E-CZ-NATO-SUMMIT-Politika PROŠIRENJE - GLAVNA TEMA PRAŠKOG SUMMITA Piše: Maša TaušanZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Sjevernoatlantski savez pokrenut će na povijesnom sastanku na vrhu u Pragu 21. i 22. studenoga drugi val proširenja, u
posebno osjetljivom trenutku za NATO koji mora preispitati svoju ulogu u svijetu nakon napada na New York i Washington 11. rujna prošle godine.
Piše: Maša Taušan
ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Sjevernoatlantski savez pokrenut će
na povijesnom sastanku na vrhu u Pragu 21. i 22. studenoga drugi val
proširenja, u posebno osjetljivom trenutku za NATO koji mora
preispitati svoju ulogu u svijetu nakon napada na New York i
Washington 11. rujna prošle godine.#L#
Devetnaest bi članica NATO-a, osim u slučaju velikog iznenađenja,
trebale pozvati sedam zemalja srednje i istočne Europe da se
priključe Savezu, što je najveće proširenje od osnivanja NATO-a
1949. godine. Pozvane će biti Estonija, Latvija, Litva, Bugarska,
Rumunjska, Slovačka i Slovenija, dok će Albanija i Makedonija, iako
su također članice Vilniuske skupine i Akcijskog plana za članstvo
(MAP), ostati u čekaonici Saveza do novog proširenja, upravo kao i
Hrvatska.
Simbolično, summit u Pragu, koji će se odvijati uz velike mjere
sigurnosti, bit će prvi koji će se održati na teritoriju bivše
članice sovjetskog bloka. Češka je u NATO ušla 1999., zajedno s
Mađarskom i Poljskom.
Iako će nekoliko zemalja ostati razočarano nedobivanjem pozivnice
u Pragu, očekuje se da će NATO potvrditi svoju politiku "otvorenih
vrata" i ohrabriti ostale da nastave s prilagodbama na političkom,
ekonomskom i obrambenom planu.
Osim proširenja, koje će biti glavna tema summita, šefovi država i
vlada NATO-a razgovarat će i o prilagodbama organizacije na nove
izazove u borbi protiv terorizma.
"Prag bi trebao poslužiti kao katalizator", rekao je nadavno glavni
tajnik organizacije George Robertson. "To je trenutak istine za
Savez", dodao je.
Nakon napada na SAD 11. rujna, NATO se prvi puta u svojoj povijesti
pozvao na Članak 5 Washingtonskog sporazuma, temeljnog akta
Sjevernoatlantskog saveza. Članak 5 kaže da se članice slažu "da je
oružani napad protiv jedne od njih...napad usmjeren protiv svih".
Nakon te odluke uslijedila je serija mjera čiji je cilj bio pomoći
SAD-u u kampanji protiv terorizma.
Na praškom summitu, najavljuju diplomati, šefovi država i vlada
mogli bi usvojiti daljnje mjere u borbi terorizma, između ostalog
usvojiti princip snaga NATO-a koje bi bile sposobne intervenirati
svugdje u svijetu.
Čelnici NATO-a razgovarat će i o sigurnosti i stabilnosti Balkana
gdje NATO već godinama doprinosi očuvanju sigurnosti i
stabilnosti, te će ponoviti svoj interes da se održi mir u BiH, na
Kosovu i u Makedoniji.
NATO će također na summitu pokušati produbiti odnose sa zemljama
nečlanicama u cilju jačanja sigurnosti u čitavoj euroatlantskoj
regiji.
S tim ciljem u Pragu će se naći čelnici svih zemalja Euroatlantskog
partnerskog vijeća (EAPC), između ostaloga i hrvatsko izaslanstvo
pod vodstvom predsjednika Stjepana Mesića, tijela koje je okvir za
suradnju NATO-a s njegovim partnerima iz središnje i istočne
Europe, Kavkaza i središnje Azije.
(Hina) maš sl