LINIĆ O BRODOGRADILIŠTU VIKTOR LENAC

OPATIJA, 13. studenoga (Hina) - O iznosu zajma kojega će HBOR odobriti riječkom brodogradilištu "Viktoru Lencu" ne može se govoriti prije jasnog stava ulagača o tome hoće li, i tko će osigurati 13 milijuna dolara koji nedostaju za završetak razvojnog ciklusa tog brodogradilišta, kazao je danas novinarima potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Rekao je da se o 12 milijuna dolara zajma koje može dati HBOR ne može govoriti, dok ne bude poznato koliko će u Lenac uložiti dioničari koje koordinira IFC (dio Svjetske banke). U razvojni program Viktora Lenca kojim su predviđena ulaganja od oko 120 milijuna dolara do sada je utrošeno oko 70 milijuna dolara, a novac potreban za dovršenje tog programa još nije osiguran. U pregovorima IFC-a, HBOR-a i uprave Viktora Lenca, IFC je ponudio zajam od 12 milijuna dolara te još 6 milijuna dolara za dokapitalizaciju tvrtke. HBOR, uz uvjete zatvaranja financijske konstrukcije cijelog razvojnog programa, nudi 12 milijuna dolara zajma. K tome od IFC-a se zahtjeva da omjer zajma i novca za dokapitalizaciju kojega će uložiti IFC bude suprotan od ponuđenoga. Ulagači Lenca ne mogu tražiti da u njihov projekt više uloži HBOR nego oni sami, kazao je Linić. Na novinarsko pitanje je li izrađena analiza utroška 22 milijuna dolara zajma za koje je odobreno državno jamstvo, Linić je rekao da je pitanje je li taj novac utrošen za sanaciju gubitaka nastalih nakon raskida ugovora s danskim Altacelom. "U trenutku kada nedostaje gotovine moguće je novce utrošiti na nešto drugo", kazao je Linić. Istaknuo je da Vlada neće pristati da država preuzme dio vlasničkog udjela u toj tvrtki. "Podržavljenje državnih tvrtaka je suprotno privatizaciji i to nas ne zanima", kazao je i dodao da dioničari Lenca moraju biti odgovorni za ulaganja te to potvrditi dokapitalizacijom i jasnim stavovima o radu uprave. Linić ocjenjuje da su pritisci sindikalne podružnice Sindikata metalaca Hrvatske u Lencu samo poruka da je stanje u upravi teško. "Slični pritisci, kada su razne uprave radnike slale na Markov trg nisu imali bitnije učinke", kazao je Linić. Govoreći o mogućem spajanju nekih hrvatskih brodogradilišta rekao je da je to težak proces te da bi se, primjerice, udruživanjem brodogradilišta Kraljevica i "3. maja" mogle otkloniti neke slabosti i osigurati produljenje rokova za rješavanje problema. "To je pitanje volje koja je ipak prisutnija kada je potreban novac poreznih obveznika", rekao je Linić dodavši da sindikati i uprave državnih brodogradilišta u većini još nisu ispunili preuzete obveze. (Hina) hšup ds