NASTAVAK SNAŽNE KREDITNE AKTIVNOSTI POSLOVNIH BANAKA

NASTAVAK SNAŽNE KREDITNE AKTIVNOSTI POSLOVNIH BANAKA Snažan rast kreditne aktivnosti poslovnih banaka u Hrvatskoj nastavljen je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju, uz istodoban oporavak rasta deviznih depozita. Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke plasmani banaka ostalim sektorima na kraju kolovoza su iznosili 89 milijardi kuna, što je 24,2 posto više nego u kolovozu lani, a ako se isključi utjecaj tečaja ostvareni porast iznosi 27,9 posto. Krajem rujna stanje plasmana banaka bilo je 89,5 milijardi kuna. U drugom ovogodišnjem tromjesečju plasmani banaka ostalim sektorima povećani su za 5,2 milijarde kuna, a u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja za 4 milijarde kuna. Pritom je najbrži rast kredita prisutan kod sektora stanovništva, dok krediti odobreni poduzećima rastu znatno sporije. Stanje kredita stanovništvu krajem rujna bilo je 39,3 milijardi kuna, a u tome stambeni krediti čine 11,3 milijarde kuna. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu (za prvih osam mjeseci ove godine) iznosi 45,2 posto, dok je lani iznosila 29,3 posto. Kod poduzeća godišnja je stopa rasta kredita 21,3 posto, ista kao i lani. Pritom iz HNB napominju da treba imati u vidu da sektor stanovništva uključuje i obrtnike. Poduzeća pak koriste i druge oblike financiranja kao što su zaduživanje u inozemstvu i izdavanje dužničkih vrijednosnih papira. Kontinuirano viša stopa rasta kredita stanovništvu utječe i na promjenu strukture ukupno odobrenih kredita. Tako je tijekom ove godine povećan udio kredita odobrenih građanima koji je na kraju kolovoza iznosio 46,8 posto, što je povećanje za tri postotna boda u odnosu na isto vrijeme lani. Udio kredita javnim trgovačkim društvima iznosio je 4,3 posto, a ostalim trgovačkim društvima 48,9 posto. Valutna struktura kredita odobrenih ostalim sektorima u ovoj godini prilično je stabilna. U odobrenim kreditima dominiraju krediti s valutnom klauzulom koji čine 68,2 posto od ukupno odobrenih zajmova. Kunski krediti imaju udio od 18,6 posto, a 13,2 posto otpada na devizne kredite. Za razliku od prve polovice godine kada se rast plasmana financirao smanjenjem neto inozemne aktive, rast plasmana u trećem tromjesečju ponovo se temelji na domaćim izvorima financiranja. Tome najviše pridonosi oporavak rasta deviznih depozita u drugom i u trećem tromjesečju, u čijem povećanju ponajviše sudjeluju poduzeća. Inozemna aktiva poslovnih banaka u osam je mjeseci smanjena za 8,9 milijardi kuna ili 27,2 posto. Istodobno je prisutan rast inozemne pasive poslovnih banaka u iznosu od 2,5 milijardi kuna ili 11,6 posto. Ukupno smanjenje neto inozemne aktive poslovnih banaka u osam mjeseci iznosilo je 11,4 milijardi kuna. U porastu inozemne pasive poslovnih banaka u najvećoj mjeri sudjeluju depoziti stranih banaka (matica) kod domaćih banaka (kćeri) radi financiranja nastavka snažne kreditne aktivnosti i pozicioniranja na hrvatskom bankarskom tržištu na kojem su prinosi viši nego na međunarodnom tržištu. Prema podacima HNB-a, u prvih osam mjeseci ove godine krediti i depoziti stranih banaka kod domaćih banaka povećani su za 500 milijuna američkih dolara, dok su u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci bili povećani za 250 milijuna USD.