FR-RO-obavještajci-Policija-Kriminal-Diplomacija-Vlada franc-le monde od 22.11.02.rumunjski securitate FRANCUSKALE MONDE22.XI.2002.Rumunjska i utvara Securitatea"Nije lako pronaći grobove Nicolaea i Elene Ceausescu, diktatorskog para
koji je dvadeset pet godina vladao Rumunjskom. Treba imati pratnju na bukureštanskom vojnom groblju Ghencea, budući da je ta dva groba gotovo nemoguće pronaći: to su dva četvorna metra zemlje s dvama improviziranim križevima. Ime 'genija s Karpata' jedva se dade pročitati.Pošto su u prosincu 1989. po kratkom postupku pogubili Conducatora i njegovu suprugu, čini se da su se Rumunji što prije htjeli otarasiti ne samo izrešetanih trupala, već i kolektivnog pamćenja koje još uvijek salijeće njihovu maštu.Utvara Securitatea, političke policije komunističkog režima još je prisutna u njihovoj svakodnevici. Prema rumunjskim glasilima, dobar broj časnika Securitatea 'reciklirao' je njegov nasljednik, Rumunjska obavještajna služba (SRI). Drugi su postali važni čimbenici političkog i gospodarskog života u postkomunističkoj Rumunjskoj.U međuvremenu, Rumunjska se kandidirala za Europsku uniju i za
FRANCUSKA
LE MONDE
22.XI.2002.
Rumunjska i utvara Securitatea
"Nije lako pronaći grobove Nicolaea i Elene Ceausescu,
diktatorskog para koji je dvadeset pet godina vladao Rumunjskom.
Treba imati pratnju na bukureštanskom vojnom groblju Ghencea,
budući da je ta dva groba gotovo nemoguće pronaći: to su dva
četvorna metra zemlje s dvama improviziranim križevima. Ime
'genija s Karpata' jedva se dade pročitati.
Pošto su u prosincu 1989. po kratkom postupku pogubili Conducatora
i njegovu suprugu, čini se da su se Rumunji što prije htjeli
otarasiti ne samo izrešetanih trupala, već i kolektivnog pamćenja
koje još uvijek salijeće njihovu maštu.
Utvara Securitatea, političke policije komunističkog režima još je
prisutna u njihovoj svakodnevici. Prema rumunjskim glasilima,
dobar broj časnika Securitatea 'reciklirao' je njegov nasljednik,
Rumunjska obavještajna služba (SRI). Drugi su postali važni
čimbenici političkog i gospodarskog života u postkomunističkoj
Rumunjskoj.
U međuvremenu, Rumunjska se kandidirala za Europsku uniju i za
NATO. Na susretu na vrhu Sjevernoatlantskog saveza u Pragu 22.XI.
treba se donijeti odluka o njezinu prijamu. Američki tisak, napose
'Washington Post' već se pita o pogubnosti takva postupka.
Pitanje je vrlo jednostavno: kako u NATO uključiti obavještajne
službe glasovite sa svog neprijateljstva prema Zapadu, a koje se uz
to nisu dovoljno reformirale? 'Pitanje uloge koju danas imaju bivši
agenti Securitatea spoj je stvarnosti i mitologije i ne zabrinjava
NATO', rekao je nedavno Mircea Geoana, rumunjski ministar za
vanjske poslove.
Međutim, to se mišljenje u Rumunjskoj pobija. Novine u Bukureštu
često su pozivale vlasti da rasvijetle tu tmurnu stranu nedavne
povijesti zemlje. Prema rumunjskim glasilima, bivšim agentima
političke policije ne treba samo zabraniti pristup javnoj
dužnosti, već Rumunje treba potaknuti da se sučele s vlastitom
prošlošću. To je golema zadaća.
Naime, već dvije godine omogućen im je pristup građanskim dosjeima
Securitatea koji, složeni jedan do drugog, čine niz od dvanaest
kilometara. Za pedeset godina komunističkog režima diktatorska je
politička policija sačinila 1,8 milijuna dosjea. Kako su se ovi
ticali ne samo osobe koja je bila pod nazorom, već i njegove
obitelji i prijatelja, Securitate je uspio u podvigu da snimi
privatni život više milijuna Rumunja.
Trebalo je deset godina da rumunjske vlasti odluče da 2000. osnuju
Državno vijeće za proučavanje arhiva Securitatea (CNSAS). Unatoč
osnutku tog tijela, Rumunjima je još uvijek otežan pristup arhivima
Securitatea i utvrđivanje identiteta časnika koji su radili u
političkoj policiji.
Naime, arhivi s dosjeima bivše političke policije još su u rukama
Rumunjske obavještajne službe. Prije nego dobiju pristup svojim
spisima, zainteresirani pojedinci moraju čekati da ih SRI
ovjerovi. To može potrajati i nekoliko mjeseci, pa i godinu dana,
čime se tumači mali broj uvida: 862 od 7.208 zahtjeva u dvije
godine.
'Ti nam spisi daju prigodu da se izliječimo od totalitarnog šoka,
kaže Horia-Roman Patapievici, član CNSAS-a. Živimo u nekoj vrsti
šizofrenije: mrzimo komunizam, ali se i dalje ponašamo po njegovim
pravilima. Nakon totalitarnog iskustva, rumunjsko je društvo u
potpunosti uništeno. Najgore je što smo mjerila naših krvnika
prihvatili kao svoja. Slični smo prokisnuloj majonezi'.
Zastupnica ekstremističke stranke Velika Rumunjska Daniela
Buruiana zagovara drukčije stajalište: 'Prošlost nas sprječava da
gradimo budućnost, ističe. CNSAS je beskorisna ustanova'.
Parlamentarno povjerenstvo, kojega je dopredsjednica, poduzelo je
korake kako bi preuzelo nadzor nad njim.
Namjera CNSAS-a da utvrdi identitet časnika Securitatea kvari
također njegove odnošaje s obavještajnim službama. Trebao bi se
objaviti popis s imenima stotinjak bivših agenata, ali se SRI tomu
protivi, dok parlamentarno povjerenstvo prijeti članovima CNSAS-a
zatvorom.
No pravi ulog je drugdje, jer bivši časnici koji su radili u
Ceausescuovoj političkoj policiji još su na dužnosti. Zakon daje
jasnu definiciju političke policije: 'Svako djelovanje koje
ugrožava ljudska prava'. A nadzor nekoliko milijuna Rumunja,
neovlašteno prisluškivanje, zabrana slobodnog izražavanja,
uhidba, ispitivanje i zlostavljanje doista jesu povrede ljudskih
prava.
Opširnost dosjea govori da je Securitate htio uvjeriti kako su
njegovi postupci bili zakoniti, kaže Germina Nagat, član CNSAS-a.
Naime, ako pogledamo zakone iz komunističkog doba i poslovnike
Securitatea, možemo primijetiti da rad političke policije nije bio
zakonski utemeljen.
Časnici su radili potpuno protuzakonito. To je dovoljan razlog da
žrtve svoje nekadašnje krvnike sudbeno gone. Nekoliko je suđenja
već počelo i bivši se časnici Securitatea osjećaju ugroženi.
Dvanaest godina nakon pada komunizma, Rumunjska kuca na vrata NATO-
a. Nicolae Ceausescu i njegova žena Elena više nisu među živima. No
čini se da parodija suđenja i pogubljenje po kratkom postupku nisu
dovoljni da čitavo jedno društvo krene naprijed. Cijena koju
Rumunjska mora platiti za ulazak u euro-atlantsku obitelj veća je
od cijene žurne gradnje dvaju grobova. Je li spremna za to?", pita
se Mirel Bran.