LJUBLJANA, 9. studenoga (Hina) - Pred predsjedničke i lokalne izbore u Sloveniji koji se održavaju u nedjelju objavljujemo neke osnovne podatke o toj zemlji.
LJUBLJANA, 9. studenoga (Hina) - Pred predsjedničke i lokalne
izbore u Sloveniji koji se održavaju u nedjelju objavljujemo neke
osnovne podatke o toj zemlji.#L#
STANOVNIŠTVO: 1.976.290 prema popisu iz 1991. godine (rezultati
ove godine provedenog popisa još nisu objavljeni), od toga 87,84
posto Slovenaca.
SMJEŠTAJ i GRANICE: "most" srednje i jugoistočne Europe, ukupna
dužina suhozemne granice 1334 kilometara, od toga: s Hrvatskom 670,
Austrijom 330, Italijom 232 i Mađarskom 102 kilometra.
OBALA: 46,6 kilometara, od granice s Italijom do granice s
Hrvatskom.
NAJVIŠI VRH: Triglav - 2864 metra.
POŠUMLJENOST: iznad 50 posto, među 5 država s najvišom stopom šuma u
Europi.
SLUŽBENI JEZIK: slovenski
POLITIČKA POVIJEST: državna nezavisnost proglašena 25. lipnja
1991, slijede desetodnevni okršaji s bivšom JNA, primirje i potpuno
povlačenje bivše jugoslavenske vojske i dijela naoružanja morskim
putem u crnogorske luke 4 mjeseca kasnije. Međunarodno priznanje
važnijih država slijedi 15. siječnja 1992. sa priznanjem država EU-
a, potom SAD-a i drugih velikih država, te prijem u UN.
KLIMA: alpska, kontinentalna, sredozemna, u različitim dijelovima
zemlje.
GLAVNI GRAD: Ljubljana (330.000 stanovnika), ostali veći gradovi -
Maribor, Celje, Novo Mesto, Koper.
ADMINISTRACIJA: 8 povijesnih pokrajina, 193 općine, od toga 11 sa
statusom gradske općine.
EKONOMIJA I STATISTIKA: Izvoz (2001) 9,3 milijarde USD, uvoz 10,1
milijarde, sve manji udio poljoprivrede u društvenom proizvodu
(između 3 i 4 posto). Brutodruštveni proizvod po glavi stanovnika
iznosi 9.105 USD (podatak iz 2000.). Stopa nezaposlenosti je oko 11
posto po "klasičnoj" metodi, oko 7 posto po metodi Međunarodne
organizacije rada (ILO). Prosječna neto isplaćena plaća na
zaposlenog po zadnjim podacima - oko 3900 kuna.
NAJVEĆI TRGOVAČKI PARTNERI (redom): Slovenija najviše uvozi iz
Njemačke, Italije, Francuske, Austrije i Hrvatske, a najviše
izvozi u Njemačku, Italiju, Hrvatsku, Austriju i Francusku.
POLITIČKO UREĐENJE: Parlamentarna demokracija, 90 članova
parlamenta (Državni zbor) koji se biraju na općim izborima svake 4
godine, predsjednika vlade bira parlament na prijedlog
predsjednika republike, predsjednik republike bira se svake pete
godine i ima po ustavu manju ulogu od predsjednika vlade, s
ovlastima u izvanrednom stanju, a vrhovni je zapovjednik oružanih
snaga. Na vlasti je od 2000. godine koalicija liberalnih demokrata
(LDS), Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD), Demokratske
stranke umirovljenika (DESUS) i Pučke stranke (SLS).
GLAVNA STRANKA NA VLASTI: liberalni demokrati, puni naziv
Liberalna demokracija Slovenije (LDS), na vlasti u raznim
koalicijama s Janezom Drnovšekom kao predsjednikom stranke i
premijerom, od 1992. godine, tri puta osvajali najveći broj glasova
na izborima 1992, 1996. i 2000. godine.
PREDSJEDNIK VLADE: Janez Drnovšek (52) koji se na sutrašnjim
izborima kao glavni favorit natječe za mjesto predsjendika države.
PREDSJEDNIK REPUBLIKE: Milan Kučan (61) koji ove godine - nakon što
je uvjerljivo pobijedio na izborima za predsjednika 1992. i 1997.
godine - napušta položaj.
SLOVENIJA I INTEGRACIJE: S EU 1997. potpisuje Sporazum o
pridruživanju koji stupa na snagu dvije godine kasnije. Punopravni
član EU-a trebala bi postati 2004. godine. Slovenija očekuje i
pozivnicu NATO saveza da se pridruži toj organizaciji na summitu u
Pragu 21. studenoga.
ODNOSI SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA: Italija podržava uključenje
Slovenije u integracije, ali Ljubljana održava stanoviti otklon
prema sadašnjoj talijanskoj vladi Silvia Berlusconija jer je on
1997. godine pokrenuo pitanje imovine "esula" iz primorskog dijela
Slovenije. Ponekad su problematični odnosi i zbog talijanske
manjine u Sloveniji i slovenske manjine u Trstu.
Austrija je vodeći ekonomski i politički partner od stjecanja
nezavisnosti. Manji sporovi postoje zbog pitanja manjina i imovine
"staroaustrijanaca". Slovenija se smatra nasljednicom državnog
ugovora potpisanog 1955. godine prema kojem je zaštićena posebnim
statusom slovenska manjina u južnoj Austriji (Koruška). Ton u
odnosima daje i kontroverzni Joerg Haider kao guverner Koruške.
Mađarska je najmanje problematičan susjed u očima Slovenaca, među
ostalim zbog male razine međusobnih veza i odnosa u prošlosti. Veze
su pojačane zadnjih godina u vezi s ambicijama luke Koper da privuče
terete iz srednje Europe i gradnjom autocestovnih veza iz Italije
prema Mađarskoj.
Hrvatska je od osamostaljenja obiju država u očima prosječnog
Slovenca "najproblematičniji susjed" zbog pitanja neriješenih iz
vremena raspada Jugoslavije - Ljubljanske banke, nuklearke Krško i
granica. Između dvije zemlje postoji visoka razina ekonomskih
odnosa i poznavanja zbog zajedničke povijesti. Slovenska službena
politika podržava što skoriji ulazak Hrvatske u euroatlantske
asocijacije i ističe da "Šengenska granica" u slovenskom interesu
treba biti što jugoistočnije. Pitanje morske granice i Piranskog
zaljeva Ljubljana drži ključnim.
(Hina) fl maš