HRVATSKA JOŠ UVIJEK SREDNJE ZADUŽENA ZEMLJA, ALI ...

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Hrvatska je sa svojom zaduženošću prema inozemstvu manjom od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) još uvijek srednje zadužena zemlja, međutim trenutačna stopa rasta inozemnog duga nije dugoročno održiva te stoga dinamiku duga treba više uskladiti s kretanjem BDP-a i izvoza roba i usluga.#L# Ocjene su to iz Hrvatske narodne banke na osnovi podataka o kretanju inozemnog duga Republike Hrvatske koji je krajem srpnja ove godine iznosio 13,3 milijarde američkih dolara. U usporedbi sa stanjem duga zabilježenim krajem prošle godine, ukupni je hrvatski inozemni dug (države, banaka, poduzeća i ostalih sektora) povećan za 2,1 milijardu dolara ili 18,6 posto, u čemu je učinak negativnih međuvalutnih promjena iznosio oko 900 milijuna USD, podaci su iz listopadskog Biltena HNB-a. Pod pretpostavkom da se razina inozemnog duga neće značajnije promijeniti do kraja ove godine i prema procijenjenom bruto domaćem proizvodu u 2002., Hrvatska je sa svojom zaduženošću manjom od 60 posto BDP-a (procjene Ministarstva financija govore o 56,8 posto) još uvijek srednje zadužena zemlja. Primjerice, približno isti odnos inozemnog duga i BDP-a u 2001. godini bilježe Mađarska (oko 60 posto) i Slovačka (oko 56 posto), dok kod Slovenije, Češke i Poljske vanjski dug ne prelazi 40 posto BDP-a. Međutim, napominju analitičari HNB-a, da bi inozemni dug bio dugoročno održiv, njegova stopa rasta mora biti niža od stope rasta bruto domaćeg proizvoda i stope rasta izvoza roba i usluga. S tog stajališta trenutačna stopa rasta inozemnog duga nije dugoročno održiva te dinamiku duga treba više uskladiti s dinamikom BDP-a i izvoza roba i usluga, upozoravaju iz HNB-a. Po podacima iz najnovijeg Biltena središnje banke, u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je otplatila 1,4 milijardu dolara glavnice inozemnog duga i 300 milijuna USD kamata, dok se u istom razdoblju zadužila za novih 2,5 milijardi dolara. Inozemni je dug po toj osnovi neto povećan za 1,2 milijarde USD (od čega se na banke odnosi 600 milijuna, na državu oko 300 milijuna, te na ostale sektore 300 milijuna USD). Deprecijacija tečaja američkog dolara prema euru i ostalim valutama u kojima je uglavnom nominiran hrvatski vanjski dug, uzrokovala je nominalni rast inozemnog duga u prvih sedam mjeseci ove godine za 914 milijuna dolara. Od ukupnog inozemnog duga 43,1 posto ili 5.723 milijuna dolara odnosi se na dug države, čiji je udio u ukupnom dugu zadnjih godina u porastu. Na ostale sektore (poduzeća) otpada 27 posto ukupnog duga ili 3.580 milijuna dolara, dug banaka prema inozemstvu krajem srpnja iznosio je 2.537 milijuna USD, što čini udio od 19,1 posto, dok na izravna ulaganja otpada 10 posto ukupnog vanjskog duga ili 1.331 milijun USD. Prema evidenciji središnje banke u razdoblju od kolovoza do prosinca ove godine Hrvatskoj na naplatu stiže 635 milijuna dolara duga po osnovi otplate glavnice i 165 milijuna USD kamata. S već otplaćenom glavnicom u prvih sedam mjeseci, tijekom cijele 2002. Hrvatska će ukupno otplatiti dvije milijarde dolara glavnice inoduga, od čega se na državu odnosi oko 600 milijuna USD. Projekcije otplate u iduće četiri godine pokazuju da se godišnji iznosi glavnice inozemnog duga koji dospijevaju na naplatu značajno smanjuju u odnosu prema ovoj godini (kreću se između 1,6 i 1,7 milijardi USD). Pritom se obveze države smanjuju u 2003., ali se povećavaju od 2004.). Pritom se napominje da je država u prvom tromjesečju ove godine izdala na europskom tržištu euro obveznice u vrijednosti od 500 milijuna eura, dok je u drugom tromjesečju izdala na japanskom tržištu samurajske obveznice u vrijednosti od 207 milijuna dolara. Napominjući da je sposobnost servisiranja duga povezana s ostalim makroekonomskim pokazateljima, analitičari hrvatske središnje banke ohrabrujućim u tom pogledu ocjenjuju rast BDP-a ostvaren u posljednje dvije godine, ubrzanje rasta investicijske i smanjenje javna potrošnje. Istodobno, međutim robni izvoz stagnira, Hrvatska ostvaruje svega oko 1000 dolara izvoza po stanovniku, u čemu osjetno zaostajemo za usporedivim tranzicijskim zemljama. Ostvarivanjem pak većih prihoda u robnoj razmjeni s inozemstvom olakšalo bi se servisiranje postojećeg duga i smanjila potreba ta daljnjim zaduživanjem. (Hina) ds ds