UZ 11. GODIŠNJICU VUKOVARSKE TRAGEDIJE: ŽRTVE I PROGNANI

Piše: Željko Draženović VUKOVAR, 16. studenoga (Hina) - U srpskoj agresiji i okupaciji Vukovara čija će se 11. tragična godišnjica obilježiti 18. studenoga, poginulo je nekoliko tisuća branitelja i civila; prognano je 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, dok je u srpske koncentracijske logore na okupiranom području Hrvatske te u SRJ i BiH otpremljeno desetak tisuća zatočenika.#L# Na popisu zatočenih i nestalih još je 620 osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije od kojih se većini gubi svaki trag upravo u Vukovaru. U tom je gradu otkrivena i najveća masovna grobnica u Europi poslije 2. svjetskog rata, iz koje je 1998. ekshumirano 938 žrtava. Na Ovčari, nedaleko od Vukovara, srpski je agresor samo nekoliko dana nakon ulaska u Vukovar ubio dvjestotinjak ranjenih civila i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice, iz koje je odvedeno 260 osoba, a za preostalima se još uvijek traga. Za sve te i brojne druge ratne zločine počinjene u Vukovaru u vrijeme agresije i okupacije pred Međunarodnim sudom u Haagu još nitko nije odgovarao. Pred tim sudom početak sudskog procesa čeka u haškom pritvoru zapovjednik gardijske brigade iz Beograda, pukovnik Mile Mrkšić, čije su postrojbe sudjelovale u napadu i okupaciji Vukovara. Ne želeći čekati pravdu Međunarodnog suda u Haagu, Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora podnijelo je početkom rujna Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv više stotina osoba kojih se sumnjiči za ratni zločin nad logorašima. Ovih je dana društvo odlučilo da će tužbu, kojom se od vlasti SRJ i Vojske SRJ traži nadoknada šteta za pretrpljena mučenja i zlostavljanja u logorima, predati najvjerojatnije nekom od zagrebačkih sudova. Po riječima predsjednika toga društva Danijela Rehaka, iako je prvobitno postojala namjera da se s tužbom ide preko nekog od jugoslavenskih sudova, od te se namjere odustalo jer bi takav proces "mogao trajati cijeli niz godina pa i desetljeća". Po podacima Društva, kroz srpske logore 1991. i 1992. prošlo je oko 8000 nesrba među kojima je najviše bilo Hrvata. Riječ je o osobama koje su u logorima boravile duže od 15 dana, a broj osoba koje su u logorima boravile kraće vrijeme od toga, puno je veći. Po podacima vladina Ureda za zatočene i nestale, u srpskim logorima život je izgubilo tristotinjak logoraša, a po evidenciji Društva u srpskim logorima smrtno je stradalo 30-40 posto logoraša. Društvo logoraša pripremilo je i posebne tablice stradanja, po kojima je, primjerice za slučaj smrti u logorima, predviđena odšteta od 400 tisuća eura. U Društvu se nadaju da će prikupiti sve odštetne zahtjeve koje bivši logoraši još uvijek podnose, kako bi što prije pokrenuli tužbu. "Što vrijeme više odmiče, dakako da je teže procesuirati bilo koji zločin, poglavito ratne, koji su često počinjeni bez svjedoka", navodi županijski državni odvjetnik Vukovarsko-srijemske županije Božidar Piljić. To odvjetništvo već nekoliko godina prikuplja podatke kako bi podiglo optužnicu protiv zapovjednog vrha bivše JNA za ratne zločine počinjene u Vukovaru. Na optužnici se, po Piljićevim riječima, nalazi 198 osoba, među kojima i haaški optuženici - pukovnik Mile Mrkšić, major Veselin Šljivančanin te kapetan Miroslav Radić, koji su zapovijedali snagama JNA u vrijeme napada i okupacije Vukovara. Za podizanje optužnice nedostaju još osobni podaci za nekoliko osoba s tog popisa i čim se oni prikupe optužnica će biti podignuta, ističe Piljić, dodajući kako se sve istrage protiv ratnih zločina temelje isključivo na suradnji s policijom i vladinim Uredom za zatočene i nestale. "Gotovo nitko od građana nije došao u Državno odvjetništvo kao svjedok ili kao žrtva prijaviti zločin", kaže Piljić, ističući kako je svjestan činjenice da svaka žrtva želi zaboraviti zločin, ali da bi kroz suradnju s građanima i Odvjetništvu bilo lakše pokrenuti mehanizme koji u konačnici dovode do podizanja optužnice. Za ratne zločine počinjene u vrijeme agresije i okupacije dijela Vukovarsko-srijemske županije, županijska državna odvjetništva u Vukovaru i Osijeku dosad su podnijela kaznene prijave protiv više od 400 osoba. U prvih deset mjeseci 2002. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru podnijelo je 13 kaznenih prijava za ratne zločine, kaže županijski državni odvjetnik Božidar Piljić. Kada je riječ o pravomoćnim presudama, one su od 1998. izrečene u osam predmeta s najdužom kaznom od 20 godina zatvora, koliko je dobio Dušan Čučković za ratni zločin počinjen u vukovarskom "Veleprometu". Za ratne zločine počinjene na štetu građana srpske nacionalnosti za sada nije podnesena niti jedna kaznena prijava. "Naš je cilj da se sankcioniraju svi ratni zločini koje su počinile bilo poznate bilo nepoznate osobe", navodi Piljić, ustvrdivši da je podizanje optužnice za ratne zločine spor proces u kojemu su najbitniji svjedoci, a do njih je nažalost jako teško ili čak nemoguće doći. (Hina) žd dd