ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Hrvatska je sa svojom zaduženošću prema inozemstvu manjom od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) još uvijek srednje zadužena zemlja, međutim trenutačna stopa rasta inozemnog duga nije dugoročno održiva
te stoga dinamiku duga treba više uskladiti s kretanjem BDP-a i izvoza roba i usluga.
ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Hrvatska je sa svojom zaduženošću
prema inozemstvu manjom od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP)
još uvijek srednje zadužena zemlja, međutim trenutačna stopa rasta
inozemnog duga nije dugoročno održiva te stoga dinamiku duga treba
više uskladiti s kretanjem BDP-a i izvoza roba i usluga.#L#
Ocjene su to iz Hrvatske narodne banke na osnovi podataka o kretanju
inozemnog duga Republike Hrvatske koji je krajem srpnja ove godine
iznosio 13,3 milijarde američkih dolara.
U usporedbi sa stanjem duga zabilježenim krajem prošle godine,
ukupni je hrvatski inozemni dug (države, banaka, poduzeća i ostalih
sektora) povećan za 2,1 milijardu dolara ili 18,6 posto, u čemu je
učinak negativnih međuvalutnih promjena iznosio oko 900 milijuna
USD, podaci su iz listopadskog Biltena HNB-a.
Pod pretpostavkom da se razina inozemnog duga neće značajnije
promijeniti do kraja ove godine i prema procijenjenom bruto domaćem
proizvodu u 2002., Hrvatska je sa svojom zaduženošću manjom od 60
posto BDP-a (procjene Ministarstva financija govore o 56,8 posto)
još uvijek srednje zadužena zemlja. Primjerice, približno isti
odnos inozemnog duga i BDP-a u 2001. godini bilježe Mađarska (oko 60
posto) i Slovačka (oko 56 posto), dok kod Slovenije, Češke i Poljske
vanjski dug ne prelazi 40 posto BDP-a.
Međutim, napominju analitičari HNB-a, da bi inozemni dug bio
dugoročno održiv, njegova stopa rasta mora biti niža od stope rasta
bruto domaćeg proizvoda i stope rasta izvoza roba i usluga.
S tog stajališta trenutačna stopa rasta inozemnog duga nije
dugoročno održiva te dinamiku duga treba više uskladiti s dinamikom
BDP-a i izvoza roba i usluga, upozoravaju iz HNB-a.
Po podacima iz najnovijeg Biltena središnje banke, u prvih sedam
mjeseci ove godine Hrvatska je otplatila 1,4 milijardu dolara
glavnice inozemnog duga i 300 milijuna USD kamata, dok se u istom
razdoblju zadužila za novih 2,5 milijardi dolara. Inozemni je dug
po toj osnovi neto povećan za 1,2 milijarde USD (od čega se na banke
odnosi 600 milijuna, na državu oko 300 milijuna, te na ostale
sektore 300 milijuna USD). Deprecijacija tečaja američkog dolara
prema euru i ostalim valutama u kojima je uglavnom nominiran
hrvatski vanjski dug, uzrokovala je nominalni rast inozemnog duga u
prvih sedam mjeseci ove godine za 914 milijuna dolara.
Od ukupnog inozemnog duga 43,1 posto ili 5.723 milijuna dolara
odnosi se na dug države, čiji je udio u ukupnom dugu zadnjih godina u
porastu. Na ostale sektore (poduzeća) otpada 27 posto ukupnog duga
ili 3.580 milijuna dolara, dug banaka prema inozemstvu krajem
srpnja iznosio je 2.537 milijuna USD, što čini udio od 19,1 posto,
dok na izravna ulaganja otpada 10 posto ukupnog vanjskog duga ili
1.331 milijun USD.
Prema evidenciji središnje banke u razdoblju od kolovoza do
prosinca ove godine Hrvatskoj na naplatu stiže 635 milijuna dolara
duga po osnovi otplate glavnice i 165 milijuna USD kamata. S već
otplaćenom glavnicom u prvih sedam mjeseci, tijekom cijele 2002.
Hrvatska će ukupno otplatiti dvije milijarde dolara glavnice
inoduga, od čega se na državu odnosi oko 600 milijuna USD.
Projekcije otplate u iduće četiri godine pokazuju da se godišnji
iznosi glavnice inozemnog duga koji dospijevaju na naplatu
značajno smanjuju u odnosu prema ovoj godini (kreću se između 1,6 i
1,7 milijardi USD). Pritom se obveze države smanjuju u 2003., ali se
povećavaju od 2004.).
Pritom se napominje da je država u prvom tromjesečju ove godine
izdala na europskom tržištu euro obveznice u vrijednosti od 500
milijuna eura, dok je u drugom tromjesečju izdala na japanskom
tržištu samurajske obveznice u vrijednosti od 207 milijuna
dolara.
Napominjući da je sposobnost servisiranja duga povezana s ostalim
makroekonomskim pokazateljima, analitičari hrvatske središnje
banke ohrabrujućim u tom pogledu ocjenjuju rast BDP-a ostvaren u
posljednje dvije godine, ubrzanje rasta investicijske i smanjenje
javna potrošnje. Istodobno, međutim robni izvoz stagnira, Hrvatska
ostvaruje svega oko 1000 dolara izvoza po stanovniku, u čemu
osjetno zaostajemo za usporedivim tranzicijskim zemljama.
Ostvarivanjem pak većih prihoda u robnoj razmjeni s inozemstvom
olakšalo bi se servisiranje postojećeg duga i smanjila potreba ta
daljnjim zaduživanjem.
(Hina) ds ds