ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Jednodnevni filozofijski simpozij "Ideja sveučilišta", koji je okupio rektore hrvatskih sveučilišta i znanstvenike iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Sarajeva započeo je danas u Matici
hrvatskoj.
ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Jednodnevni filozofijski simpozij
"Ideja sveučilišta", koji je okupio rektore hrvatskih sveučilišta
i znanstvenike iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Sarajeva
započeo je danas u Matici hrvatskoj. #L#
Ističući kako Odjel za filozofiju Matice hrvatske nastoji
promicati filozofsku misao u hrvatskom narodu, pročelnik tog
odjela Stipe Kutleša je podsjetio kako su ti simpoziji postali
svojevrsna tradicija s obzirom da se organiziraju već četvrtu
godinu za redom.
Potaknut svakodnevnim javnim raspravama o odnosu Hrvatske i
Europe, akademik Franjo Šanjek u svom je izlaganju "Hrvati i
sveučilišna Europa od 1378. do 1439." ukazao na činjenicu kako su
Hrvati imali značajnu ulogu u europskim znanstveno-kulturnim
tijekovima.
Takav je primjerice bio Herman Dalmatin, preteča hrvatskih
studenata u Europi, koji je prevodio znanstvena djela s arapskog na
latinski, biskup Augustin Kažotić, koji je nakon boravka na
pariškom Sveučilištu u Hrvatskoj osnovao Katedralnu školu,
siromašni student sa Sorbone Juraj iz Slavonije s kraja 14.
stoljeća i drugi. Sve je to dokaz da su priče o pripadnosti Hrvatske
Europi, samo priče o novcu, jer su Hrvati ostavili dubok trag u
znanstvenoj i kulturnoj povijesti Europe, zaključio je akademik
Šanjek.
Na skupu je bilo riječi i o središnjoj ulozi znanosti na
Sveučilištu, odnosu ideja i informacija te brojnim drugim temama.
Skup je organizirao Odjel za filozofiju Matice hrvatske.
(Hina) kt az