ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Hrvatska po razini inozemnih izravnih ulaganja po stanovniku u razdoblju od 1990. do 2001. godine među 11 europskih tranzicijskih zemalja zauzima šesto mjesto.
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Hrvatska po razini inozemnih
izravnih ulaganja po stanovniku u razdoblju od 1990. do 2001.
godine među 11 europskih tranzicijskih zemalja zauzima šesto
mjesto.#L#
Početkom 1990-tih Hrvatsku su inozemne investicije zaobilazile
zbog rata i nesigurnosti, a od 1993. do 2001. godine ukupno je
nominalno prikupljeno oko 6,7 milijardi američkih dolara inozemnih
izravnih ulaganja. Uz priljev 577 milijuna USD inozemnih ulaganja u
prvom polugodištu ove godine, iznos kumulativnih ulaganja, po
podacima Hrvatske narodne banke, penje se na ukupno 7,3 milijardi
dolara.
No, za razliku od nekih tranzicijskih zemalja koje su inozemnim
ulaganjima uspjele promijeniti i unaprijediti svoju proizvodnu
strukturu, u Hrvatskoj su izravna ulaganja iz inozemstva uglavnom
vezana uz proces privatizacije, a izostala su značajnija ulaganja u
proizvodne kapacitete.
Niti ove godine ne mogu se očekivati velika ulaganja u proizvodnju
jer su stranci uglavnom zainteresirani za ulaganja u uslužni
sektor, prvenstveno bankarstvo i turizam.
Po podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do 2001. oko 65 posto
ukupnih inozemnih izravnih ulaganja odnosio se na tri djelatnosti -
telekomunikacije (29 posto), ostalo novčarsko poslovanje odnosno
banke (17 posto) te proizvodnju farmaceutskih pripravaka (15
posto).
U prvoj polovici ove godine čak 69 posto inozemnih izravnih
ulaganja odnosilo se na financijsko posredovanje (privatizacija
Dubrovačke i Splitske banke i prva tranša nove privatizacije
Riječke banke). Oko 9 posto usmjereno je u hotele (privatizacija
Sunčanog Hvara i nekih drugih hotela), 5,5 posto na savjetovanje u
vezi poslovanjem i upravljanjem te 5 posto na proizvodnju
farmaceutskih pripravaka.
Najveći ulagači u Hrvatsku u razdoblju između 1993. do 2001. bile su
Sjedinjene Američke Države s ukupno uloženih 1,11 milijardi USD,
Njemačka sa 1,06 milijardi dolara, Austrija sa 890,2 milijuna USD,
te Italija i Nizozemska.
Zemlje najveći ulagači u Hrvatsku u prvoj polovici ove godine bile
su Austrija (49,3 posto), Italija (27,3 posto), Njemačka (11,5
posto), Francuska (7,3 posto), Nizozemska (5 posto).
Ukupno u razdoblju od 1993. do sredine ove godine, više od polovice
inozemnih izravnih ulaganja dolazi iz dvije zemlje - Austrije (28,5
posto) i Njemačke (24,1 posto), a slijedi SAD s udjelom od 14,9
posto.
U Hrvatskoj je, unutar skupine tranzicijskih zemalja, razina
inozemnih izravnih ulaganja mjerena po stanovniku razmjerno velika
- za čitavo razdoblje od 1990. do 2001. godine iznosi 810 dolara po
stanovniku, po podacima MMF-a i UNCTAD-a koji se prenose u
listopadskom Biltenu HNB-a.
Najviša je razina inozemnih izravnih ulaganja u razdoblju od 1990.
do 2001. godine po tom kriteriju postignuta u Mađarskoj 1.810
dolara po stanovniku, slijede Češka sa 1.405 USD i Estonija 1.345
USD. Latvija je i tom vremenu ostvarila 855 USD inozemnih izravnih
ulaganja po stanovniku Poljska 837 USD.
Hrvatska je sa 810 dolara ispred Slovenije sa 647 USD, Litve 554
USD, Bugarske 481 USD, Slovačke 365 USD i Rumunjske sa 241 USD
strnih ulaganja po stanovniku.
Slika se značajnije ne mijenja ni po podacima o udjelu inozemnih
ulaganja u prosječnom BDP-u. Mađarska je s oko 40 posto udjela
inozemnih izravnih ulaganja u prosječnom BDP-u uvjerljivo na prvom
mjestu, a prema tom se kriteriju približavaju Češka i Poljska.
Hrvatska je s udjelom od gotovo 20 posto nalazi ispred Slovačke i
Slovenije.
Zanimljivo je da je prošlogodišnje drastično smanjenje ukupnih
svjetskih inozemnih izravnih ulaganja, zbog događaja 11. rujna i
recesije u SAD-u te usporavanja gospodarskih aktivnosti u
razvijenim zemljama, zaobišlo zemlje u srednjoj Europi, osobito
države prvog i drugog vala pridruživanja EU. Što više, došlo je čak
i do povećanja inozemnih izravnih ulaganja u te zemlje.
Po ocjenama analitičara HNB-a dio razloga za to povećanje može se
naći upravo u tome što se europske banke i financijske institucije
sada ponovo vraćaju u istočnu Europu nakon završetka procesa
konsolidacije bankarskog i ostalog financijskog sektora u EU. Dio
razloga svakako je i u tome što je u zemljama srednje Europe prinos
na kapital još dovoljno viši nego u EU, dok se rizici u tim zemljama
sve više smanjuju što su te zemlje bliže stvarnom ulasku u EU.
(Hina) ds ds