ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Potpredsjednik Hrvatskog sabora Mato Arlović u ponedjeljak je u Zagrebu s voditeljem Ureda promatračke misije Europske unije u Hrvatskoj Hansom Eweom razgovarao o Prijedlogu ustavnog zakona o manjinama,
priopćeno je iz saborske službe za odnose s javnošću.
ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Potpredsjednik Hrvatskog sabora
Mato Arlović u ponedjeljak je u Zagrebu s voditeljem Ureda
promatračke misije Europske unije u Hrvatskoj Hansom Eweom
razgovarao o Prijedlogu ustavnog zakona o manjinama, priopćeno je
iz saborske službe za odnose s javnošću.#L#
Arlović je istaknuo da je to pitanje od prvorazrednog nacionalnog
interesa, a tako i međunarodnog, piše u priopćenju.
Konačni prijedlog zakona o manjinama, koji je pripremila hrvatska
vlada, upućen je u saborsku proceduru. Sporni članak 17. sada, po
Konačnom prijedlogu članak 18., sadrži kompromisno rješenje, po
kojemu stoji da nacionalne manjine imaju pravo na zastupnike u
Hrvatskom saboru, te da se to regulira Izbornim zakonom.
Novi Ustavni zakon osnažio bi već postignuta prava nacionalnih
manjina, a to je pravo na uporabu njihova jezika u privatnom i
javnom životu, dvojezično, odnosno trojezično izdavanje
dokumenata, pravo na uporabu jezika i pisma manjina u obrazovanju,
od vrtića nadalje, uporaba simbola, znamenja, grbova i himni, pravo
na osnutak vjerskih ustanova i škola, shodno vjerskom uvjerenju, te
pravo na manjinsku samoupravu.
U razgovoru s Eweom Arlović je istaknuo da bi bilo pravedno da su sve
nacionalne manjine zastupljene u Hrvatskom saboru, gdje bi se na
osnovama srodnosti formirale skupine manjina. Tako bi jedan
zastupnik zastupao nekoliko njih. Prema ustavu Republike Hrvatske
sve su manjine ravnopravne, no s druge strane sve one u Hrvatskom
saboru nemaju svojeg zastupnika. Zastupnike u Parlamentu nemaju
Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci, Slovenci, Turci, Romi,
Rumunji, Rusi, Bugari i po tome su oni neravnopravni u odnosu na one
koji imaju zastupnike u Parlamentu.
U priopćenju se dodaje kako je Arlović rekao da velik broj građana
Hrvatske, koji su po nacionalnoj pripadnosti nacionalne manjine,
glasuju, odnosno ostvaruju svoje biračko prvo kroz građanske
liste, a ne samo putem lista nacionalnih manjina. Taj omjer je po
prilici 50:50 posto kod Mađara, Talijana, Čeha i Slovaka, dok
pripadnici srpske nacionalne manjine čak šest puta manje glasuju za
liste svojih predstavnika manjina nego za političke liste.
Po zadnjem popisu stanovništva 2001. godine u RH ima 331.383
pripadnika nacionalnih manjina, što je u odnosu na ukupan broj
građana RH 7,41 posto.
Arlović drži da bi trebalo omogućiti da se zastupnici nacionalnih
manjina biraju na listama poltičkih stranaka i na nezavisnim
listama građana i da se tako "pokriju" sve manjine. Na taj način bi
svaka manjina imala svog predstavnika, piše u tekstu priopćenja.
Hans Ewe je zahvalio na iscrpnom razgovoru izrazivši uvjerenje da
Ustavni zakon sve dosad nije bio donijet iz jednostavnog razloga
što se puno toga njime željelo konkretno regulirati.
No, kako novo izborno zakonodavstvo treba biti riješeno najmanje
godinu dana prije održavanja redovnih izbora, što stoji kao odredba
u Ustavnom zakonu za provedbu Ustava RH, to bi značilo da novi
Izborni zakon treba biti donesen do 2. travnja iduće godine. Ako se
to ne bi dogodilo, izbori bi se provodili po starom Izbornom zakonu
s njegovim izmjenama i dopunama, dodaje se u priopćenju.
(Hina) pp/rt sv