ZAGREB, 21. studenoga (Hina)- Ponovljeno izdanje knjige Josipa Berse "Dubrovačke slike i prilike" (1800.-1880.) u nakladi dubrovačkog ogranka Matice hrvatske (MH) predstavljeno je danas u Matičinoj palači u Zagrebu.
ZAGREB, 21. studenoga (Hina)- Ponovljeno izdanje knjige Josipa
Berse "Dubrovačke slike i prilike" (1800.-1880.) u nakladi
dubrovačkog ogranka Matice hrvatske (MH) predstavljeno je danas u
Matičinoj palači u Zagrebu. #L#
Prvo izdanje objavila je Matica u Zagrebu 1941., a u predgovoru toga
izdanja Tias Mortigjija piše da je Josip Bersa, koji je rođen u
Zadru 1862. gdje je i umro 1932., "izraziti predstavnik visokog
kulturnog sloja inteligencije Dalmatinske Hrvatske iz 19. i
početka 20. stoljeća".
Da bi se čitateljstvo upoznalo s nastankom toga djela u predgovoru
se podsjeća da je Bersa kao trogodišnje dijete s ocem na izmaku
1865. došao u Dubrovnik. U tome gradu Bersa provodi djetinjstvo i
završava gimnaziju te postaje pravi Dubrovčanin koji čitav život
proživljava i neumorno ispituje pojave iz prošlosti i života
Dubrovnika, stoji u predgovoru prvog izdanja.
Priređivač drugog izdanja Stjepan Ćosić u opsežnom predgovoru piše
o Bersi kao književniku i znanstveniku, a napose o veoma
zanimljivoj povijesti te ugledne obitelji koja je u Dubrovniku
živjela od 1865. do 1881. Jedan od njegove braće je i ugledni
hrvatski skladatelj Blagoje Bersa.
Josip Bersa čitav se život bavio poezijom, književnošću,
arheologijom i kulturnom poviješću te ostao zapamćen kao pisac
jedinstvene posmrtno objavljene knjige o Dubrovniku, istaknuo je
na predstavljanju Ćosić. To djelo smatra historiografsko-
literarnim štivom o mikrokozmosu dubrovačkog 19. stoljeća. Bersa
se, dodao je, primarno bavio dubrovačkim društvenim ambijentom i
osebujnošću njegova života, intelektualnim i duhovnim sadržajima
koji su, i nakon pada Republike, Dubrovniku osigurali jedinstveno
mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti. Nigdje se kao u "Slikama i
prilikama" ne svjedoči o intelektualnome životu Dubrovnika,
potpunijim i zanimljivijim nizom biografija književnika i
znanstvenika.
Bersa je, napominje Ćosić, u knjizi okupio građane, svećenike i
vlastelu, sudionike učenih sijela, posljednje latiniste, pisce na
talijanskom i hrvatskom, erudite, pjesnike i stihotvorce,
prevoditelje, izdavače i preteče ilirizma. Među njima su Miho
Sorgo, Brnja Zamanja, Miho Gregurević, Baro Bettera, Inoćencij
Čulić (fratar Gluhi), Joakim Stulli, Đuro Ferić, Ivan Salatić,
braća Appendini, Marko Bruerović i mnogi drugi.
O knjizi su govorili i predsjednik MH Igor Zidić, predsjednik
dubrovačkog ogranka MH Vlaho Benković te povjesničar Trpimir
Macan.
(Hina) ta ip