US-E-RU-nato-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Trgovina-Organizacije/savezi-Ratovi WP 21. XI. širenje vojnog saveza SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON POST21. XI. 2002.Priča o uspjehu NATO-a"Nakon krvave revolucije iz 1989., kada su
diktator Nikolai Čaušesku i njegova supruga pogubljeni, nije bilo mnogo onih koji su pretpostavljali kako će Rumunjska uskoro postati učinkovita demokracija. Stanje u susjednoj Bugarskoj, zemlji tajne policije koja je izvodila ubojstva u zapadnoeuropskim prijestolnicama, i koja je navodno planirala ubiti papu, nije se činila ništa više obećavajućom. Za baltičke države, Letoniju, Litvu i Estoniju, u pitanju je bio goli opstanak; kada se raspao Sovjetski Savez, te tri zemlje imale su tek kratku i ne baš ohrabrujuću povijest kao neovisne države. Činjenica da će svim tim zemljama, zajedno sa Slovačkom i Slovenijom, danas biti ponuđeno članstvo u NATO-u graniči s čudom, a svakako je povod za slavlje. Sve te zemlje danas su učinkovite demokracije s gospodarstvima slobodnog tržišta, poštuju se ljudska prava a životni standard stalno je u porastu. Surovost i brutalni, ponekad i ubojiti režimi koji su postojali prije samo 15 godina sada su iznenađujuće daleka uspomena, sveučilišnim studentima u Bukureštu, Sofiji i Bratislavi skoro
ovi
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
21. XI. 2002.
Priča o uspjehu NATO-a
"Nakon krvave revolucije iz 1989., kada su diktator Nikolai
Čaušesku i njegova supruga pogubljeni, nije bilo mnogo onih koji su
pretpostavljali kako će Rumunjska uskoro postati učinkovita
demokracija. Stanje u susjednoj Bugarskoj, zemlji tajne policije
koja je izvodila ubojstva u zapadnoeuropskim prijestolnicama, i
koja je navodno planirala ubiti papu, nije se činila ništa više
obećavajućom. Za baltičke države, Letoniju, Litvu i Estoniju, u
pitanju je bio goli opstanak; kada se raspao Sovjetski Savez, te tri
zemlje imale su tek kratku i ne baš ohrabrujuću povijest kao
neovisne države. Činjenica da će svim tim zemljama, zajedno sa
Slovačkom i Slovenijom, danas biti ponuđeno članstvo u NATO-u
graniči s čudom, a svakako je povod za slavlje. Sve te zemlje danas
su učinkovite demokracije s gospodarstvima slobodnog tržišta,
poštuju se ljudska prava a životni standard stalno je u porastu.
Surovost i brutalni, ponekad i ubojiti režimi koji su postojali
prije samo 15 godina sada su iznenađujuće daleka uspomena,
sveučilišnim studentima u Bukureštu, Sofiji i Bratislavi skoro
nerealna. Nove zemlje članice NATO-a dokaz su da se političke i
gospodarske slobode mogu brzo ukorijeniti u ovoj eri
globalizacije, čak i u državama za koje je to naizgled malo
vjerojatno. One su odgovor onima koji sada tvrde kako takva
liberalizacija nije moguća u muslimanskom dijelu svijeta.
Te priče o uspjehu svjedočanstvo su i o vrijednosti NATO-a u vrijeme
kada se savez dovodi u pitanje na obje strane Atlantika. U velikoj
mjeri, NATO je osigurao okvir unutar kojeg su se bivše komunističke
zemlje Europe demokratizirale. Željne sigurnosti koju nudi vojni
savez sa Sjedinjenim Državama, i uz veliku želju da budu prihvaćene
u najekskluzivniji klub Zapada, vlade u regiji rado su godinama
prihvaćale političko tutorstvo. Kako bi zadovoljile NATO, jamče
slobodu medija, održavaju su poštene i slobodne izbore, ublažavaju
potencijalno opasne probleme s etničkim manjinama a vojna i
policijska mašinerija sovjetskog tipa sistematično se uklanja.
Problemi još uvijek postoje, posebice korupcija- no sedam novih
članica NATO-a složilo se još nekoliko godina pridržavati
'akcijskih planova za članstvo'.
Neki kritičari tvrde da je, radeći na ovakvoj političkoj
inkubaciji, NATO prestao biti djelotvorni vojni savez i kako mu je
možda nije suđeno da potraje. Međutim, organizacija je polako ali
sustavno izgrađivala samu sebe za 21. stoljeće. Stvaranje
reakcijskih snaga koje će biti sposobne za misije u čitavom
svijetu, koje bi također danas trebale dobiti zeleno svjetlo na
praškom summitu, predstavlja važan korak u pravom smjeru. To da li
će NATO sada postati organizacija za borbu protiv terorista i
razbojničkih zemalja i širenje demokracije van granica Europe
ovisit će o tome može li se politička volja za snažnim
transatlantskim partnerstvom održati, i u Washingtonu i u Europi.
Ipak snaga i potencijal te veze trebali bi biti očiti u dva velika
ostvarenja koja se sada mogu pripisati NATO-u: prvo odvraćanje
sovjetske agresije a sada i ujedinjenje mirne i slobodne Europe",
stoji u uvodniku lista.