SPOMEN-VEČER BISKUPU JANU VOJTAŠŠAKU I POLITIČARU ALEXANDRU DUBČEKU

ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Spomen-večer slovačkom biskupu Janu Vojtaššaku (1877.-1965.) u prigodi proslave 125. obljetnice njegova rođenja, te slovačkom političaru Alexandru Dubčeku (1921.- 1992.) u prigodi obilježavanja desete obljetnice njegove smrti priredila je večeras Matica slovačka u Zagrebu.#L# O životu i djelu slovačkog političara Alexandra Dubčeka večeras je na slovačkom jeziku govorila lektorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Anna Valcerova. Ocijenila je da je Dubček bio glavni predstavnik demokratskih reforma u Čehoslovačkoj 1968. koji se zalagao za socijalizam u kojemu bi sve socijalističke zemlje imale svoj vlastiti razvoj, a ne po uzoru na tadašnji SSSR. To se, dodala je, nije svidjelo sovjetskom predsjedniku Leonidu Brežnjevu te je 21. kolovoza 1968. SSSR okupirao Čehoslovačku. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljeća Dubčeku je bio zabranjen intelektualni rad, no on je u svijetu bivao sve popularniji, posebno u Italiji i Francuskoj, istaknula je Valcerova. Dodala je i kako je 1989. zajedno s Vaclavom Havelom sudjelovao u "baršunastoj revoluciji" koja je označila konačan dolazak demokracije u tadašnju Čehoslovačku. Dubček je umro 1992. od ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći. "No njegove misli su i danas važne, jer je bio čovjek koji se jednako znao oduprijeti i domaćim izdajicama, kolaboracionistima, i Brežnjevu", rekla je Valcerova. Predavanje "Jan Vojtaššak - mučenik Crkve i naroda", s posebnim naglaskom na noć s 13. na 14. travnja 1950. kad su u tadašnjoj Čehoslovačkoj ukinuti svi muški crkveni redovi i zatvoreni svi samostani, održala je povjesničarka Nevenka Nekić. Rekla je kako je Vojtaššak, koji je biskupom imenovan 1920., uhićen u rujnu 1950. i odveden na robiju. Po njezinim riječima u montiranom sudskom procesu 1951. osuđen je na 24 godine robije, gubitak svih građanskih prava i konfiskaciju imovine. Nakon 14 godina robijanja u listopadu 1963. pušten je iz zatvora, no određeno mu je mjesto gdje mora živjeti, rekla je Nekić. Dodala je kako je umro od posljedica srčanog udara 14. studenoga 1965. Predsjednik Matice slovačke Zlatko Jevak podsjetio je kako je na današnji dan prije deset godina dogovoren razlaz između Češke i Slovačke koji je na snagu stupio 1. siječnja 1993. Spomen-večeri nazočili su i slovački veleposlanik u Hrvatskoj Jan Petrik, predsjednik Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva Ante Vukasović i prvi hrvatski veleposlanik u Slovačkoj (1992.- 1998.) Zlatko Stahuljak. (Hina) sdju ln