ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Hrvatska je Vlada deficit konsolidirane opće države za iduću godinu svela na 5,15 posto BDP-a, dok bi prema zahtjevima MMF-a, želi li Hrvatska novi stand by aranžman, taj deficit morao biti smanjen na
najviše 5 posto, što znači da bi država morala uštedjeti oko 250 milijuna kuna.
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Hrvatska je Vlada deficit
konsolidirane opće države za iduću godinu svela na 5,15 posto BDP-
a, dok bi prema zahtjevima MMF-a, želi li Hrvatska novi stand by
aranžman, taj deficit morao biti smanjen na najviše 5 posto, što
znači da bi država morala uštedjeti oko 250 milijuna kuna. #L#
Problem deficita opće države pokazao se, naime, kao najspornije
pitanje zbog kojeg je skoro došlo i do prekida pregovora
predstavnika Vlade i misije MMF-a koja je sredinom ovog tjedna
završila svoj boravak u Hrvatskoj.
Hrvatska je Vlada deficit konsolidirane opće države za iduću godinu
svela na 5,15 post BDP-a, dok je zahtjev MMF-a bio da se deficit
svede na 4,8 posto. U pregovorima je ipak postignuta načelna
suglasnost o deficitu od 5 posto BDP-a.
Misija MMF-a svoj je ponovni posjet Hrvatskoj najavila za početak
prosinca, izražavajući nadu da bi tada mogli završiti pregovori o
novom stand by aranžmanu. Vlada do tada ima vremena pronaći
mogućnosti da provede načelni dogovor o deficitu od 5 posto.
To znači da bi Vlada trebala pronaći uštede 'teške' oko 250 milijuna
kuna. Neki članovi Vlade smatraju da bi te uštede trebalo pronaći u
državnom proračunu, a ne na investicijama. A uštede u proračunu,
kažu izvori u Vladi, moguće su primjerice ako se efikasnije krene u
reforme, posebice reformu obrane i rješavanja problema viška ljudi
u obrambenom sustavu.
Ako se ne uštedi u proračunu, moglo bi se štediti na investicijama,
no, tomu nisu skloni neki članovi Vlade koji kažu da investicije u
cestogradnju, željeznicu, energetiku najvećim dijelom nose
planirani gospodarski rast od 5 posto u idućoj godini. Cestogradnja
je, kako ističu, i važan pokretač niza drugih gospodarskih
aktivnosti.
Pitanje deficita i njegova smanjenja vezano je i za potrebu
smanjenja zaduženja koje traži i MMF. Naime, deficit opće države
iznad pet posto značio bi da se zaduženje ne smanjuje, dok bi
deficit ispod pet posto značio usporavanje i smanjenje zaduženja.
Prema posljednjim podatcima, inozemni dug Hrvatske iznosi oko 13,2
milijarde američkih dolara, od čega je ino dug države oko 5,8
milijardi dolara.
Visoki Vladini krugovi pitanje posebnog smanjenja deficita opće
države ocjenjuju pitanjem želi li se ili ne novi stand by aranžman s
MMF-om. Hrvatskoj novi stand by, koji bi vrijedio samo jednu
godinu, odnosno za mandata ove Vlade, ne treba radi novca, već radi
toga što bi bio potvrda Vladina programa, a to znači povoljniji
položaj na međunarodnom financijskom tržištu, sniženje kamata i
sl.
U samom deficitu konsolidirane opće države najveći udio, oko 50
posto ima deficit središnjeg državnog proračuna (planirano je da
iduće godine bude 2,6 posto BDP-a), potom cestogradnja čiji je udio
oko 40 posto, dok se 10 posto odnosi na deficite lokalnih
zajednica.
(Hina) bn ds