NEW YORK, 28. listopada (Hina) - Najbolji dokaz hrvatske otvorenosti i suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugopslavije (ICTY) je nedavno svjedočenje predsjednika Stipe Mesića u postupku protiv Slobodana
Miloševića, kazao je u ponedjeljak hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović.
NEW YORK, 28. listopada (Hina) - Najbolji dokaz hrvatske
otvorenosti i suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na
prostoru bivše Jugopslavije (ICTY) je nedavno svjedočenje
predsjednika Stipe Mesića u postupku protiv Slobodana Miloševića,
kazao je u ponedjeljak hrvatski veleposlanik pri UN-u Ivan
Šimonović.#L#
Sudjelujući u raspravi o godišnjem izvještaju predsjednika ICTY-ja
Caludea Jorde Općoj skupštini UN-a, Šimonović je naglasio da i
povodom optužnice protiv generala Janka Bobetka Hrvatska,
poštujući Sud, "koristi pravne mogućnosti predviđene Statutom i
Pravilima postupanja ICTY-ja".
"Neke činjenično i pravno neutemeljene kvalifikacije u toj tužbi
prijete neželjenim posljedicama za povijesnu točnost zbivanja u
Hrvatskoj za vrijeme oslobodilačkog rata", kazao je Šimonović.
Pritom je podsjetio da i sudac Jorda u svom izvještaju ističe kako
je "pouzdano bilježenje (...) političkih i povijesnih događaja
kroz sudske spise" jednako važno kao kažnjavanje svih krivaca.
Uz to, dodao je Šimonović, "treba izbjeći svaki pokušaj uspostave
umjetne ravnoteže odgovornosti svih strana u sukobu".
On je upozorio na opasnost da se načelo zapovjedne odgovornosti za
zločine primjenjuje kao načelo objektivne odgovornosti.
"Zapovjednu odgovornost (...) treba primjenjivati na one na
najvišoj razini koji su (bili) aktivno uključeni u planiranje i
zapovjedanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih
zločina", naglasio je hrvatski veleposlanik.
Hrvatska je ICTY-ju predala desetak tisuća dokumenata, otvorila
svoje arhive i omogućila nesmetani kontakt sa svjedocima, a "Vlada
je jasno rekla da će poštivati odluku žalbenog vijeća ICTY-ja" u
slučaju Bobetko, kazao je Šimonović.
On je podržao namjere da istrage o ratnim zločinima na prostoru
bivše Jugoslavije budu završene do 2004. godine a sudski i žalbeni
postupci najkasnije između 2008. i 2010. godine. Da bi to bilo
moguće, dio tereta moraju preuzeti nacionalni sudovi, što u
Hrvatskoj već čine.
Šimonović je zaključno ponovio poziv da se dogovori isplata odštete
nepravedno uhićenima ili optuženima, te da se osuđenima dopusti
kaznu izdržavati u Hrvatskoj i drugim zemljama regije.
(Hina) fp maš