ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Najveće izglede da dobiju poziv za pridruženje Sjevernoatlantskom savezu na njegovom summitu 21. i 22. studenoga u Pragu ima sedam zemalja članica Vilniuske skupine, dok će u čekaonici do novog vala
proširenja i dalje ostati Albanija, Makedonija i Hrvatska.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Najveće izglede da dobiju poziv za
pridruženje Sjevernoatlantskom savezu na njegovom summitu 21. i
22. studenoga u Pragu ima sedam zemalja članica Vilniuske skupine,
dok će u čekaonici do novog vala proširenja i dalje ostati Albanija,
Makedonija i Hrvatska.#L#
Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i
Slovenija zemlje su koje će šefovi država i vlada NATO-a u Pragu
pozvati da se pridruže Savezu, što je drugi val proširenja nakon
prvoga u kojemu su 1999. primljene Mađarska, Poljska i Češka.
Zemlje aspiranti trebale bi ispuniti specifične političke i
ekonomske ciljeve koji uključuju, između ostalih, rješavanje svih
međunarodnih, etničkih i teritorijalnih nesporazuma mirnim putem,
obvezu poštivanje ljudskih prava i pravne države i demokratsku
kontrolu nad oružanim snagama.
Međutim, pristupanje NATO-u nije samo pitanje ispunjavanja liste
obveza - političke i geostrateške interese te naklonost
Washingtona analitičari često smatraju odlučujućima.
Sljedećih sedam zemalja, nakon vjerojatnog poziva u Pragu, NATO-u
bi se moglo službeno pridružiti 2004. godine:
BUGARSKA ima 7,9 milijuna stanovnika, te aktivne oružane snage od
68.450 ljudi. Njezini izgledi za pristupanje Savezu porasli su s
vrlo slabih na gotovo sigurne budući da je njezin geostrateški
položaj ocijenjen važnim - taj bi argument mogao prevagnuti nad
problemom ekonomskih reformi i korupcije. Najnoviji skandal oko
navodnog izvoza dijelova za oružje Iraku također neće biti razlogom
da Bugarska ostane izvan Saveza.
ESTONIJA je zemlja od 1,4 milijuna stanovnika, s aktivnom vojskom
od 5.510 ljudi. Ona će u Pragu pozivnicu dobiti zajedno sa svojim
baltičkim susjedima, Latvijom i Litvom, nakon što je Rusija
ublažila svoje protivljenje širenju NATO-a na bivši sovjetski
blok.
LATVIJA s 2,4 milijuna ljudi i jednakom vojnom silom kao i Estonija
mora napredovati na području borbe protiv korupcije ali joj je
ulazak u NATO zajamčen.
LITVA s 3,75 milijuna stanovnika i 13.510 vojnika trebala bi
izvršiti daljnje reforme oružanih snaga.
RUMUNJSKA s 22,5 milijuna stanovnika, te oružanim snagama od gotovo
100.000 ljudi bit će pozvana zbog svojeg geostrateškog položaja i
doprinosa američkoj borbi protiv terorizma, unatoč korupciji i
sporim gospodarskim i obrambenim reformama.
SLOVAČKA ima 5,4 milijuna stanovnika i aktivne oružane snage od
26.200 ljudi a neizvjesnost oko poziva u NATO otpala je nakon izbora
u rujnu ove godine na kojima su pobjedu odnijele proeuropske
stranke. Glavni tajnik NATO-a George Robertson upozorio je prije
tih izbora Bratislavu da joj izgledi za ulazak u Savez ovise o
ishodu glasovanja, odnosno da će biti značajno umanjeni odnese li
izbornu pobjedu Vladimir Mečiar.
SLOVENIJA ima dva milijuna stanovnika i vojsku od 9.000 ljudi, a sve
neostvarene nade iz prvog kruga proširenja ostvarit će u drugom.
Tri članice Vilniuske skupine koje na summitu u Pragu neće biti
pozvane u NATO:
ALBANIJA, zemlja od 3,5 milijuna stanovnika s aktivnom vojskom od
27.000 ljudi mora poraditi na reformama pravosudnog sustava i
ekonomije, iskorjenjivanju korupcije i učvršćivanju sigurnosti na
granicama.
HRVATSKA je posljednja, prošle godine, postala članicom Vilniuske
skupine. Ostale zemlje V-10 su već obavile nekoliko godišnjih
ciklusa MAP-a kojemu se Hrvatska pridružila tek ove godine i prije
oko mjesec dana predala NATO-u svoj prvi godišnji program. U njemu
su obuhvaćene obveze Hrvatske, među ostalim suradnja s
Međunarodnim kaznenim sudom, regionalna suradnja, povratak
izbjeglica i obnova, vojno-obrambena i sigurnosna pitanja te
pravna harmonizacija.
MAKEDONIJA, zemlja od dva milijuna ljudi s 12.300 akivnih vojnika,
ocijenjena je nedovoljno demokratski stabilnom da bi se
priključila NATO-u.
(Hina) maš rb