POZIV U NATO JE PRIJE SVEGA POLITIČKA ODLUKA - ANALITIČAR

Piše: Maša Taušan ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Sjevernoatlantski savez od zemalja koje pretendiraju od njega dobiti pozivnicu za priključenje očekuje ispunjavanje određenih gospodarskih, demokratskih i obrambenih standarda, ali politički kriteriji ipak su glavni pri odluci o primanju novih članica što će biti slučaj i na praškom summitu 21. i 22. studenoga, ocjenjuju analitičari.#L# "Kriteriji su isključivo politički. Na praškom summitu bit će primljeno vrlo šaroliko i heterogeno društvo", rekao je u razgovoru za Hinu pred sastanak na vrhu NATO-a visoki hrvatski diplomatski izvor. Pozivnicu za priključivanje NATO-u u Pragu dobit će sedam zemalja - baltičke zemlje, Slovenija i Slovačka te Rumunjska i Bugarska. Ostale tri članice Vilniuske skupine - Albanija, Makedonija i Hrvatska koja joj se posljednja priključila i posljednja ušla u Akcijski plan za članstvo, ostat će i dalje u čekaonici Saveza. "Vječni geostrateški interes" razlog je zbog kojeg će Latvija, Litva i Estonija dobiti poziv da se priključe NATO-u, smatra isti izvor. Bivše sovjetske republike dobile su šansu ući u obrambeni savez tek nakon što je Rusija s NATO-om u svibnju ove godine osnovala novo vijeće za suradnju te se na neki način prestala kategorički protiviti širenju Saveza na bivše sovjetsko tlo. Te zemlje nemaju razvijene vojne snage, a i neki demokratski standardi su upitni, ocjenjuje diplomatski izvor. U njima je, međutim, godinu dana prije praškog summita ukinuta misija OESS-a, što izvor ocjenjuje "migom" dovoljno vremenski udaljenim od praškog summita koji je trebao ukazati da su zemlje spremne ući u obrambeni savez. Rumunjska i Bugarska, iako uz dosta neispunjenih kriterija, mogu se nadati pozivu jer su aktivno sudjelovale u američkom ratu protiv terorizma. One će ući na "velikom valu" nastalom nakon terorističkih napada 11. rujna budući da su svoje instalacije dale na korištenje antiterorističkoj koaliciji, kaže izvor. Potpora Washingtona također nije zanemariva u odluci koje će zemlje postati članice te sigurnosne asocijacije. Slovačka je pak pred rujanske opće izbore od strane samog glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona dobila upozorenje da će eventualni poziv ovisiti o ishodu glasovanja. Bivši autokratski premijer Vladimir Mečiar ne bi bio rado viđen pobjednik izbora, dok je pobjeda proeuropski orijentiranih stranaka donijela Slovačkoj velike izglede za priključenje NATO- u. Slovenija je "mala sređena zemlja" koja je ispala iz prvog kruga širenja jer velikima tada nije bila geostrateški zanimljiva, kaže diplomatski izvor, te se ona sigurno može nadati pozivnici NATO-a. Te zemlje, nakon što dobiju pozivnicu u NATO, svečano će biti primljene na sljedećem summitu, vjerojatno 2004. u Krakowu. Na tom bi summitu mogao biti pokrenut treći val proširenja u kojemu se svoje mjesto nadaju naći Hrvatska, Makedonija i Albanija. Hrvatska, čije će izaslanstvo u Pragu predvoditi predsjednik Stjepan Mesić, mogla se priključiti Akcijskom planu za članstvo i godinu dana ranije, ali su politički kriteriji odigrali presudnu ulogu da se s tim pričeka. Ministri vanjskih poslova tek su u svibnju ove godine potvrdili hrvatski ulazak u MAP. "Sada Hrvatska u cijelom procesu kasni godinama", kaže diplomatski izvor. Hrvatska mora za poziv u NATO riješiti pitanje suradnje s Međunarodnim sudom u Den Haagu, riješiti obvezu regionalne suradnje, pitanje povratka izbjeglica i obnove, donijeti sve zakone koje od nje očekuje i EU te zaključiti misiju OESS-a. (Hina) maš sv