UZ SVJETSKI DAN ŠTEDNJE - HRVATSKI GRAĐANI U BANKAMA IMAJU VIŠE OD 8

UZ SVJETSKI DAN ŠTEDNJE - HRVATSKI GRAĐANI U BANKAMA IMAJU VIŠE OD 8 MILIJARDI EURA Svjetski dan štednje, 31. listopada, Hrvatska i ove godine dočekuje uz nastavljanje trenda porasta štednje, što potvrđuju i podatci o štednji građana. Tako su krajem rujna kunski i devizni depoziti građana u bankama dosegnuli iznos od gotovo 66,4 milijardi kuna, od čega je glavnina - gotovo 61 milijarda kuna deviznih depozita, dok su kunski depoziti oko 5,4 milijardi kuna. Istodobno kunski i devizni krediti stanovništvu zadnjeg dana rujna iznosili su 39,3 milijardi kuna, od čega se na stambene kredite odnosi 11,3 milijarde kuna, podaci su Hrvatske narodne banke. I ti podatci HNB-a s kraja rujna još jednom pokazuju da hrvatski građani ponajviše štede u devizama. Tomu u prilog ide i podatak da se od ukupnih deviznih depozita u bankama, koji su iznosili 72,2 milijarde kuna, čak 84 posto odnosi na devizne depozite stanovništva. Krajem rujna građani su tako na deviznim računima u domaćim bankama imali gotovo 18 milijardi kuna štednih te 43,1 milijardu kuna oročenih depozita. To je ukupno oko 61 milijarda kuna (ili gotovo 8,2 milijarde eura), što je na godišnjoj razini porast od 45,2 posto. Dobra likvidnost i narasli depoziti kod banaka krajem prošle i početkom ove godine najavljivali su takvo intenzivnije kreditiranje u 2002. Najave da bi masa kredita mogla u ovoj godini narasti za oko 20 posto već se ostvaruju. Neki analitičari upozoravaju i na opasnosti takve snažne kreditne ekspanzije. U bankarskom sektoru razvidan je nastavak oštre konkurencije u kreditiranju privatnog sektora, naročito prema sektoru stanovništva. Snažan rast kreditne aktivnosti banaka nastavljen je i u trećem tromjesečju 2002. godine. Za razliku od prve polovice godine, kada se rast plasmana financirao smanjenjem neto inozemne aktive, rast plasmana u trećem tromjesečju ponovo se temelji na domaćim izvorima financiranja. Tomu ponajviše pridonosi oporavak rasta deviznih depozita krajem drugoga i u trećem tromjesečju. Istodobno sa depozitima, treba promatrati i rast kredita. Gledano po sektorima, najbrži rast kredita prisutan je upravo kod stanovništva, dok krediti poduzećima rastu znatno sporije. I dok su krediti stanovništvu u 2001. porasli 29,3 posto, po podacima za prvih osam mjeseci ove godine rast je na godišnjoj razini dosegnuo 45,2 posto kod stanovništva, a kod poduzeća je ostao jednak onom iz 2001. godine - 21,3 posto. U dosadašnjem dijelu 2002. povećan je udio kredita odobrenih stanovništvu, koji je na kraju kolovoza iznosio 46,8 posto ukupno odobrenih kredita, što je povećanje u usporedbi s krajem 2001. za 3 postotna boda. Udio kredita javnim trgovačkim društvima iznosio je 4,3 posto, dok su krediti ostalim trgovačkim društvima činili 48,9 posto ukupno odobrenih kredita.