ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Uz jedan ministarski glas protiv, Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru poslala Konačni prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u kojemu nije precizno uredila izbor manjinskih
zastupnika u Sabor, nego je ostavila da se to pitanje uredi izbornim zakonom.
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Uz jedan ministarski glas protiv,
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru poslala Konačni
prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u kojemu
nije precizno uredila izbor manjinskih zastupnika u Sabor, nego je
ostavila da se to pitanje uredi izbornim zakonom.#L#
Premijer Ivica Račan rekao je da je to rješenje kakvo-takvo jamstvo
da će Ustavni zakon u Saboru dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu,
odnosno 101 zastupnički glas.
Pretpostavljam da tu forumlaciju nitko ne bi mogao osporiti, osim
ako nije riječ o lošoj političkoj volji, rekao je premijer te
napomenuo da bi se, ako se u Saboru postigne dvotrećinska
suglasnost, u Ustavni zakon mogla ugraditi i preciznija
formulacija o načinu izbora manjinskih zastupnika.
Izbornim bi se zakonom, pored općeg biračkog, pripadnicima manjina
moglo osigurati i posebno pravo da biraju svoje zastupnike, stoji u
prijedlogu Ustavnog zakona protiv kojega je bio ministar znanosti
Gvozden Flego.
Flegin je stav da je predloženo rješenje (iz članka 17. Ustavnog
zakona) neprihvatljivo, da bi se o njemu još jednom trebalo
razmisliti. Čini se da predloženi zakon kaže ministar, ide ispod
stečenih prava i nije ono što bi trebao biti.
I premijer Račan i potpredsjednik Vlade Goran Granić sa žaljenjem
su konstatirali kako se rasprave o predloženom Ustavnom zakonu
svode samo na čl. 17., odnosno na izbor manjinskih zastupnika u
Sabor.
Glas posebno dižu oni koji su se na određeni način našli ugroženi,
tvrdi Granić i ističe kako su problem "ljudi koji su od etničke
pripadnosti napravili zanimanje".
Granić je ustvrdio da međunarodna zajednica i njeni predstavnici
nisu pomogli da se u javnosti predstavi prava problematika tog
pitanja. Naveo je da predstavnici manjina u Parlamentu nemaju
reducirani, nego opći mandat, ne zastupaju samo manjine, nego sve
građane.
Potsjetio je da manjine sada u Saboru imaju pet zastupnika, da su
izabrani tako da su pripadnici manjina odlučili hoće li koristiti
opće ili posebno pravo glasa.
Problem je sadašnjeg modela što se od predstavnika manjina traži da
se izjasne kao pripadnici manjina, a to je defekt u odnosu na važeće
demokratske strandarde - njegovo je pravo da se izjašnjava, ali to
od njega nitko ne može tražiti, smatra Granić.
Premijer Račan podsjetio je da je i sada izbor zastupnika manjina
riješen izbornim zakonom, koji umjesto dvotrećinske traži običnu
većinu.
Ustavni zakon u Saboru traži 101 glas, a do sada se za neke od
razmatranih varijanti to nije uspjelo dobiti, koplja su se lomila
upravo oko članka 17., rekao je Račan držeći da će riješenje koje je
Vlada ponudila biti kakvo-takvo jamstvo da se u Saboru dobije
potrebna većina.
Najave pojedinih pripadnika nacionalnih manjina da će tražiti
intervenciju Beograda ili Rima ne pomažu, poručio je Račan.
Izrazio je nadu da će široko postavljena forumulacija za koju se
Vlada odlučila, omogućiti konkretan dogovor i osigurati da se
sporno pitanje riješi bez izvanjskih intervencija i pozivanja na
njih.
Predloženi Ustavni zakon pripadnicima manjina jamči pravo da se
slobodno služe svojim jezikom i pismom, pravo na kulturnu
autonomiju, na slobodno održavanje veza s matičnim narodom.
Uređuje izbor manjinskih samouprava, odnosno manjinskih
predstavnika u lokalnim jedinicama, predviđa osnivanje Savjeta za
nacionalne manjine, tijela koje bi razmatralo, predlagalo i
rješavalo pitanja važna za ostvarivanje i zaštitu prava i sloboda
manjina.
(Hina) bn/bm sšh