ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Vladini prioriteti u idućoj godini su znanost i obrazovanje, reforme pravosuđa i sustava poticaja u poljoprivredi, nastavak reforme i konsolidacija zdravstva, te poticanje razvoja, rekao je danas
ministar financija Mato Crkvenac predlažući Hrvatskom saboru državni proračun za iduću godinu.
ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Vladini prioriteti u idućoj godini
su znanost i obrazovanje, reforme pravosuđa i sustava poticaja u
poljoprivredi, nastavak reforme i konsolidacija zdravstva, te
poticanje razvoja, rekao je danas ministar financija Mato Crkvenac
predlažući Hrvatskom saboru državni proračun za iduću godinu. #L#
Proračun za 2003., po Vladinu bi prijedlogu, iznosio 87,8 milijardi
kuna, u što su uključene i otplate inozemnih zajmova od 7,6
milijardi kuna.
Gotovo dvije trećine rashoda, ili 63 posto, to jest oko 55,4
milijardi kuna namijenjeni su za potrebe koje pokrivaju tri
ministarstva - rada i socijalne skrbi, financija i zdravstva.
Kao pretpostavke na kojima se proračun temelji, Crkvenac navodi
politiku daljnjeg ubrzanja gospodarskog rasta od oko pet posto,
smanjivanje deficita središnje države na 2,48 posto, inflaciju do
3,5 posto, određeno smanjivanje nezaposlenosti.
Glavnim značajkama proračuna, ministar je označio daljnje
smanjivanje deficita i usporavanje zaduživanja, obuhvat cjeline
javnih financija, podršku razvoju i razvojnim programima,
štedljivost i socijalnu osjetljivost itd.
S tim u svezi, ministar je najavio da mirovine u idućoj godini neće
biti smanjene i da će se u cijelosti nastaviti financiranje svih
prava iz sustava socijalne skrbi.
Deficit središnje države u ovoj je godini bio planiran na razini
4,25 posto, ali je smanjen na 3,92 posto, dok je deficit opće države
bio predviđen od 6,8 posto, a smanjen je na 6,34 posto, rekao je
ministar financija.
Za iduću je godinu, istaknuo je Crkvenac, planirano smanjivanje
deficita središnje države sa 3,92 na 2,48 posto, a opće na pet
posto.
Vlada je planirala da u 2003. proračunski prihodi porastu za 7,3
posto, a rashodi 3,7 posto. Planirano je smanjivanje sive ekonomije
i bolji rad poreznika.
Uz stopu realnog rasta od pet posto i inflaciju od 3,5 posto,
državni bi proračun u 2003. nominalno porastao za četiri posto i
tako omogućio smanjenje deficita i zaduženosti, kazao je
Crkvenac.
Konstatiravši da su svi protiv povećanja duga, ministar je
zastupnicima poručio kako od njih očekuje da se zauzmu za njegovo
smanjivanje i to preko amandmana kojima će se smanjivati rashodi
proračuna.
Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić zastupnike je izvijestio da
amandmane na proračun mogu podnositi do 20. studenog.
Vlada će se o njima očitovati do 28. studenog ili 2. prosinca, a
Sabor će o amandmanima i proračunu za 2003. glasovati 4. ili 5.
prosinca, rekao je Tomčić.
(Hina) tr/bm mć