je, 148 kuna, profitirala povlaštena dionica Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s dobitkom od 70 kuna, dionica Jadranskog naftovoda. Značajnije je, 47,44 kune ili gotovo deset posto, porasla cijena dionice Plive probivši se tako iznad psihološke razine od 500 kuna na 530 kuna. Obična pak dionica Zagrebačke banke poskupila je 30 kuna. Značajnije je, 4,04 kune ili više od 11 posto, poskupila dionica Badela 1862. Cijena pak dionice ZIF-a Velebit viša je 1,1 kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od tek jedne kune, našla se redovna dionica Croatia osiguranja. Na vrijednosti su, 0,55 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Vrijednost pak obveznica Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. porasla je 0,45, a obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Rast vrijednosti od 0,1 postotnog boda od nominalne cijene zabilježile su i obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. Zahvaljujući ponajviše rastu cijene dionice Plive, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 34 boda ili gotovo tri posto - na 1.158 bodova. Vrijednost pak indeksa CROBIS i ovoga je tjedna - 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 22. do 28. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet ZIF Dom 56,50 61,50 56,61 15.407.429 ACI Opatija 400 400 400 3.200 Auto Hrvatska 180 180 180 350.100 Anita 1.311 1.311 1.311 23.598 Atlas 18 18,15 18 14.097 Croatia osiguranje 1.990 1.990 1.990 33.830 Elka 61 63 61 12.298 ZIF Expandia 42,50 44 42,52 476.128 Imperial 70 70,10 70 12.536 Hotel Kompas 6 6 6 34.596 Hoteli Rabac 100 101 100,10 94.848 Hoteli Tučepi 38 38 38 3.800 Jadranka 631 631 631 27.764 Karlovačka banka 49 49,50 49 52.140 Laguna 290 293 292 1.817.566 Ledo 500 500 500 77.000 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 66.600 Osijek-Petrol 150 150 150 9.300 Podravkska banka 202 300 300 4.708 Podravka 201 201 201 10.500 Puris 180,53 180,53 180,53 34.300 Riviera 136 145 144 9.994.654 Slavonska banka 810 850 850 66.825 Sloboda Osijek 350 350 350 404.250 ZIF Slavonski 27 28,52 27 1.995.626 Slatinska banka-P 90 95 91,57 13.076 Slatinska banka-R 125 125 125 250 SN Holding 41,51 43 43 734.291 Tankerska plovidba 200 200 200 18.000 Varteks 45 45 45 13.505 ZIF Velebit 57,50 58,97 58,51 1.060.139 Varaždinska šted. kovanica 20 20 20 4.460 PPK Valpovo 200 200 200 13.200 PIF Pleter 37 43 38,25 423.461 PIF Sunce 25 27,15 25,50 1.116.256 DAB-O03CA*1 104,92 104,92 104,92 3.899.843 RHMF-O-08CA*2 107,66 107,76 107,76 3.263.535 RHMF-O-125A*3 108,47 108,47 108,47 241.907 RHMF-A-A*4 27,03 29,50 27,03 1.560.658 RHMJ-A-A*5 26,50 29,00 26,50 142.142 43.538.296 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine - cijena u % nominale *2obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *3obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *4Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *5Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 43,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini, nakon uvrštenja u I. kotaciju burze, dionicama ZIF-a Dom (15,4 milijuna) te dionicama Riviere (9,9 milijuna), ZIF-a Slavonski (1,9 milijuna), Lagune (1,8 milijuna) i ZIF-a Velebit (milijun kuna) te obveznicama DAB03 (3,8 milijuna) i RHMF08 (3,2 milijuna) kao i Pravima RHMF (1,5 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 35 dionica, a pritom je njih 14 izgubilo, dok ih je deset dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama značajniji su pad vrijednosti zabilježile dionice Hotela Tučepi te Hotela Kompas iz Dubrovnika. Naime, cijena je prvoj potonula 57 kuna ili 60 posto, a drugoj 29 kuna ili gotovo 83 posto. Cijena pak dionice Jadranke pala je 21, Elke sedam, ZIF-a Dom 4,79, Karlovačke banke četiri, a PIF-a Pleter 3,75 kuna. Povlaštena dionica Slatinske banke pojeftinila je 3,43, ZIF-a Slavonski i PIF- a Sunce 1,5, a ZIF-a Expandia 1,48 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 61, 50 odnosno deset lipa, našle su se dionice SN Holdinga, ZIF-a Velebit odnosno Imperiala. Na vrijednosti su, 2,77 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija pala je 2,17 postotnih bodova od nominalne cijene. Također su na vrijednosti, 0,08 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine. Među dobitnicama značajniji su pak rast vrijednosti zabilježile dionice Croatia osiguranja i Podravske banke. Naime, cijena je prvoj porasla čak 340 kuna ili gotovo 29 posto, a drugoj 138,9 kuna ili više od 86 posto. Slijedile su ih, s dobitkom od 44 odnosno 40 kuna, dionice Slavonske banke te ACI Opatije. Redovna dionica Slatinske banke pak poskupila je 14, dok je dionica Riviere skuplja devet, Varteksa četiri, Lagune dvije, a Podravke jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od deset lipa, našla se dionica Hotela Rabac. Na vrijednosti su, 1,17 postotnih bodova od nominalne cijene, dobile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost pak obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. viša je 0,56 postotnih bodova od nominalne cijene. Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice ZIF-a Dom, VIN indeks pao je ovoga tjedna deset bodova - na 602 boda. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 21. studenoga 28. studenoga Promjena u % New York/DJIA 8.845,15 8.932,77 0,94 Tokyo/Nikkei 8.668,06 9.176,78 5,87 London/FTSE-100 4.190,00 4.185,40 -0,11 Frankfurt/DAX 30 3.304,63 3.360,76 1,70 Bolji od očekivanja gospodarski pokazatelji ohrabrili su ulagače na tržištima dionica na novu kupovinu, jer očekuju bolje korporativne zarade. Profitirale su brojne dionice, od tehnoloških do automobilskih. Njujorški je Dow Jones indeks ovoga je tjedna ojačao tako gotovo jedan posto, dosegnuvši 8.932 boda - najvišu razinu u posljednja tri mjeseca. Tehnološki Nasdaq indeks dosegnuo je 1.488 bodova, zabilježivši svoju najvišu razinu od lipnja. "Ljudi žele biti optimistični glede dionica", ocijenio je raspoloženje ulagača voditelj trgovine dionicama u Victory Capital Managementu, Brian Pears. "Svi tražimo razloge koji će nas ispuniti nadom za prosinac nakon tako sjajnog mjeseca kakav je bio studeni." Njihovom dobrom raspoloženju ponajviše je pridonio najnoviji niz povoljnih gospodarskih pokazatelja, od onog o rastu osobne potrošnje i povećanju narudžbi trajnih dobara u listopadu pa sve do pada broja nezaposlenih koji su po prvi puta tražili naknade za nezaposlene u prošlom tjednu na najnižu razinu u posljednjih 21 mjesec. Izdvaja se i podatak o rastu prodaje kuća u Sjedinjenim Državama za 6,1 posto u listopadu, budući su niske kamatne stope potaknule veće kupovine. Gospodarski rast SAD-a u trećem tromjesečju bio je solidnih četiri posto na godišnjoj razini, jedan postotni bod više od očekivanja ekonomista. Sve to ulijeva veću nadu u oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva, kažu analitičari. Jačanju indeksa najviše su pridonijele dionice proizvođača čipova, čiji je rast potaknut najavom najvećeg svjetskog proizvođača čipova Intela kako planira povećati cijene, pruživši nadu ulagačima da će i ostali u sektoru slijediti njegov primjer. Cijene dionica drugog po veličini proizvođača čipova Advanced Micro Devices skočile su pritom za više od 16 posto, dok su Intelu porasle za 2,1 posto. Znatno je poskupila i dionica proizvođača opreme za čipove Novellus Systemsa, više od osam posto, te Sun Microsystemsa, računalnog diva, gotovo pet posto. Među dobitnicima ističu se i automobilski div General Motors, čije su dionice ojačale za više od šest posto, i financijski gigant Citigroup kojem su cijene dionica skočile za gotovo pet posto, budući su se ulagači okrenuli dionicama onih tvrtki za koje se očekuje brži oporavak zarada u 2003. Listi dobitnika pridružili su se i Walt Disney, div zabavne industrije, sa skokom cijena dionica iznad četiri posto. Svakako najveća dobitnica bila je dionica BioSphere Medical Inc., sa skokom cijene od gotovo 40 posto, nakon što je tvrtka izvijestila da joj je američka regulatorna agencija odobrila prodaju lijeka koji se koristi u postupku liječenja tumora maternice. Na europskim burzama, nakon nekoliko tjedana dobitaka, početkom tjedna nastupila je faza konsolidacije cijena. Iako je optimizam američkih ulagača zarazio je i europske, londonski Ftse indeks u proteklih tjedan dana oslabio je 0,11 posto, na 4.185 bodova. Istodobno, frankfurtski DAX je ojačao 1,7 posto, na 3.360 bodova. "Sad smo u fazi korekcije cijena. Ulagači su ocjenjivali da je rizik manji pa su tržišta doživjela snažan oporavak cijena, no nisam baš siguran da SAD neće napasti Irak a nisam siguran ni u poboljšanje gospodarske situacije", kazao je početkom tjedna strateg za europska tržišta pri SG Securities, Alain Bokobza. Negativno je na raspoloženje tržišta utjecao podatak o novom padu njemačkog poslovnog optimizma, šesti mjesec uzastopno, što ukazuje da zarade korporacija neće uskoro porasti. Ekonomisti su skeptični da će se Njemačka dokazati kao generator rasta u Europi, ali se nadaju da će taj pokazatelj natjerati Europsku središnju banku (ECB) da uskoro snizi kamatne stope u eurozoni te tako potakne ulaganja. Najviše je pritom stradao financijski sektor. Dionica vodeće financijske institucije u Europi, ING-a oslabila je 4,4 posto nakon što je objavljen plan prodaje 36 milijuna njezinih dionica u sklopu promjene politike davanja zaposlenicima opcije dionica. Oslabila je i dionica švicarske banke Credit Suisse, 1,6 posto, po najavi da planira emitirati milijardu švicarskih franaka vrijedne konvertibilne obveznice. Munich re svojim je gubitkom u trećem tromjesečju koji je premašio očekivanja analitičara samo zaokružio loše vijesti iz njemačkog financijskog sektora. No, pred kraj tjedna snažan skok cijena na američkom tržištu potaknuo je kupovine i u Europi, ponajviše tehnoloških i medijskih dionica. Cijene dionica telekoma porasle su predvođene dionicama France Telecoma te Deutsche Telekoma, jer ulagači očekuju napredak na području restrukturiranja njihovih golemih dugova. Vivendi Universal dao je poticaj rastu cijena u medijskom sektoru. Dionice su mu ojačale za nešto više od tri posto, nakon što je američki milijarder Marvin Darvis povisio ponudu za kupnju dijela njezinog poslovanja. Najveća dobitnica bila je dionica francuske kemijske kompanije Rhodia, ojačavši čak 23 posto, nakon što je francusko njemački farmaceutski div Aventis najavio kupovinu svih konvertibilnih obveznica Rhodije. To je potaknulo špekulacije na tržištu o mogućem spajanju dviju kompanija. Nikkei indeks Tokijske burze ovoga je tjedna porastao 1,96 posto, na 8.944 bodova, po prvi put iznad granice od 9.000 bodova od 18. listopada. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 21. studenoga 28. studenoga Promjena u % Euro/USD 1,0012 0,9943 -0,69 Euro/JPY 122,83 121,51 -1,07 USD/JPY 122,66 122,18 -0,39 Na deviznim tržištima ovoga su tjedna gospodarski pokazatelji bili u središtu pozornosti, određujući kretanje tečajeva najvažnijih valuta. Euro je tako nastavio slabiti, potonuvši 0,7 posto prema dolaru, na 88,4 američkih centi. Naime, dok je američki gospodarski rast u trećem ovogodišnjem tromjesečju bio snažnih četiri posto na godišnjoj razini, europska gospodarstva očito usporavaju rast. Najveće europsko gospodarstvo, njemačko, uspjelo je zabilježiti rast aktivnosti u tome razdoblju od svega 0,3 posto, dok je francusko, drugo po veličini u eurozoni, poraslo za neočekivano niskih 0,2 posto. Ifo indeks poslovnih očekivanja u Njemačkoj za mjesec studeni pokazao je pad šesti mjesec za redom, spustivši se na 87,3 indeksna boda, nakon listopadskih 87,7. Iako je u tome mjesecu neočekivano poraslo povjerenje francuskih proizvođača i to po prvi put u posljednjih šest mjeseci, ulagači nisu bili ohrabreni. "Nismo baš optimistični glede eura", kazao je Rod Davidson iz Aberdeen Asset Managementa. Dokaz slabljenja gospodarstva, poput Ifo-ovog izvješća, djeluje poput barijere za euro, kazao je on. Slabljenje stopa gospodarskog rasta potiče očekivanja snižavanja kamatnih stopa u eurozoni za najmanje četvrtinu postotnog boda na idućem zasjedanju Europske središnje banke (ECB), u prvom tjednu prosinca. Smanjenje za pola postotnog boda, kako kažu pojedini analitičari, moglo bi signalizirati da je gospodarstvo lošije nego se procjenjivalo. "Europsko gospodarstvo je užasno, i moglo bi usporavati rast više nego smo očekivali", kazao je direktor valutnih tržišta u Barclays Bank u Tokiju, Hiroshi Sakuma. "ECB mora sniziti kamatne stope, no to bi moglo biti premalo i doći prekasno. Euro je sada slab." S druge strane, američko gospodarstvo, kažu analitičari, vjerojatno će usporiti rast u četvrtom tromjesečju u usporedbi s prethodnim tromjesečjem zbog pada osobne potrošnje, što bi moglo naštetiti dolaru. Očekuje se, naime, gospodarski rast negdje u visini 1,6 posto. To dodatno potkrepljuju novi dokazi među kojima i 'bež knjiga' američke središnje banke Fed koja kaže da je gospodarski oporavak u najvećem svjetskom gospodarstvu usporen u listopadu i početkom studenoga, zbog pada ulaganja i industrijske proizvodnje. "Gospodarski oporavak SAD-a ostaje provizoran", ocijenio je ekonomist u nizozemskoj banci Rabobank Nederland iz Utrechta, Menno Middeldorp. "Razina rasta nije vrlo snažna, tako da dolar izgleda neće moći probiti granicu od 99 centi za euro". Što se, pak, jena tiče, njegovi bi dobitci prema euru i dolaru mogli biti limitirani nakon što je zamjenik japanskog ministra financija Haruhiko Kuroda izjavio da bi Japan mogao početi prodavati jene. "Zemlja bi mogla poduzeti odgovarajuće mjere glede jena", kazao je on. Jačanje jena od početka godine u odnosu na dolar od 8,1 posto oštećuje prihode japanskih izvoznika te prijeti usporavanju gospodarskog rasta. Prema nedavno objavljenim procjenama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), japansko bi se gospodarstvo ove godine trebalo smanjiti za 0,7 posto, dok bi američko trebalo ostvariti 2,3-postotni, a eurozona 0,8-postotni gospodarski rast. Jen je ovoga tjedna prema euru ojačao oko jedan posto, a pema dolaru 0,4 posto. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 21.11.02 USLIB 1,31 1,38 1,42 1,44 21.11.02 EULIB 3,30 3,22 3,08 2,99 27.11.02 USLIB 1,38 1,38 1,43 1,47 27.11.02 EULIB 3,39 3,16 3,05 2,99 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 15. do 22. studenoga 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 22. studenoga 29. studenoga u % Euro 1 7,4431 7,4357 -0,09 USD 1 7,4275 7,4927 0,87 GBP 1 11,6938 11,6274 -0,56 JPY 100 6,0661 6,1336 1,11 CHF 1 5,0692 5,0418 -0,54 SIT 100 3,2431 3,2381 -0,15 Ovoga je tjedna, prema tečajnici HNB-a, kuna u odnosu na neke od promatranih valuta oslabila, dok je istodobno u odnosu na neke ojačala. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu, u posljednja tri tjedna, oslabio 0,62 posto. Kuna je pak, u posljednjih pet tjedana, ojačala u odnosu na slovenski tolar 1,01 posto. Švicarski je franak u mjesec dana oslabio 1,4, a britanska funta, u periodu od 14 dana, 1,37 posto. S druge je pak strane, u odnosu na kunu, u posljednjih 14 dana ojačao američki dolar 0,89 posto, dok je tečaj japanskog jena porastao ovoga tjedna 1,11 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 20.000.000 44.100.000 185.900.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 25.000.000 230.000.000 567.900.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,5042,00 % 98,7202,60 % 97,0013,10 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 99,5042,00 % 98,5752,90 % 96,6273,50 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 99,5042,00 % 98,6252,80 % 96,8023,31 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,5042,00 % 98,6722,70 % 96,9073,20 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 27,38 Dospijeće 27. veljače 29. svibnja 27. studenoga Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 25 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 20 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 99,504 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatnu stopu od 2,00 posto. Najniža je, pak, ponuđena cijena bila 99,504 kune, uz kamatnu stopu od 2,00 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 99,504 kuna te se zapisi izdaju uz kamatu od 2,00 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od čak 230 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 44,1 milijun kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 98,720 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,60 posto. Najniža pak cijena iznosila je 98,575 kuna uz kamatu od 2,90 posto. Sukladno tome, jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,672 kune, po kamatnoj stopi od 2,70 posto. Pritom udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 567,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 185,9 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,001 kunu po kamatnoj stopi od 3,10 posto. Najniža je pak cijena bila 96,627 kuna uz kamatu od 3,50 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 96,907 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 3,20 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 27,38 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,03 milijarde kuna. Od toga je 298,1 milijun kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,925 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 2,806 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 03. prosinca, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 225 milijuna kuna. 8. Sjednica Vlade Na sjednici Vlade u četvrtak je predstavljena politika plaća u idućoj godini, po kojoj bi osnovica za plaće ostala kao i u ovoj, znači 4.232 kune, izvijestio je potpredsjednik Vlade Goran Granić. U idućoj se godini ne bi mijenjali koeficijenti za plaće u državnim službama, a do minimalnih promjena došlo bi kod koeficijenata u znanosti i zdravstvu. Prioritet kod utvrđivanja visine plaća imali bi osnovno i srednje školstvo, ali ne dodatnim sredstvima i dodatnim povećanjem plaća, nego preraspodjelama i smanjivanjem stavki kod drugih proračunskih korisnika. Tako bi se osiguralo 200 milijuna kuna više za plaće učitelja i nastavnika u odnosu na sredstva iz ovogodišnjeg rebalansa proračuna, kazao je Granić. Kako ta sredstva raspodijeliti treba do kraja ove godine utvrditi će Ministarstvo prosvjete. Granić je izvijestio da bi ove godine dar za djecu iznosio 400 kuna, a božićnica 500 kuna. Regres za godišnji odmor bio bi 600 kuna, a osnovica za jubilarne nagrade povećala bi se za iznos ovogodišnje inflacije. Dodatno poticanje znanosti i obrazovanja Vlada je utvrdila posebnim zaključcima. Slijedom njih kod nabave znanstvene opreme za znanstveno- istraživačku djelatnost iz proračuna bi se vraćao PDV. Ministarstva, HBOR i Fond za razvoj imaju obvezu podržati ulaganja u opremu. U idućoj godini proračun bi snosio polovicu troškova školovanja i specijalizacije mladih stručnjaka u inozemstvu, a takvih će, procjenjuje ministar financija Mato Crkvenac biti 200 do 300. Zaključeno je također da će se na sredstva koja će za znanstveno- istraživačke projekte osigurati gospodastvo osigurati i dodatna sredstva iz Zaklade za znanost i visoko obrazovanje, a Vlada se obvezala osigurati i dodatnih, najmanje 201 milijun kuna što bi se podmirilo dionicama iz državnog portfelja. Članovi Vlade odbili su prijedlog da se najviša stopa poreza na dohodak od 45 posto primjenjuje na mjesečni dohodak veći od 30.000 kuna, već će pred Sabor izići s prijedlogom da se tom stopom oporezuje dohodak veći od 21.000 kuna mjesečno. Vlada je utvrdila Konačni prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak kojima se uz važeće stope poreza od 15, 25 i 35 posto predlaže i uvođenje nove četvrte stope od 45 posto. Predloženo je da se tom stopom oporezuje dohodak veći od 21.000 kuna mjesečno, a na sjednici Vlade potpredsjednik Goran Granić izišao je s prijedlogom da se ta granica povisi na 30.000 kuna. Pri tom se pozvao na sindikalne zahtjeve sa Gospodarsko-socijalnog vijeća i njihov prijedlog da se ta stopa primijeni na ekstremno visoke plaće. No, s takvim se prijedlogom nisu suglasili ni potpredsjednik Slavko Linić, ni ministar financija Mato Crkvenac. To je teško razumljiv prijedlog sindikata, istaknuo je Linić napominjući da plaća predsjednika države iznosi 21.000,00 kuna. Crkvenac pak kaže da bi se dizanjem iznosa na 30.000 kuna po najvećoj stopi oporezivao dohodak svega 1000 ili čak i manje osoba. U odnosu na prijedlog u prvom čitanju, Vlada sada kod poreznih razreda predlaže da se poreznom stopom od 25 posto oporezuju mjesečni dohoci do 6.750,00 kuna. Vlada će do saborske rasprave razmisliti o opravdanosti uvođenja knjige prometa za obrtnike. Protiv te nove obveze izjasnio se ministar obrta Željko Pecek tumačeći da sadašnje knjige daju dovoljno podataka o poslovanju obrtnika, da bi ih nova knjiga koštala najmanje 200,00 kuna. Iako Crkvenac smatra da uvođenje te nove knjige ne bi bio poseban problem, Vlada je zaključila da to treba razmotriti do saborske sjednice i eventualno reagirati amandmanom. U konačnom je tekstu otpala i prvobitna ideja da građani sami moraju prijaviti svoju imovinsku karticu i promjenu imovine. Vladin je prijedlog da evidenciju o imovini građana ustroji porezna uprava. Odustalo se i od najave da će u poreznu olakšicu ući nabava lijekova, a Vlada je danas izišla s varijantom po kojoj bi u poreznu olakšicu, do 12.000 kuna godišnje, ulazili troškovi liječenja i nabave ortopedskih pomagala kod privatnika ili plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Vlada je predložila i uvođenje novog poreza od 10 posto na premije kasko osiguranja automobila uz zadržavanje stope poreza od 15 posto na premije osiguranja od automobilske odgovornosti koja se plaća od početka ove godine. Taj zakonski prijedlog kao i izmjene Zakona o financiranju lokalnih jedinica Vlada je uputila u hitnu saborsku proceduru. Izmjenama tog posljednjeg zakona predlaže se povećati udio lokalnih jedinica u raspodjeli poreza na dohodak. Tako bi općine i gradovi umjesto sadašnjih 32 posto dobile 34 posto od prihoda od toga poreza, a županije 10 umjesto sadašnjih 8 posto. Time bi se, izračunato je, blagajnama lokalnih jedinica prepustilo više od 250 milijuna kuna dodatnih sredstava od poreza na dohodak. 9. Priopćenje sa zatvorene sjednice Vlade Na svom zatvorenom dijelu sjednice, Vlada RH je donijela zaključak u vezi s nabavljanjem službenih iskaznica koje tiska trgovačko društvo Narodne novine, priopćeno je u četvrtak iz Vlade. Na temelju zaključka koji sadrži i popis tiskanica, društvo Narodne novine će obavljati poslove tiskanja i izrade obrazaca te njihovu distribuciju za državna i druga tijela koja su korisnici državnog proračuna i na koja se neće primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi. Vlada je prihvatila Konačan prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt ulaganja u mirovinski sustav te ga je uputila Hrvatskome saboru na donošenje po hitnom postupku. Iznos zajma je 27,3 mln USD s time da je zajam jednovalutni s promjenjivom kamatnom stopom temeljem šestomjesečne LIBOR stope na USD. Rok otplate je 15 godina, u jednakim polugodišnjim obrocima, počevši od 15. studenoga 2007. do konačne otplate 5. svibnja 2017. godine. Vlada je Saboru uputila Nacrt konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade RH i Savezne Vlade SRJ o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu. Vlada je donijela Uredbu o raspodjeli carinskih kvota u 2003. za poljoprivredno-prehrambene proizvode podrijetlom iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije i zemalja s kojima je Hrvatska sklopila Ugovor o slobodnoj trgovini i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Vlada je suglasna sklapanju Ugovora o zajmu između Hrvatskih autocesta i Europske banke za obnovu i razvoj za projekt sanacije autocesta u Hrvatskoj. Zajam određen Ugovorom iznosi 46,5 mln EUR-a uz rok otplate od 15 godina, s 3 godine početka i 12 godina otplate. Kamatna stopa je 6 mjesečni EURIBOR +1 posto, uz zatezne kamate 2 posto. Vlada je prihvatila Izvješće o završnim pregovorima za sklapanje Ugovora o jamstvu između RH i Europske banke za obnovu i razvoj za projekt sanacije autocesta u Hrvatskoj. Vlada je suglasna s dopunama Statuta Hrvatskog fonda za privatizaciju pa je sukladno donesenim dopunama određeno da Fond također emitira obveznice, daje pozajmice trgovačkim društvima te preuzima i otkupljuje tuđa potraživanja. Vlada je dala suglasnost na Statut Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske kojim se uređuje njezino unutarnje ustrojstvo i poslovanje. Vlada je dala državno jamstvo domaćoj banci, odnosno bankama koje ponude najpovoljnije uvjete kredita za zaduženje "3. maj" brodogradilišta iz Rijeke, radi osiguranja tekuće likvidnosti za dovršenje novogradnje 681 u iznosu od 12 mln USD i novogradnje 684 u iznosu od 8 mln USD. Vlada je dala suglasnost za zaduženje Grada Hvara kod Hypo Adria Banke u iznosu od 924 tisuće EUR-a za refinanciranje dosadašnjeg kredita iskorištenog za kapitalne projekte s rokom otplate od 11 godina, uključujući poček od jedne godine uz promjenjivu kamatu od 6 posto godišnje i pripadajuće troškove. Vlada je dala suglasnost za zaduženje Općine Veliko Trojstvo kod izvođača radova Hidroregulacija iz Bjelovaru, u iznosu od 799 tisuća kuna, uključujući PDV, za izgradnju dijelu druge faze vodoopskrbne mreže s rokom otplate od 10 mjeseci. Vlada je odobrila sredstva na Teret tekuće zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu, Ministarstvu vanjskih poslova, radi provedbe projekta darivanja božićnih stabala Državi - Gradu Vatikanu od strane Republike Hrvatske, kao poklon Svetom Ocu za Božić 2002. godine. Vlada je pokrenula postupak za sklapanje Ugovora između Vlade RH i Vlade Urugvaja o poticaju i uzajamnoj zaštiti ulaganja. 10. Imovinske kartice ustrojit će porezna uprava, bez olakšica na lijekove Imovinske kartice trebala bi ustrojiti Porezna uprava, a ne bi ih trebali prijavljivati sami građani, nabava lijekova ne bi mogla biti porezna olakšica, a uvela bi se još jedna, četvrte stope poreza na dohodak od 45 posto na mjesečni dohodak iznad 21.000 kuna, neki su od amandmana koje će Vlada predložiti na izmjene Zakona o porezu na dohodak. Hrvatski sabor već je raspravio predložene izmjene, a posebno oštre kritike doživio je koncept imovinskih kartica prema kojemu bi sami porezni obveznici trebali prijaviti svoju imovinu. Vlada će stoga svojim amandmanima predložiti da se Porezna uprava obveže da ustroji evidenciju o imovini i to iz svojih evidencija i evidencija tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave. To će potrajati, ali definitivno se odustalo od koncepta da sami građani prijavljuju svoju imovinu, istaknuo je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak u srijedu na susretu s novinarima. Objasnio je, naime, da ovisno o kakvoj je imovni riječ, o njoj već postoji evidencija. Kod nekretnina za svaki ugovor, npr. o kupoprodaji ili nasljeđivanju, postoji evidencija u Poreznoj upravi. Za objekte koji porezni obveznici grade postoji evidencija u tijelima lokalnih jedinica, pokretnine, kao što su automobili, jahte i sl. podliježu registraciji i oporezivanju, dok o udjelima u trgovačkim društvima postoji baza podataka u Središnjoj depozitarnoj agenciji, na trgovačkim sudovima. Kod poreznih olakšica Vlada će amandmanima predložiti da se osnovica može smanjiti u slučajevima plaćanja privatnog zdravstvenog osiguranja ili za iznos troškova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala, što građani trebaju potkrijepiti računima. Porezna osnovica time bi se mogla smanjiti do najviše 12.000 kuna u jednoj godini. Nasuprot prvom prijedlogu, porezna se olakšica ne bi mogla ostvarivati za nabavu lijekova. Kuštrak to objašnjava teškoćama u provedbi, odnosno teškoćama pri dokazivanju potrebitosti za nabavom određenog lijeka, i sl. Amandmanom će Vlada predložiti uvođenje još jedne, najviše stope poreza na dohodak od 45 posto za mjesečni dohodak iznad 21.000 kuna. Kuštrak je izvijestio da se kod poreznih razreda predlaže mjesečni dohodak do 3000 kuna oporezivati po stopi od 15 posto, dohodak do 6.750 kuna po stopi od 25 posto, do 21.000 kuna po stopi od 35 posto, a preko tog iznosa po stopi od 45 posto. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, uz to se predlaže povećanje osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 1.250 kuna na 1.500 kuna mjesečno, a u porezne olakšice ušle bi i kamate na stambene kredite (do 12.000 kuna godišnje). Računice, kaže Kuštrak, pokazuju da bi temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak i jedinstvenog zakona o obveznim doprinosima neto plaće porasle od 2,5 posto do 3,25 posto. Vlada će amandmanima reagirati i na prijedlog zakona o doprinosima za obvezno osiguranje. Tako bi se predložilo da minimalna plaća od 1.850 kuna bude i osnovica za uplatu doprinosa, umjesto kao što se ranije predlagalo da ta osnovica bude 2.120 kuna. Vlada će prihvatiti i amandman HSS-a prema kojemu bi poljoprivrednici koji dobivaju dohodovnu potporu doprinos plaćali po povlaštenoj stopi. Oni bi doprinose za zdravstveno i mirovinsko plaćali po upola manjim stopama. Kuštrak je najavio da će Vlada amandmanom predložiti i da zaposlenici mirovinskog i zdravstvenog fonda koji rade na obradi i naplati doprinosa postupno prijeđu u Poreznu upravu, jer bi provedba jedinstvenog zakona bila upravo u toj upravi. Predloženi bi zakon stupio na snagu 1. siječnja 2003., a primjenjivao bi se na plaće za siječanj koje se isplaćuju u veljači. Kako bi se promjene Zakona o porezu na dohodak odrazile i na prihode lokalnih jedinica, izmjenama zakona o financiranju lokalnih jedinica povećao bi se njihov udio u distribuciji poreza na dohodak. Tako bi se udio županija u porezu na dohodak sa sadašnjih 8 povećao na 10 posto, a udio gradova i općina sa 32 na 34 posto. 11. Varaždinska burza: Velik interes za dionice ZIF-a Dom u I. kotaciji Dionicama zatvorenog investicijskog fonda (ZIF) Dom u petak se počelo trgovati u I. kotaciji Varaždinske burze i već u prvim minutama trgovanja njima je ostvareno gotovo 6 milijuna kuna prometa, izvijestili su s te burze. Prosječna cijena tih dionica kretala se oko 61,37 kuna. Ugovor o uvrštenju dionica ZIF-a Dom u I. kotaciju Varaždinske burze potpisan je jučer, čime je taj fond postao prvi investicijski fond uvršten u I. kotaciju na hrvatskom tržištu kapitala. Ujedno, to je i prva dionica u Hrvatskoj koja je ušla u najstrožu kotaciju nakon čak četiri godine. Posljednja je, prije četiri godine, u I. kotaciju Zagrebačke burze uvrštena dionica Podravke. Uz ove dvije, na hrvatskom se tržištu kapitala u I. kotaciji trguje još samo s dionicama Plive i Viktora Lenca. Uvrštenje u I. kotaciju podrazumijeva da je riječ o dionici kvalitetne tvrtke, stabilnog i profitabilnog poslovanja, a sa sobom donosi obvezu redovitog objavljivanja podataka o poslovanju, odnosno svih ostalih podataka koji mogu biti od značaja kako za tvrtku, tako i za njene dioničare ili potencijalne ulagače. 12. 23. javna dražba Varaždinske burze U srijedu je, 27 studenoga, na Varaždinskoj burzi održana 23. javna dražba za dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstava za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstva pomorstva, prometa i veza te Hrvatskih voda s ukupno ostvarenim prometom od 10,09 milijuna "prava". Najveći pojedinačni porast cijene, od čak 850 posto, ostvario je zagrebački inženjerski projektni zavod. Za navedenu dionicu natjecala su se dva kupca, dok je postignuta jedinična cijena za 0,1 posto temeljnog kapitala društva iznosila 9,5 milijuna prava. Zanimljiva su bila i nadmetanja za društva Gumiservis d.d. iz Rijeke te Stražaplastike d.d. iz Huma na Sutli, za koje su pak bila zainteresirana tri kupca. Tako je za društvo Gumiservis cijena, uz 72 nadjačavanja, porasla za čak 316 posto, dok je uz 53 nadjačavanja vrijednost Stražaplastike porasla 212 posto. Najveći broj zainteresiranih kupaca, njih četiri, imale su dionice Veterinarske stanice iz Knina, za 15,03 posto temeljnog kapitala, kojima je cijena porasla za 264 posto te Hotela Jadran d.d. iz Ploča za čijih je 1,66 posto temeljnog kapitala cijena uvećana za 116 posto. Tijekom dražbovanja najveći je promet ostvarila brokerska kuća Ceufin brokers d.o.o. iz Zagreba koja je u ime svojih klijenata kupila udjele u četiri društva te ostvarila promet od 4,5 milijuna prava. Slijedila ju je brokerska kuća Auctor d.o.o. iz Zagreba kupivši za svog klijenta udio u jednom društvu vrijedan 2,44 milijuna prava, dok se na trećem, mjestu prema ostvarenom prometu našla brokerska kuća Interfinance d.o.o. iz Zagreba koja je za svoje klijente kupila udjele u dva društva ukupno vrijedne milijun prava. Prosječna je pak cijena "prava" u proteklih tjedan dana iznosila 29,02 posto od nominalne cijene. Rezultati dražbe: Društvo Brokerska kućakupca d.o.o. Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Prom-jena % % tem.kapitala Promet Astra-dubravka d.d. Dubrovnik Ceufin brokers 75 102 36,00 1,59 35.598 Dubrovačko primorje d.d. Du. Ceufin brokers 75 75 0,00 15,46 4.111.050 Euro Inox d.o.o. Vrsar Ceufin brokers 50 50 0,00 0,84 10.150 Građevina d.d. Zagreb Rijeka vrijednos. 200 200 0,00 2,76 19.800 Građa d.d. Solin Fintrade 100 116 16,00 0,30 10.672 Gumiservis d.d. Rijeka Fintrade 75 312 316,00 8,74 384.384 Hoteli Jadran d.d. Ploče Interfinance 25 54 116,00 1,66 957.960 Hoteli Tučepi d.d. Tučepi Interfinance 75 117 56,00 0,08 49.608 Interplutex d.d. Umag Rijeka vrijednos. 100 100 0,00 6,36 35.400 Inž. projektni zavod d.d. Zagreb Hita vrijednos. 1.000 9.500 850,00 0,10 9.500 Kamenar d.o.o. Šibenik Rijeka vrijednos. 38.100 38.100 0,00 7,01 38.100 Mariva-turist d.d. Makarska ZB Brokeri 100 100 0,00 1,49 35.100 Mašinopex d.d. Zagreb Hita vrijednos. 1.000 1.000 0,00 3,45 338.000 Predionica Zagreb d.d. Zagreb I.C.F. 50 50 0,00 1,35 66.150 Rovinjturist d.d. Rovinj Auctor 100 140 40,00 15,43 2.445.520 TP Slavijatrans d.d. Petrinja Complete line 75 75 0,00 9,16 552.675 Stražaplastika d.d. Hum na Sutli Fintrade 100 312 212,00 2,13 474.684 Strojoservis d.d. Zagreb Ceufin brokers 175 266 52,00 14,25 344.204 Trgovina Krk d.d. Malinska Utilis 75 75 0,00 0,50 30.825 Union d.d. Zagreb Hita vrijednos. 950 950 0,00 1,04 70.300 Veter. stanica Knin d.d. Knin Rijeka vrijednos. 25 91 254,00 15,03 39.130 ZAK d.d. Šibenik Rijeka vrijednos. 300 300 0,00 17,99 38.100 UKUPNO 10.097.090 13. Ukupna aktiva banaka 163 milijarde kuna Na dvije najveće od 46 banaka u Hrvatskoj (Zagrebačku i Privrednu banku Zagreb) odnosi se gotovo 45 posto ukupne aktive bankarskog sektora, a dobit koje one ostvaruju čini oko 55 posto ukupne dobiti svih banaka u državi. Prve četiri najveće banke, pak, sve dakako u stranom vlasništvu, sudjeluju u ukupnoj aktivi hrvatskog bankarskog sektora sa gotovo 60 posto, a ostvaruju više od dvije trećine ukupne dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva poslovnih banaka u Hrvatskoj na kraju rujna ove godine, po privremenim nerevidiranim podacima koja je objavila Hrvatska narodna banka, iznosila je 163 milijarde kuna, što je za 9,8 posto više nego na kraju prošle godine. Više od 90 posto aktive imaju banke u stranom vlasništvu. Dobit prije oporezivanja svih banaka iznosila je 2,17 milijardi kuna, dok je na kraju prošle godine dobit prije oporezivanja bila 1,23 milijarde kuna. Po podacima koje su poslovne banke dostavile HNB-u, dobit su u prvih devet mjeseci ove godine iskazale 43, a gubitak tri banke. Vodeća banka i po veličini aktive i dobiti je Zagrebačka banka sa aktivom od 42,4 milijarde kuna (rast za 3,06 posto), što čini nešto više od 26 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Zagrebačka banka (u vlasništvu talijanskog UniCredita), po nerevidiranim podacima za prvih devet mjeseci ove godine, ostvarila je i najveću dobit prije oporezivanja - u iznosu od 716,5 milijuna kuna, što je trećina (32,9 posto) ukupne dobiti svih banaka. Slijedi Privredna banka Zagreb (u većinskom vlasništvu talijanske IntesaBci) sa aktivom od 30,6 milijardi kuna, što je za 10,9 posto više nego na kraju prošle godine, i čini 18,8 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Dobit PBZ-a prije oporezivanja iznosi 471,2 milijuna kuna, što predstavlja 21,6 posto od ukupne dobiti poslovnih banaka u Hrvatskoj. Tako na te dvije banke (u većinskom vlasništvu talijanskih bankarskih grupacija) otpada 44,8 posto ukupne aktive i 54,6 posto dobiti prije oporezivanja. Na treće se mjesto probila Raiffeisenbank Austria, čija je aktiva zabilježila rast od 33,6 posto, na 12,8 milijardi kuna, a ta je banka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 160,2 milijuna kuna. Splitska banka (u većinskom vlasništvu Bank Austria Creditanstalt, članicom bankarske grupacije HVB) iskazala je aktivu od 9,4 milijarde kuna, što je smanjenje za 3,75 posto u odnosu na kraj prošle godine, a dobit joj iznosi 144,2 milijuna kuna. Visok rast aktive, za 46,1 posto iskazala je Hypo Alpe-Adria-Bank (članica austrijske Hypo grupe) čija je aktiva na kraju rujna iznosila 9,27 milijardi kuna, a dobit prije oporezivanja 113,3 milijuna kuna. Zbroje li se podaci za tih pet banaka (dvije u vlasništvu talijanskih a tri austrijskih banaka) proizlazi da na njih otpada više od 64 posto aktive, a ostvarile su gotovo 74 posto od ukupne dobiti. Riječka banka (od ove godine još jedna u većinskom vlasništvu Austrijanaca - bečke Erste Banke) uslijed poznate afere zabilježila je pad aktive za 23 posto na 8,15 milijardi kuna, a zanimljivo je da iskazuje dobit prije oporezivanja od 107 milijuna kuna. Na sedmom je mjestu Erste & Steiermaerkische bank sa 5,94 milijarde kuna aktive (rast od 20,9 posto) i dobiti prije oporezivanja 94,5 milijuna kuna. Za iduću godinu najavljeno je spajanje Riječke i Erste & Steiermaerkische banke pa bi ta 'nova' banka po veličini aktive zauzela treće mjesto na hrvatskom bankarskom tržištu. Tek na osmom je mjestu jedna banka u hrvatskom - većinskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka, sa aktivom od 5,94 milijarde kuna, i visokim rastom od 98,8 posto, dok je dobit prije oporezivanja HPB-a iznosila 46,5 milijuna kuna. Sa aktivom većom od pet milijardi kuna još je Nova banka (nastala spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke u većinskom vlasništvu Charlemagne Capitala) sa aktivom od 5,17 milijardi kuna, dok kod dobiti prije oporezivanja iskazuje negativni rezultat od 45,2 milijuna kuna. 14. DAB prodao 25 posto dionica u PBZ-u za 140 milijuna eura Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u petak je potpisala ugovor o prodaji 10 posto dionica Privredne banke Zagreb njenom većinskom vlasniku talijanskoj Gruppo IntesaBci, te 15 posto Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), potvrdio je direktor DAB-a Marinko Filipović. Država je svojih 25 posto dionica PBZ-a prodala za oko 140 milijuna eura (odnosno za 139,56 milijuna eura), izjavio je Filipović. DAB je dionice PBZ-a prodao po 33 eura za dionicu, a kako je na jučerašnjoj izvanrednoj skupštini PBZ-a odlučeno da se DAB-u isplati prijevremena dividenda od pola eura po dionici, dobivena je cijena od 33,5 eura po dionici. Filipović ističe da će vlasnici PBZ-a uskoro dati i javnu ponudu malim dioničarima za otkup njihovih dionica, po cijeni po kojoj je država prodala svoje dionice, odnosno po 33 eura za dionicu. Filipović procjenjuje da će EBRD svoje dionice u PBZ-u uskoro ponudi na burzi. DAB je, naime, dao suglasnost EBRD-u da nakon nekog vremena može preprodati svoje dionice. Kupnjom još 10 posto dionica PBZ-a, talijanska Intesa u svom vlasništvu ima 76,3 posto dionica PBZ-a. PBZ je privatizirana u prosincu 1999. i tada je talijanska Banca Commerciale Italiana (BCI), članica grupacije Gruppo IntesaBci, kupila 66,3 posto dionica, a taj većinski paket platila je 301 milijun eura. U vlasništvu države, odnosno DAB-a tada je ostalo 25 posto dionica, a današnjom transakcijom država je u potpunosti izišla iz PBZ-a. Mali dioničari imaju 8,7 posto dionica PBZ-a. 15. 60 milijuna eura sindiciranog zajma za Erste&Steiermarkische bank Erste&Sreiermarkische Banka (ESB) potpisala je u ponedjeljak sa sindikatom inozemnih banaka Ugovor o kreditu vrijednom 60 milijuna eura, namijenjenom redovnom poslovanju banke, posebice kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva. Kako su izvijestili iz ESB-a, kredit je odobren na četiri godine, uz kamatnu stopu koja je, po današnjim uvjetima, ispod četiri posto godišnje, a banka agent u tom poslu bila je Standard Bank iz Londona. U sindikatu banaka sudjelovalo je ukupno 17 banaka, a zbog interesa tržišta i povoljnih uvjeta, ESB je umjesto prvotno traženih 40 milijuna eura sklopila Ugovor o kreditu od 60 milijuna eura. Zajednički aranžeri kredita, sa po upisanih 5,5 milijuna eura bile su Erste Bank der oesterrichischen Sparkassen Ag iz Austrije i londonska Standard Bank. Ugovor su u ime ESB-a potpisali član Uprave Boris Centner te direktor Sektora gospodarstva Marko Krajina, izvijestili su iz ESB-a. 16. 3. OECD-ov okrugli stol završava donošenjem "white paper-a" Dvodnevni 3. Okrugli stol OECD-a o korporativnom upravljanju za jugoistočnu Europu "South East Europe Corporate Governance Roundtable", završio je u petak prihvaćanjem 19 točaka prijedloga preporuka i smjernica ("white paper") korporativnog upravljanja za zemlje regije jugoistočne Europe. Zagrebački je okrugli stol, čiji su organizatori OECD i Svjetska banka, a domaćin Zagrebačka burza, posebnu pažnju usredotočio na odgovornosti uprave, nadzornih odbora i ulozi vlasnika (stakeholdera) u korporativnom upravljanju. To su ujedno i osnovna područja koja se obrađuju u prijedlogu "white papera". Prvi je okrugli stol OECD-a o korporativnom upravljanju održan u Bukureštu 2001., a drugi u Istanbulu u svibnju ove godine. Prijedlozi sa sva tri okrugla stola biti će razmotreni, kako je najavljeno na današnjem zagrebačkom skupu, u ožujku iduće godine, kada će ekspertni tim OECD-a iz ta tri dokumenta izraditi zajedničke OECD-ove preporuke i smjernice korporativnog upravljanja za zemlje regije jugoistočne Europe. Približno godinu dana nakon donošenja tih zajedničkih preporuka, predloženo je na današnjem okruglom stolu, održat će se skup na kojem će se razmotriti koliko je učinjeno na području korporativnog upravljanja u jugoistočnoj Europi, odnosno u kojoj se mjeri provodi taj "white paper" OECD-a. Zagrebački je okrugli stol okupio oko sto sudionika, predstavnika državnih vlasti i gospodarstva iz više od 15 zemalja regije i svijeta, kao i nekoliko međunarodnih institucija, poput Svjetske banke, USAID-a ili EBRD-a. 17. Statistika Rast industrijske proizvodnje od kolovoza do listopada 8,1 posto - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi značajne stope rasta. Tako je u razdoblju od kolovoza do listopada ove godine u usporedbi s istom prošlogodišnjim razdobljem industrijska proizvodnja povećana za 8,1 posto. U odnosu pak na prethodna tri mjeseca - od svibnja do srpnja ove godine industrijska je proizvodnja u razdoblju od kolovoza do listopada povećana za 3,5 posto. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku izračunati na temelju indeksa trend-ciklus, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Gledano po područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti, u razdoblju od kolovoza do listopada ove u usporedbi s istim vremenom prošle godine, rudarstvo i vađenje bilježi povećanje proizvodnje za 26,1 posto, opskrba električnom energijom, plinom i vodom za 11,4 posto, dok je proizvodnja prerađivačke industrije povećana za 6 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama pak, za isto je usporedno razdoblje najveći rast ostvaren kod proizvodnje intermedijarnih proizvoda - za 13,3 posto, te trajnih proizvoda za široku potrošnju 11,9 posto. Proizvodnja energije i kapitalnih proizvoda povećani su za po 9,3 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4 posto. U vremenu od kolovoza do listopada ove godine u usporedbi s prethodna tri mjeseca - od svibnja do srpnja 2002., promatrano po NKD-u, opskrba električnom energijom, plinom i vodom ostvarila je rast od 4,2 posto, a prerađivačka industrija za 3 posto, dok se kod rudarstva i vađenja bilježi pad za 1,3 posto. Među glavnim industrijskim grupacijama u razdoblju kolovoz - listopad u usporedbi s prethodna tri mjeseca, najveći rast proizvodnje ostvaren je kod kapitalnih proizvoda - za 10,7 posto. Proizvodnja energije povećana je za 4,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,1 posto, intermedijarnih proizvoda za 3,3 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,6 posto.