ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru izrazili su nakon današnjeg sastanka proširenog Predsjedništva Sabora neslaganje s prijedlogom ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno s
dijelom vezanim za dvostruko pravo glasa.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Predstavnici nacionalnih manjina u
Hrvatskom saboru izrazili su nakon današnjeg sastanka proširenog
Predsjedništva Sabora neslaganje s prijedlogom ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina, posebno s dijelom vezanim za
dvostruko pravo glasa. #L#
Vlada je početkom ovog tjedna pripremila Konačni prijedlog
ustavnog zakona o pravima manjina, po kojem bi nacionalne manjine
koje čine više od 1,5 posto stanovništva birali najmanje jednog
zastupnika, odnosno onoliko koliko bi im pripalo tzv. nefiksnom
kvotom. Za pripadnike manjina s manje od 1,5 posto stanovništva
predviđa se dvostruko pravo glasa. Više od 1,5 posto stanovništva u
Hrvatskoj ima samo srpska nacionalna manjina.
Prema neslužbenim informacijama, na današnjoj konzultativnoj
sjednici saborskog Predsjedništva, zastupnika manjina i
predstavnika Vlade o tom zakonskom prijedlogu, pravu dvostrukog
glasa usprotivili su se SDP, HSP i DC. HSS se nije izjašnjavao, dok
su predstavnici manjina, LS-a, HNS-a i PGS-a mišljenja da bi
manjine trebale imati više prava nego do sada.
Predsjednika Kluba zastupnika Liberalne stranke i zastupnik
mađarske nacionalne manjine Tibor Santo rekao je kako su se
protivnici tog prijedloga zalagali da se u ustavni zakon o pravima
manjina ugradi samo ustavna odredba o mogućnosti dvostrukog
glasanja, odnosno da nema potrebe za predlaganjem rješenja koja će
nuditi razlike između pojedinih "velikih ili malih" manjina.
"Smatramo da je time unesen dodatan razdor na osnovnu raspravu o
pozitivnoj diskriminaciji", ustvrdio je Santo, objašnjavajući da
je pozitivna diskriminacija instrument kojim se onome koji je
slabiji ili u manjini omogućava do postigne jednakost, a ne
institut koji znači diskriminaciju u nekom drugom smislu.
Po njegovim riječima najspornija je ideja da se zastupnici manjina
biraju s lista političkih stranaka i da se poništi dosegnuto pravo
birača pripadnika manjina da sami izaberu određeni broj svojih
zastupnika.
Kazao je da je rješenje lako doseći ukoliko formulacija budućeg
zakona koja dođe iz vlade bude prihvaćala "samo ono što već postoji
u Ustavu". Nelogičnom je ocijenio mogućnost da ustavni zakon koji
se bavi problematikom nacionalnih manjina bude ispod razine
Ustava.
Objašnjavajući protivljenje izboru zastupnika manjina preko
stranačkih lista, predstavnik talijanske manjine Furio Radin rekao
je da bi taj izborni model od predstavnika manjina stvorio
"stranačke poslušnike". Smatra da zastupnici izabrani na takav
način ne bi odgovarali manjini koju predstavljaju, već isključivo
stranci koja ih je predložila.
Kazao je da je amandman o izboru zastupnika manjina sa stranačkih
lista bio pripremljen još u srpnju, iako su, kako tvrdi, od
premijera Račana dobili obećanje da se taj model izbora neće
primjenjivati.
"Na pomolu je prijevara kojom nas se želi kontrolirati", kazao je
Radin, dodajući da su predstavnici manjina razočarani hrvatskom
vladom i njenim postupcima prema nacionalnim manjinama.
Rekao je da je o prijedlogu ovog zakona danas razgovarao s
predstavnikom Europske unije, te da će se sutra sastati s
predstavnicima OESS-a.
Nakon sjednice šireg Predsjedništva Sabora potpredsjednik Vlade
Goran Granić, koji je sudjelovao na sjednici, najavio je da će Vlada
za osam dana donijeti konačnu odluku s kakvim će prijedlogom izaći
pred Sabor. Do tada se mora riješit pitanje dvostrukog prava glasa,
oko kojeg su stranke podijeljene.
(Hina) am jn