GB-SP-US-RU-nato-Vlada-Politika BBC 20. IX. TISAK BRITANSKI RADIO - BBC20. XI. 2002.TisakThe Financial Times se pita tko je odgovoran za ekološku i ekonomsku štetu nastalu izlijevanjem nafte ako je potonuli tanker registriran na
Bahamima u vlasništvu liberijske kompanije i njime upravljaju grčki menadžeri, ako je unajmljen je od stranke ruske kompanije za trgovinu naftom sa sjedištem u Švicarskoj i ako plovi pod zapovjedništvom grčkog kapetana s azijskom posadom. Španjolski premijer Hose Marija Aznar zaprijetio je kaznenom prijavom kako bi se pokrili troškovi ekološkog prečišćavanja. Ali koga bi premijer mogao tužiti? Odvjetnici tvrde da je sve teže provoditi međunarodna pravila o pomorskom saobraćaju jer kompanije i vlasnici brodova smanjuju troškove tako što brodove registriraju u off shore zonama, a unajmljuju jeftinu i često vrlo loše obučenu posadu.The Independent nalazi da je rješenje u temeljnim inspekcijama koje bi se usredotočile na starije brodove jer oni očigledno predstavljaju veću opasnost. Jedan takav paket mjera trebala bi usvojiti Europska unija sljedeće godine, iako ga je svaka od zemalja članica mogla usvojiti i ranije. To što one to nisu učinile ne iznenađuje mnogo jer je i poštovanje postojećih pravila
BRITANSKI RADIO - BBC
20. XI. 2002.
Tisak
The Financial Times se pita tko je odgovoran za ekološku i ekonomsku
štetu nastalu izlijevanjem nafte ako je potonuli tanker
registriran na Bahamima u vlasništvu liberijske kompanije i njime
upravljaju grčki menadžeri, ako je unajmljen je od stranke ruske
kompanije za trgovinu naftom sa sjedištem u Švicarskoj i ako plovi
pod zapovjedništvom grčkog kapetana s azijskom posadom. Španjolski
premijer Hose Marija Aznar zaprijetio je kaznenom prijavom kako bi
se pokrili troškovi ekološkog prečišćavanja. Ali koga bi premijer
mogao tužiti? Odvjetnici tvrde da je sve teže provoditi međunarodna
pravila o pomorskom saobraćaju jer kompanije i vlasnici brodova
smanjuju troškove tako što brodove registriraju u off shore zonama,
a unajmljuju jeftinu i često vrlo loše obučenu posadu.
The Independent nalazi da je rješenje u temeljnim inspekcijama koje
bi se usredotočile na starije brodove jer oni očigledno
predstavljaju veću opasnost. Jedan takav paket mjera trebala bi
usvojiti Europska unija sljedeće godine, iako ga je svaka od
zemalja članica mogla usvojiti i ranije. To što one to nisu učinile
ne iznenađuje mnogo jer je i poštovanje postojećih pravila
neuvjerljivo. Sada nisu potrebne drakonske mjere već volja da se
osigura poštivanje već usuglašenih pravila, piše list u
redakcijskom komentaru.
The Times se bavi summitom NATO-a u Pragu gdje će u zapadni savez
biti primljeno još sedam zemalja. List primjećuje da je najnovije
proširenje motivirano više političkim nego vojnim razlozima. Cilj
je da se u NATO-u primi što je moguće više zemalja istočne Evrope u
nadi da će se tako proširiti zapadne vrijednosti. Čak i Rusi sada
shvaćaju da ovo proširenje NATO-a kojim će savez stići i do njihovih
granica ne predstavlja stvaranje sve opasnijeg vojnog imperija već
jamstvo političke stabilnosti širom Europe. To je daleko od prvotne
svrhe NATO saveza koji je trebalo osigurati obrambeni zid protiv
Sovjetskog Saveza pod geslom: svi za jednog, jedan za sve.
The Independent primjećuje da proširenje zapadnog saveza pokazuje
da Amerikanci ostaju privrženi NATO-u iako su prošle godine u napad
na Afganistan krenuli sami, pa se činilo da NATO gubi važnost. Od
rata u Afganistanu NATO se bori da definira svoju ulogu. Nakon
napada 11. rujna članice saveza aktivirale su klauzulu po kojoj je
napad na jednu od njih napad na sve, ali su Amerikanci ubrzo nakon
toga u napad na Afganistan krenuli sami. Proširenje u Pragu
pokazuje da se Amerika ipak odlučila podržati savez, odnosno ne
dozvoliti mu da izblijedi.
(BBC)